arrow up
kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 25. jun.1941. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Jama Škramnica, Kutarevo, na vrhu šume Škramnica, nedaleko Brinja. Ustaše su 25. juna 1941. godine sjekirama i noževima usmrtile i bacile u istu 16 Srba, među kojima i sveštenika Skenddžića i sudskog zvaničnika Radu Rajčevića. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 24. juna 2015. godine. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska. 

DODIK: Neću dozvoliti da se Srpskoj umanje prava

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da neće dozvoliti da Srpska u bilo kakvim odnosima u BiH umanji svoja prava, jer na to nema pravo pred onima koji su živote dali u proboju Koridora, ali i tokom cijelog proteklog rata, te pred stradalima u Jasenovcu, raznim jamama, kao i prilikom prelaska planina u Albaniji. Dodik je istakao da je vojna operacija „Koridor 92“ velika pobjeda koja je sinonim za postojanje Republike Srpske, za njeno teritorijalno objedinjavanje i spajanje sa Srbijom. On je na obilježavanju operacije „Koridor 92“ na Dugoj Njivi kod Modriče poručio da je srpskom narodu na prostorima Krajine, Posavine, Semberije, Romanije, Hercegovine i drugih krajeva uvijek bilo

U nedjelju obilježavanje 26 godina od proboja Koridora

U organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, u nedjelju, 24. juna, na Dugoj Njivi kod Modriče biće obilježeno 26 godina od operacije „Koridor 92“, velike akcije kojom su spojeni istočni i zapadni dijelovi Republike Srpske i omogućena veza sa Srbijom. Predsjednik ovog odbora Milenko Savanović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, rekao je novinarima da, ne umanjujući težinu drugih bitaka vođenih u proteklom odbrambeno-oslobodilačkom ratu, proboj koridora se može smatrati najtežom i najvećom bitkom, jer je njome uspostavljen život za 1,5 miliona ljudi. On je naglasio da je jedna od posljedica neprijateljskog okruženja bilo to što je u Banjaluci zbog nedostatka kiseonika umrlo

Foto: Tanjug/Sava Radovanović

Koordinacija: Niko nije odgovarao za otmicu devetorice Srba prije 20 godina

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije saopštila je da do danas niko nije odgovarao za otmicu devet Srba, rudara sa površinskog kopa „Belaćevac“ na Kosovu i Metohiji 22. juna 1998. godine. Koordinacija je poručila da nikada neće prestati da traži istinu i pravdu za otete i ubijene Srbe na Kosovu i Metohiji i da ukazuje na licemjerje međunarodnih misija, odgovornih za vladavinu prava na Kosovu i Metohiji. U saopštenju se navodi i da su pripadnici terorističke OVK-a 22. juna 1998. godine istjerali iz autobusa devetoricu Srba, radnika površinskog kopa „Belaćevac“ Termoelektrane „Obilić“, i odveli ih u nepoznatom pravcu. Oteti su Dušan, Pera i

U Lugovima kod Šamca danas je služen parastos za 24 borca Vojske Republike Srpske /VRS/ i šest civila iz Srnica koji su poginuli u proteklom ratu, kao i za poginule iz drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi.

U Lugovima služen parastos za poginule srpske borce i civile

U Lugovima kod Šamca danas je služen parastos za 24 borca Vojske Republike Srpske /VRS/ i šest civila iz Srnica koji su poginuli u proteklom ratu, kao i za poginule iz drugih mjesta širom BiH čije porodice danas žive u parohiji Lugovi. Parastos je služen pored spomen-ploče kod Crkve Svetog Sisoja u Lugovima, gdje su položeni vijenci i prislužene svijeće. Predsjednik Skupštine opštine Šamac Nikolina Škrbić istakla je, obraćajući se okupljenima nakon parastosa, da treba poštovati žrtvu poginulih, koji su za Republiku Srpsku dali ono najvrednije – svoj život. „Zato je dužnost svih nas da poštujemo tu žrtvu, da poštujemo njihove porodice i pomažemo toj kategoriji koliko god je moguće.

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za Srbe koje su prije 26 godina na Miljevačkom platou kod Drniša ubili i masakrirali pripadnici hrvatske vojske, u prisustvu Unprofora.

