arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Markale

Bliži se istina o Markalama

3. januar 2017.

Banjaluka – Pripreme za proces stručno-naučnog dokazivanja istine o događajima na sarajevskoj pijaci Markale iz 1994. i 1995. i u redu za hljeb u ulici Vase Miskina 1992. godine ulaze u završnu fazu nakon što je Ministarstvo odbrane Srbije dalo konačnu saglasnost za ekspertize koje će na vojnom poligonu u Nikincima kod Rume sprovesti međunarodni tim stručnjaka. Događaje koji izazivaju niz kontroverzi rekonstruisaće međunarodni eksperti za balistiku, eksplozive i forenziku iz SAD, Francuske, Rusije, Kine, Češke, Njemačke, Izraela, Srbije i RS za potrebe Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. Direktor Republičkog centra Milorad Kojić kaže da se radi na detaljima upotrebe tog poligona i stvaranju

Knjiga državnih dokumenata RSK Foto: RTRS

RSK otrgnuta od zaborava – u knjizi objedinjena sva državna dokumenta

2. januar 2017.

U okviru obilježavanja 25. godina od proglašenja Republike Srpske Krajine u Beogradu je promovisana knjiga u kojoj su objedinjena sva državna dokumenta koja su donesena u pet godina njenog postojanja. Do sada je objavljeno nekoliko desetina knjiga o Republici Srpskoj Krajini, kako srpskih, tako i hrvatskih izdavača, ali nijedna nije obuhvatila cjelokupnu državnu arhivu kao što je to sada slučaj. Ovaj obiman projekat pomogla je i finansirala Republika Srbija, a njegov autor je Ratko Ličina, srpski poslanik u predratnom sazivu hrvatskog sabora. Projekat koji je realizovan u čak 10 tomova, sa preko 7.000 stranica državnih dokumenata Republike Srpske Krajine, plod je dugogodišnjeg rada i entuzijazma, a odmah je prepoznat kao

Počelo je sa početkom Prvog svetskog rata i Niškom deklaracijom

Srbi se moraju suočiti sa svojim fatalnim zabludama i greškama u 20. veku – da ne bi izgibili i 21. vek

1. januar 2017.

POVODOM NOVE KNJIGE BORE JOVIĆA „KAKO SU SRBI IZGUBILI VEK” – Analizirajući bez kompleksa i dogmi potonje najmarkantnije događaje, Jović dolazi do zaključka da je čitav vek protekao na neki način u greškama i zabludama, većim ili manjim lažima, podvalama i mržnjama, te da je u celini i u konačnom bilansu za srpski narod porazan, tragičan i izgubljen – Sudbina projekta zvanog Jugoslavija, koji je dva puta rušen u krvi i velikom stradanju ponajviše srpskog naroda, nametnula je saznanje da je upravo to bila prva i velika, takoreći kobna greška srpskog naroda, odnosno njegovog tadašnjeg vođstva – Nadežda VINAVER: „Ima naroda koji ne znaju ili nedovoljno znaju svoju istoriju, ali

Utakmica

1. januar 2017.

Mi kao narod srpski ne tražimo i ne zahtevamo od drugih da se menjaju. Slobodno oni mogu nastaviti svojim putem to je njihov izbor. Moraju samo dobro znati da će Srbi umeti i uspeti da se suprostave svakom zlu. Moraju biti svesni ne samo da ćemo se suprostaviti, već da ćemo svako zlo koje se usudi da nas napadne na kraju uništiti. Mi ne možemo i nećemo da budemo ništa drugo do Srbi. Zato moramo biti posebno ponosni na one koji su nam kroz istoriju svojim delima omogućili da to i ostanemo. Oni koji su nam to obezbedili su  pravi ponos Srbije. Oni su ona neugasiva svetlost koja nam uliva

Apel upućen premijeru Vučiću: Opstanak srpske Hercegovine nije moguć bez pomoći Srbije

31. decembar 2016.

Zamjenik predsjednika Koordinacionog odbora svih hercegovačkih udruženja u Srbiji Svetozar Crnogorac obratio se pismom premijeru Srbije Aleksandru Vučiću sa molbom za sastanak sa delegacijom sastavljenom u ime 14 hercegovačkih udruženja koji su registrovani u Srbiji. U pismu je jasno izražena želja da Srbija ekonomski osnaži Hercegovinu.   Svetozar Crnogorac u pismu apostrofira da bi trebalo promjeniti dosadašnju praksu da se Hercegovina snabdjeva najviše robom proizvođača iz Hrvatske, preko preduzeća iz zapadne Hercegovine  (hrana, piće, odeća, automobili, mehanizacija……)  a  ono malo što dolazi iz Srbije opet uglavnom stiže preko zapadnohrvatskih firmi. Taj trend se mora promeniti i snabdevanje Hercegovine usmeriti direktno na Srbiju, tako da  nema potrebe da se ide u Mostar ili

promocija knjige Jovana M. Kablara „Sjećanja – od Golubića do Beograda“

Održana promocija knjige Jovana M. Kablara „Sjećanja – od Golubića do Beograda“

31. decembar 2016.

