arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
jadovno_2013-frontal-01-svijece.jpg

I 32 godine nakon ubistva 125 Srba u Gospiću pronađeni ostaci svega 57

Veritas: Saopštenje povodom likvidacije gospićkih Srba u jesen 1991. U Gospiću i okolnim mjestima, u jesen 1991. godine, Hrvatska vojska i policija su, uglavnom pod maskama, odvodili srpske civile iz njihovih kuća i stanova i likvidirali ih raznim načinima i na više mjesta. Likvidirani su uglavnom viđeniji Srbi koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom režimu. U tom periodu je, prema Veritasovim podacima, ubijeno najmanje 125 lica srpske nacionalnosti, među kojima i 39 žena, od čega skoro polovina od 16-18 oktobra. Među likvidiranima su i deset bračnih parova i četiri para po jednog roditelja i djeteta. Do sada su pronađeni i sahranjeni posmrtni ostaci 57 likvidiranih, dok se za ostalima još

Episkop Nikodim: U Hrvatskoj ništa novo – opet i opet o ćirilici

Kao Episkop Pravoslavne Eparhije dalmatinske Srpske Pravoslavne Crkve, izražavam najdublju rezignaciju i osudu zbog skorašnjih, rekao bih bizarnih događaja u Opštini Vrsi kod Zadra, a vezanih za zahtjev direktora lokalnog komunalnog preduzeća da se u roku od 15 dana ukloni ćirilični natpis sa nadgrobnog spomenika jedne srpske porodice na groblju u Poljicima. Piše: Episkop dalmatinski Nikodim Prema njegovom tumačenju, u toj opštini nema više od trećine žitelja srpske nacionalnosti, što je preduslov da bi se zakonski ostvarilo njihovo pravo na upotrebu sopstvenog pisma, to jest ćirilice u ovom slučaju. Iskren da budem, nisam shvatio, pošto je riječ o groblju, da li misli na žive ili na mrtve, jer u slučaju

Nisu sveti ni spomenici, sporna i ćirilica

I dok bi se sve bogomolje i groblja, koja su svjedok neprolaznosti, morala poštovati, na našim prostorima ipak na bezbroj primjera, pojedincima smetaju čak i stvari koje običan čovjek ne može ni pomisliti da ikome mogu naškoditi. Piše: Miloš Vasiljević Lako je biti Srbin u Republici Srpskoj i Srbiji, ali nije u Federaciji Bosne i Hercegovine, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Strašna stratiša, ubijanje i protjerivanje naših ljudi su iza nas, ali čini se da ni u miru ono malo srpskog življa što je ostalo na vjekovnim ognjištima, nije spokojno. Posljednji u redi ispada i provokacija, kojim se doslovno rugaju našem narodu je i primjer u blizini Zadra, gdje tamošnje

Episkop Sergije: Pop Pilip i povampirena mržnja

Nakon što smo u molitvi, miru i tišini na svjetlo dana iznijeli mošti sveštenomučenika Pilipa Karanovića, mog prethodnika u sveštenstvu i mog časnog pretka, kojeg su Turci, bez suda i krivice, objesili u petrovačkom selu Prkosi daleke 1832. godine, očekivali smo da će ova vijest, objavljena bez želje za senzacionalizmom, biti dočekana sa razumijevanjem i podrškom. Ipak, suočili smo se sa grubim napadima i govorom mržnje na društvenim mrežama, gdje se, u komentarima, po već ustaljenoj i dobro poznatoj matrici srpsko-pravoslavno sveštenstvo, između ostalog, naziva „ubicama koje se kriju ispod mantije“. Istina, opet, boli one koji bi da ćutimo, da povijemo glavu pred vlastitom prošlošću, koji bi da zaboravimo sve

Projekcija filma „Spomenko na vječnoj straži“ u Opštini Zvezdara

Udruženje Koordinacija organizuje projekciju filma pod nazivom „Spomenko na vječnoj straži“, koja će biti održana u petak, 6.10.2023. godine sa početkom u 18 časova, u Gradskoj opštini Zvezdara, Bulevar kralja Aleksandra 77. Događaj je podržan od strane Gradske opštine Zvezdara, a gosti na projekciji filma su Mile Savić, režiser filma i Zoran Blagojević, komandant 4.lake ozrenske brigade i Radovan Jović Brigadir Oružanih Snaga Bosne i Hercegovine inače ratni komandant Spomenka Gostića i . U filmu će biti prikazan život Spomenka Gostića koji je najmlađi odlikovani borac vojske Republike Srpske u otadžbinskom ratu koji je poginuo 20. marta. 1993. godine u 14 godini života. Spomenko je rođen 15. avgusta 1978. godine