Parastos za Srbe stradale prije 26 godina kod Drniša

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za Srbe koje su prije 26 godina na Miljevačkom platou kod Drniša ubili i masakrirali pripadnici hrvatske vojske, u prisustvu Unprofora. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, koji je prisustvovao parastosu, rekao je da je Miljevački plato jedna u nizu zločinačkih akcija hrvatskih snaga koja je sprovedena s ciljem etničkog čišćenja Srba sa njihovih vjekovnih ognjišta i pokazuje svu brutalnost i svirepost hrvatske vojske i policije. Linta je podsjetio da, osim presude dvojici vojnika za ubistvo jednog srpskog zarobljenika, niko drugi nije procesuiran, niti kažnjen za taj zločin, što pokazuje da je hrvatsko pravosuđe i dalje etnički motivisano i ima

Miljevački plato

Zločin na Miljevcima bio najava etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske

Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije saopštila je, povodom 26 godina od zločina nad Srbima na Miljevačkom platou kod Drniša, da je taj zločin bio najava etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske, koje se konačno desilo u zločinačkim akcijama „Maslenica“, „Medački džep“, „Bljesak“ i „Oluja“. Iz Koordinacije ukazuju da o monstruoznosti zločina u kojem je ubijeno 40 srpskih teritorijalaca govori to što su žrtve nakon mučkog ubistva izmasakrirane, a njihovi posmrtni ostaci po uzoru na ustaške zločine bačene u krašku jamu i zatrpane smećem kako bi zločin ostao prikriven. „Dva mjeseca od počinjenog ratnog zločina, na pritisak međunarodne zajednice, izvršena je ekshumacija svih ubijenih

Bitka za opstanak: Božica Жivković Rajilić

Rajilić: Očekujem konačno usvajanje zakona

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković Rajilić očekuje da će u Narodnoj skupštini Srpske konačno biti usvojen zakon o zaštiti žrtava ratne torture. „Riječ je o tolerantnom zakonu i uvjerena sam da će svi narodni poslanici, bez obzira iz koje političke opcije dolaze, poržati njegovo usvajanje“, rekla je Rajilićeva danas novinarima u Banjaluci. Rajilićeva je istakla da je za Udruženje žena žrtava rata ova sjednica parlamenta Srpske istorijska, jer će se, kako je istakla, „prvi put nakon 23 godine dati mjesto žrtvama ratne torture i popraviti sve greške svih vlasti od nastanka Republike Srpske do danas“. Ona je izrazila zahvalnost resornom ministarstvu, Vladi Republike Srpske, a posebno

Pridvoracka_jama.jpg

Fotografije zločina u Pridvoračkoj jami – prvi dio

Trebinjac Danilo Sikimić, imajući dovoljno svijesti o istorijskoj važnosti dokumentarnog dokaza, ratne je 1941. godine, u tada okupiranom Trebinju, dana 6. oktobra otišao do Pridvoračke jame, i krijući – svojim fotoaparatom, ovjekovječio svu strahotu ovog strašnog zločina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2016. godine. Naime, tog dana Italijani su organizovali vađenje posmrtnih ostataka 13 Srba koje su ustaše bacile u jamu, i to u noći 23-24. juna iste godine. Sikimić je snimio okupljene dobrovoljce, Trebinjce Rada Gurovića i Jefta Škora, kako u vrećama izvlače posmrtne ostatke 12 nastradalih Srba, a Obrena Stijačića neraspadnutog, sa rukama na grudima! Od dobijanja podatka

Parastos stradalima na Miljevačkom platou

Prije 26 godina (21.juna 1992.godine), na području Miljevačkog platoa, kod Drniša dogodio se monstruozan zločin nad srpskim pripadnicima Teritorijalne odbrane. U mučkom napadu pred očima UNPROFOR-a ubijeno je 40 srpskih Teritorijalaca, a nekolicina ranjena i zarobljena. Srpsko selo Nos Kalik srušeno je do temelja i spaljeno, jedan dio stanovništva pobijen, a drugi interniran na otočić u Šibenskom arhipelagu. Po završetku vojničke akcije hrvatski vojnici započeli su krvavi pir. Umjesto da tijela poginulih vrate porodicama, koriste srpske zarobljenike pod pretnjom smrti da tijela bacaju u Krašku jamu. Po svjedočenju jednog od preživjelih srpskih zarobljenika, na tijela u jamu bacani su psi i mačke da dovrše masakriranje tijela. Na kraju je bacano

Miljevački Plato

Štrbac: Poznati izvršioci zločina na slobodi i uživaju sve blagodeti

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je da su za ubistvo i masakr nad 40 srpskih teritorijalaca na Miljevačkom platou, kod Drniša, na simboličnu kaznu od ukupno sedam godina osuđena samo dva lica, dok su ostali poznati izvršioci na slobodi i uživaju sve blagodeti hrvatskog društva. Štrbac je povodom 26 godina od monstruoznog zločina na Miljevačkom platou rekao Srni da su poznati ljudi iz hrvatske vojske i politike koji su isplanirali, neredili i izveli tu akciju. On je naveo da je jedan od njih Ivan Bačić, koji je izveo tu akciju „bez saglasnosti vrha hrvatske vojske i države“, a koji nije procesuiran ni pred hrvatskim niti pred srpskim sudovima,

Veljko Grujić

Godišnjica masakra: Tri dana sa drveta gledao zlo

Veljko Grujić jedini preživeo majski masakr Prnjavorske lake brigade 1995. Bog mi je poručio: Popni se. Svih 56 saboraca zaklano. Razmenjen 1996. Četvrtog dana sam shvatio da se ne pomeram i da sam opasačem vezan za granu Oko nas su padale granate i zviždali meci. Teško ranjeni saborac Petar Šlapak izdahnuo mi je na rukama. Жeljko Vukomanović i Ranko Vujasinović otišli su u drugom pravcu i ni dan-danas, posle 23 godine, ni za kosti im se ne zna. Ostao sam sam u okruženju, sa samo dva metka. Sve više su se približavali i odjekivali su pokliči: „Tekbir, Alahu egber, hvataj žive, kolji, ovo je za Alaha!“ Ovako, za „Novosti“, počinje

Pododbor Vlade Srpske o Proboju Koridora Foto: RTRS

U nedjelju obilježavanje 26 godina od proboja „Koridora života“

U nedjelju 24. juna, na Dugoj Njivi kod Modriče, biće obilježena 26 godina od proboja „Koridora života“. To je dogovoreno danas na sastanaku predstavnika Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja sa rukovodstvom opštine Modriča. Prema utvrđenom programu služiće se sveta arhijerejska liturgija u 9 časova u manastiru Svetog Velikomučenika Cara Lazara, a u 11 časova palaniran je pomen i polaganje vijenaca na Spomen obilježja. U 12 časova predviđeno je da se obrate najviši zvaničnici Republike Srpske i učesnici bitke za Koridor. Podsjećamo, bitka za Koridor je naslavnija bitka poslednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata u kojoj je poginu 431 borac, a 1.918 je ranjeno. Kako je danas dogovoreno u program ubilježavanja

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 18. jun.1944. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Svračkovo Selo, Podlapača. Ustaše zaklale i spalile 18. juna 1944. 41 Srbina: žene, muškarce i djecu Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. juna 2015. godine. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska. 

U kinoteci je prikazan film u boji iz 1939. o obilježavanju Kosovske bitke

Kinoteka je 9. juna 2018. u okviru Festivala nitratnog filma prikazala kratki film o proslavi Kosovske bitke 1939. u boji u trajanju od oko 11 minuta. Na špici je pisalo da je snimatelj Sifrid Trajković. Prikazano je paljenje sveća od strane patrijarha, polaganje venaca na spomenik, sam spomenik, parada vojske: avijacije, konjice, pešadije i artiljerije. Prikazana je scena kako Obilić ubija Murata. Zatim govor generala Nedića. Pa parada viteških organizacija: sokoli, skauti, četnici sa zastavama, bolničarke Crvenog Krsta u uniformama, Crnogorci u svojoj nošnji … . U redovima Saveza Sokola zajedno sa muškarcima učestvovale su i žene u svečanim sokolskim odelima, kako pri polaganju venaca tako i na paradi. Inicijativom

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.