U prepunoj sali gradske opštine Novi Beograd 04. novembra 2016. godine promovisana je knjiga Jovana Kablara „Sjećanja – od Golubića do Beograda“. Knjigu su promovisali: dr Momčilo Diklić, istoričar; Danko Perić, novinar; Dušan – Duja Đaković, profesor i književnik i Mile Rajčević, profesor. Moderator je bila Maja Vukojević, psiholog. U obraćanju prisutnima, govoreći o knjizi, autor Jovan M. Kablar je rekao: „Knjiga koju napisah srcem je autobiografskog sadržaja. Nju pisah olovkom držeći lijevu ruku na srcu. To su moja sjećanja i memorijska građa mojih pamćenja“. Jovo Kablar je dugogodišnji predsjednik Udruženja penzionera iz Hrvatske. Bio je poslanik u poslednjem jednostranačkom sazivu Hrvatskog sabora krajem osamdesetih godina. Takođe, bio je i

Milan Petrović

Nad Srbima na KiM 500 novih zločina

31. decembar 2016.

Milan Petrović, rukovodilac Tužilaštva za ratne zločine, za „Novosti“ o novim optužnicama, saradnji u regionu i zahtevima Zagreba Tužilaštvo za ratne zločine preuzelo je više od 500 predmeta iz tužilaštava opšte nadležnosti u kojima je, mahom, reč o zločinima na KiM nad Srbima i lojalnim Albancima. Napravili smo zajedničku strategiju sa Službom za otkrivanje ratnih zločina MUP Srbije, pa su aktivnosti ka raščišćavanju i rešavanju ovih slučajeva u toku. Ovo, za „Novosti“, otkriva rukovodilac Tužilaštva za ratne zločine, zamenik tužioca Milan Petrović. * Da li ćemo promeniti zakon koji reguliše nadležnost za ratne zločine, što od nas traži Hrvatska? – Ovo pitanje je, nažalost, izašlo iz domena prava i prebacilo

Milorad Kojić Foto: RTRS

Kojić: Pozitivno što se intenzivira procesuiranje zločina nad Srbima

30. decembar 2016.

Direktor Republičkog Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić ocijenio je kao pozitivno intenziviranje procesuiranja ratnih zločina nad Srbima u Tužilaštvu BiH, ali pita zašto se sa tim čekalo 20 godina. „Čekalo se iz prostog razloga da pojedini predmeti budu sami zatvoreni zbog biološkog nestanka počinilaca ratnih zločina i svjedoka ratnih događaja“, rekao je Kojić Srni. On je rekao da su institucije Republike Srpske dostavile 1.084 prijave za zločine nad Srbima, te da očekuje da se u narednoj godini intenzivno dostavlja dokumentacija, materijalni dokazi i da se procesuiraju najsloženiji predmeti ratnih zločina nad Srbima. Kojić je istakao da je veoma bitno da je ovim počelo

Božica Жivković-Rajilić

Rajilić: Očekujemo osuđujuću presudu za Bašićevu

29. decembar 2016.

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković Rajilić izjavila je danas da Udruženje pozdravlja odluku Suda BiH o potvrđivanju optužnice protiv Azre Bašić optužene za zločine nad Srbima u Derventi i očekuje da će joj na kraju sudskog procesa biti izrečena osuđujuća presuda. „Uvjereni smo da će Tužilaštvo BiH, pored Bašićeve, podići optužnice protiv najmanje još 200 ljudi koji su odgovorni za osnivanje logora za Srbe u Derventi i Posavini, jer Bašićeva nije jedina koja je odgovorna za zločine“, istakla je Rajilićeva. Ona je dodala da Udruženje raspolaže podacima da je nekoliko stotina srpskih muškaraca i žena bilo zatočeno u logorima na području Posavine u kojima su bili

Mihajlo Hrastov Foto: Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL

Nečasni udarac

29. decembar 2016.

Mihajlo Hrastov, pravosnažno osuđeni ratni zločinac, opet je na slobodi, ovaj put definitivnoj. Hrastov je slobodan čovjek od 9. decembra i više neće ići u zatvor. Tako je, barem što se hrvatskog pravosuđa tiče, konačno završena ‘pravosudna trakavica duga 25 godina, odnosno četvrt stoljeća’, kako patetično kukaju karlovački mediji, odreda ponizni pred protagonistom ovog zločina. Zbog ubistva 13 i teškog ranjavanja trojice pripadnika Teritorijalne odbrane Krnjaka na mostu na Korani 21. septembra 1991. godine Hrastovu je tri puta suđeno na Жupanijskom sudu u Karlovcu, sva tri puta je oslobođen optužbe za počinjenje ratnog zločina ubistvom i teškim ranjavanjem razoružanih teritorijalaca. Sve te presude Vrhovni sud Hrvatske je poništavao i postupak

U Gavriloviću sam jedva ostvario mirovinu od 1200 kuna – Dušan Drekić Foto: Vladimir Jurišić

Deda Dušan i zlatna ribica

28. decembar 2016.