NEĆE MOĆI: Nismo mi Indijanci

Kakve veze imaju američki Indijanci, nemački Jevreji i kosovski Srbi? A u čemu je razlika između partizana i terorista Godine 1935, baš negde u ovo vreme, 15. septembra, nacistička Nemačka usvojila je dva radikalno diskriminatorska zakona – Zakon o državljanstvu nemačkog rajha i Zakon o zaštiti nemačke krvi i časti koji su postavili temelje za progon jevrejskog stanovništva i Holokaust. Za ove zakone ste sigurno čuli pod njihovim kolokvijalnim imenom – Nirnberški zakoni, ali verovatno vam nije na kraj pameti gde su nemački pravnici predvođeni ministrom pravde Francom Girtnerom i državnim sekretarom u tom ministarstvu, a kasnije predsednikom Hitlerovog Narodnog suda Rolandom Frajslerom našli uzor. Prema Džejmsu Vitmanu, profesoru na

Komšija me vodi u logor

Odvede mene moj komšija, onaj što je prije šest dana sipao ustašama rakiju iz one zelene pljoske kad smo Jovanka i ja prestravljeno i paralizirano gledali u cijevi ustaških pušaka, a Dalmatinac Marijan, koji nas je poznavao par mjeseci, raspravljao se sa ustašama. Bio je sam početak oktobra ’42. Ljesa je otvorena otkako sam jutros tuda izašao iz dvorišta. Krave prolaze ljesu, prelaze veliku bašču, pa drugu ljesu i skreću u štalu. Ja sam nekako malo zaostao, kad, prije nego što ću skrenuti prema štalskim vratima da povežem krave, iz naše kuće izađe Pepa Moćnik. Vrata kuće su širom otvorena. Oba krila. U kući se prema svjetlu prozora vide neki

Nema pravde za srpske žrtve iz Podravanja

U Crkvi Svete Velikomučenice Marine u Podravanju kod Srebrenice danas je služen parastos za 60 mještana ovog sela poginulih u posljednjem ratu, od kojih su 32 civila i vojnika ubijena na današnji dan 1992. godine. Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša poginulih, nekoliko desetina mještana, saboraca, predstavnika opštine i članova porodica stradalih, obilježili su danas 30 godina od pogibije trideset dvoje mještana ovog sela, među kojima je osam Perendića, po sedmoro Marinkovića i Šaraca, te po četvoro Nikolića i Jovanovića. Delegacije opštine, Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice položile su cvijeće kod spomen-ploče poginulima, koja je postavljena na zid hrama. Potpredsjednik Skupštine

Bojan Vegara: Dok sam živ boriću se protiv svakog ko umanjuje i zatire naše Svete Mučenike

Sud BiH juče je odbio da goni zločince nad civilima u selu Jošanica kod Foče. To za njih nije bio zločin i za njih tu nisu ubijeni srpski civili već zlotvori. Nije im bitno što je tu od 56 žrtva najmlađa imala samo 2,5 godine, a najstarija 88 godina. Njima je to svejedno i sve što im je bitno je da se umanji srpsko stradanje. Nije taj događaj posebnu pažnju izazvao i rijetki su mediji koji o tome pišu. Od zvaničnika slabo je ko glasa pustio i znam samo da je Branimir Kojić rekao da Srbi treba poslije ovoga da napuste Sud BiH i tu ga potpuno podržavam. Ako napišete

Navršile se 32 godine od zločina hrvatskih snaga na Koranskom mostu

Navršile su se 32 godine od zločina hrvatskih snaga nad rezervistima JNA na Koranskom mostu u Hrvatskoj, a za njega je osuđen samo jedan počinilac od kojeg su pravili i žrtvu i heroja, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra Veritas. Tog 21. septembra 1991. godine pripadnici MUP-a Hrvatske i „zengi“, ispred mosta na rijeci Korani u Karlovcu, zaustavili su dva vojna kamiona JNA. U kamionima su se iz kasarne „Mekušje“ u kasarnu „Logorište“ prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, koji su odložili oružje nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni. Odmah po predaji jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvezena je u prostorije policije, a druga

Đurđica Dragaš: TRAG

Kad god vidim ovakav trag na nebu i čujem daleki zvuk aviona, setim se leta provedenih kod babe i dede na selu. Baba me je često vodila sa sobom kad bi išla da obiđe krave u polju i “prepne” ih tj. premesti kočiće za koje su bile vezane kako bi dobile još koje parče netaknute trave. Išle smo kilometar – dva u jednom pravcu, po najjačem suncu, u sred dana (jer baš tad to i mora da se uradi), ali nije mi bilo teško. Trčkarala sam uz njen odlučni i žurni korak, držeći je za ruku i nadajući se da ćemo u povratku svratiti na kafu kod njene “druge”, Milke

Đurđica Dragaš: Divoselo – selo kojeg nema

Još jedna tužna godišnjica. Pre tačno 30 godina, u praskozorje, počeo je napad na tri podvelebitska srpska sela u okolini Gospića. Divoselo, Čitluk i Počitelj našli su se tog jutra pod teškom artiljerijskom vatrom. Divoselo – selo kojeg nema Gorelo je nebo, a eho eksplozija širio velebitskim vrletima. Kako je dan odmicao, eksplozije su bile sve ređe, ali je tragedija tek počinjala. Dok su iz tzv. Medačkog džepa (kako su kasnije prozvana ova tri sela) stizale poluinformacije, a strah širio kao poplava, zlokobni dim i odsjaj vatre koji su predveče počeli da dopiru iz tog pravca, značili su samo jedno. Gorele su kuće! Uništavano je ono što je preostalo iza

Navršeno 30 godina od nekažnjenog masakra nad Srbima kod Drniša

Juče se navršilo 30 godina od još nekažnjenog zločina nad srpskim civilima u Mirlović Polju kod Drniša, koje je 6. septembra 1993. godine ubila i masakrirala diverzantsko-teroristička grupa iz sastava Hrvatske vojske, saopšteno je iz Informaciono-dokumentacionog centra „Veritas“. U ovom zločinu masakrirani su pet žena i dva muškarca, od kojih je troje bilo starije od 80 godina, a napad je, prema informacijama „Veritasa“, izvela Deveta bojna „Rafael vitez Boban“, HOS-ova jedinica koja je nazvana po ustaškom pukovniku i generalu iz Drugog svjetskog rata. Ova jedinica bila je u sastavu 114. brigade Hrvatske vojske, kojom je komandovao Marko Skejo iz sela Ružić kod Drniša. – To je isti onaj lik koji

Veritas: Nerazjašnjena sudbina 1.517 srpskih žrtava

Iz Dokumentaciono informacionog centra “Veritas” saopštili su da se, prema njihovim podacima, među 7.713 do sada verifikovanih žrtava Srba sa područja Hrvatske i bivše Rapublike Srpske Krajine iz rata devedesetih, nalazi 1.517 osoba čije sudbine još nisu rasvijetljene. Među njima je 1.083 civila /71 odsto/, od čega su 424 /28 odsto/ žene, saopšteno je iz ovog centra povodom Međunarodnog dana nestalih – 30. avgusta. Iz “Veritasa” je ukazano da je najviše nestalih, njih 750, u posljednjoj ratnoj godini, dok je među nestalim, za kojim se još traga 607 onih koji su poginuli na samom početku rata. – Više od trećine sa tog spiska ne nalazi se u Knjizi nestalih za

Godišnjica pogroma Srba u Sisku: Masakr pod maskom JNA

22. avgusta navršava se godišnjica najsurovijeg u seriji napada na Srbe u Sisku i okolini tokom 1991. godine. U ranim jutarnjim časovima tog dana pripadnici MUP-a i ZNG su u transporterima sa oznakama JNA “protutnjali” kroz više srpskih sela sisačke opštine pucajući na sve što se micalo. Epilog je bilo 15 mrtvih i nekoliko desetina ranjenih meštana sela Blinjski Kut, Kinjačka, Brđane, Čakale, Blinjska Greda, Bestrma i Trnjani. Posle ovih događaja Srbi iz capraških srpskih sela su prestali da odlaze na posao, a zatim su i formirali i opštinu koju su nazvali Caprag sa sedištem u Gradusi. U dokumentaciji Veritasa nalazi se obimna dokumentacija o najkrvavijem zločinu hrvatske policije i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.