Novosti u zadnjoj kući zadnjeg sokaka Malog Gradca na Baniji: Dušan Drekić ima tri želje. Prvu, da mu netko popravi mostić preko potoka, drugu, da nekim čudom dobije frižider, i treću, da nabavi makar polovnu motornu pilu da posiječe drvo za grijanje Kada bi, kojim slučajem, Dušan Drekić, u potoku Obručina, koji teče odmah ispod kuće u kojoj živi, uhvatio zlatnu ribicu, bez razmišljanja bi ispalio svoje tri životne želje. Prvo, da mu netko popravi mostić preko potoka. Drugo, da nekim čudom dobije frižider, i treće da nabavi makar polovnu motornu pilu. To su tri želje o kojima veće godinama sanja, i sve se nada da će barem jedna od

Marko Grabovac Foto: SRNA

Grabovac: Nećemo odustati od pretraživanja u Odžaku

27. decembar 2016.

Predsjednik Odbora za traženje zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac izjavio je da neće odustati od zahtjeva da Tužilaštvo BiH izda naredbu za probno kopanje u dijelu napuštenog pravoslavnog groblja u Odžaku u kojem je tajno pokopano pet ubijenih vojnika srpske nacionalnosti. Grabovac smatra da Tužilaštvo BiH zbog slučaja „Orašje“ prvo mora saslušati bivšeg radnika Sipe Đuru Matuzovića, koji je ranije bio uhapšen sa devet pripadnika HVO-a zbog ratnih zločina nad Srbima u Orašju. „Matuzović je godinama opstruisao taj predmet i poznato mu je šta se desilo sa dokazima“, tvrdi Grabovac. Grabovac je podsjetio da mu je svjedok bošnjačke nacionalnosti na licu mjesta posvjedočio i pokazao

Zločinac: Mihajlo Hrastov / Optužuje: Svetozar Šarac

Mihajlov zločin sramota Hrvatske

25. decembar 2016.

Svetozar Šarac, preživeli sa Koranskog mosta, o puštanju dželata na slobodu: Nas dvojicu, koji smo preživeli ranjavanje, 20 dana su „ubijali“ u bolnicama i zatvorima. Bez oka i ranjenog u grudi nisu me previli dvadeset dana Mihajlo Hrastov, koga su prevremeno pustili iz zatvora gde je trebao da provede četiri godine zbog ubistva 13 rezervista JNA i ranjavanja nas dvojice na Koranskom mostu 21. avgusta 1991. kriv je za pokolj nedužnih ljudi, ali zločin nije samo njegov. To je zločin hrvatske države koja oslobađanjem krvnika, želi da stavi „ad akta“ priču koja se 24 godine vuče po njihovim sudovima. Tog 21. avgusta 1991, od 15 zarobljenih mojih sapatnika, dvojica su

"Nasljeđe": Sjećanje na poginule Foto: SRNA

Sjećanje na poginule i one koji su se borili za Srpsku

24. decembar 2016.

Udruženja djece poginulih boraca „Nasljeđe“ danas su se, polaganjem cvijeća na Spomenik braniocima Trebinja, sjetili svih poginulih i onih koji su prošli kroz odbrambeno-otadžbinski rat. Pozivu iz ovog udruženja da se okupe u 12.00 časova odazvao se veliki broj stanovnika Trebinja i saboraca poginulih. Predsjednik udruženja Saša Pešikan rekao je da ne treba poseban datum da bi se sjetili i odali počast herojima koji su poginuli i svima onima koji su se borili za Republiku Srpsku. „Kucnuo je zadnji čas da se sjetimo, probudimo i dozovemo pameti. Jer, ako zaboravimo i prećutimo istinu, ako i dalje budemo u tom zaboravu podijeljeni i otuđeni, nestaćemo kao narod u potpunosti. Zaboravili smo

Akcija "Oluja" (Foto: veritas.org.rs)

Među identifikovanim Srbima svekrva i snaha Slijepčević

23. decembar 2016.

Dokumentaciono informacioni centar „Veritas“ saopštio je da se među 20 srpskih žrtava identifikovanih u Zagrebu nalaze i posmrtni ostaci Desanke Slijepčević, stare 83 godine i njene snahe Jelene Slijepčević stare 60 godina. One su za vrijeme hrvatske akcije „Oluja“ ostale u selu Donji Klasnić kod Gline, obje teško bolesne i nepokretne. Početkom septembra 1995. nađene su mrtve, dok su njihova tijela ekshumirana prošle godine iz zajedničke grobnice u Gornjem Selištu. Među posmrtnim ostacima koji su juče identifikovani u zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu nalaze se ostaci Srba stradalih na području Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine. Identifikovani su Mihajlo /Petra/ Ćalić /1938/ iz

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA