arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pomen žrtvama “Oluje“ petog avgusta u Crkvi Svetog Marka u Beogradu

Pomen žrtvama hrvatske vojno-policijske akcije “Oluja” biće služen u nedjelju, 5. avgusta, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, kao i u mnogim opštinama širom Srbije, najavio jer Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije. Komesarijat u saopštenju podsjeća da se sutra navršavaju 23 godine od ove akcije tokom koje je proterano više od 200.000 krajiških Srba i da je tada život izgubilo ili se vodi kao nestalo više od 2.000 ljudi. “Sećanje na desetine kilometara dugu kolonu onih koji su u Srbiju stigli preko BiH i danas svedoči o jednom od najmasovnijih egzodusa na ovom podneblju”, ističe se u saopštenju. Iz Komesarijata dodaju da je od početka ratova na prostorima bivše

Radun: Srbi u Hrvatskoj danas žive kao Jevreji u Varšavskom getu

Politički analitičar Branko Radun ocijenio je da Srbi u Hrvatskoj 23 godine nakon pogroma u vojno-policijskoj akciji “Oluja” žive kao Jevreji u Varšavskom getu i nastavljen je kontinuitet hrvatske politike ekstremnog šovinizma, nacionalizma i rehabilitacije ustaštva. Radun je rekao za Srnu da Srbi terminološki griješe kad pogrom nad srpskim narodom Krajine iz avgusta 1995. godine nazivaju “Olujom”, kao što to čine Hrvati, naglasivši da je to, prije svega, bilo etničko čišćenje sa elementima genocida, a nikako “briljantna vojna akcija i trijumf hrvatske odbrane”. “To nije bio rat. To je bilo etničko čišćenje Srba iz Hrvatske i grešimo kada prihvatamo njihove termine poput `Oluje`, jer je `Oluja` njihova propaganda koja treba

U operaciji „Oluja” proterani su krajiški Srbi (Foto Aleksandar Kelić)

Gulić: Srpski narod obespravljen i nestaje

Istoričar Milan Gulić izjavio je da Srbi koji su se nakon zločinačke akcije “Oluja” vratili u Hrvatsku žive potpuno obespravljeno i u ruralnim sredinama, osuđeni da se bave poljoprivredom i stočarstvom, te da ih nema zaposlenih državnoj upravi, prosvjeti i kulturi i stoga ne mogu da nose i čuvaju identitet srpskog naroda u toj državi. Gulić, koji je porijeklom iz Dalmacije, istakao je da u njegovom rodnom Benkovcu danas živi jedva 300 Srba, kao i da je drastično promijenjena etnička struktura. “Prije `Oluje` bila je slična sturktura Srba i Hrvata, a većinsko stanovništvo bilo je srpsko. Kada odete u taj grad danas, gotovo da ništa ne podsjeća da su tamo

Nenad Abramović sa porodicom u Velikom Mokrom Lugu / Foto: Vojislav Danilov

Život je pobedio i u koloni

“Novosti” sa Nenadom Abramovićem, jednim od 250.000 Krajišnika koji su avgusta 1995. godine izbegli u Srbiju: Tog dana zlo se osećalo u vazduhu. Granate su padale na sve strane Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 05. avgusta. 2017. godine. Prođoše 22 godine, ali taj dan, 4. avgust – neće nikada. Njega ću pamtiti doživotno. Jasno. Svaki detalj, sav jad i suze, i onaj duboki, strašni bol što razdire dušu… A ipak, danas, posle mnogo godina, kad pomislim na tu beskrajnu kolonu kojoj je jedini put bio prema istoku, prema Srbiji, shvatam da je, i pored svih muka i nesreće, to bila kolona u

Kolona srpskih izbeglica

Nevoljnike iz “Oluje” zbrinula na Islandu

Irena Gutrun Kojić, žena koja ima dve domovine, među prvima je pomogla mnogim izbeglicama iz Hrvatske 1995. godine. U prvom talasu dom u Rejkjaviku našlo 150 proteranih. Srbi i Islađani činili bi “narod i po” Irena Gutrun Kojić i Dobrila Smiljanić, “majka Sirogojno manufakture”, zajedno su avgusta 1995. gledale dolazak traktorskih kolona proteranih Srba iz Hrvatske. Prizor koji im se ukazivao sa nadvožnjaka auto-puta bio je potresan. Prvo što je Irena uradila bilo je da ode u Crveni krst Srbije i ponudi svoju kuću u Zakuti nekom od pristiglih nevoljnika. Zatim je otputovala u svoju drugu domovinu – Island, da i tamo potraži neku pomoć za izbeglice. Tamošnja vlada te

Parastos stradalim u Oluji

Parastos stradalim u “Oluji” 2018

Četvrtog avgusta u četiri časa poslije ponoći, američke vazduhoplovne snage su bombardovale dva radara snaga krajiških Srba samo nekoliko sati prije početka operacije hrvatske vojske „Oluja“. Ovaj čin je još više demoralisao Srbe. U samoj operaciji je učestvovalo preko 138.500 hrvatskih vojnika. Iako su zvanično poricale umiješanost u „Oluji“, američke snage su aktivno podržavale ovu operaciju etničkog čišćenja. Američka oprema je korišćena za ometanje srpskih komunikacija tako da je komandni sektor bio potpuno odsječen. Akcija je počela napadom na tzv. sektore „Sjever“ i „Jug“ na frontu dugom 700 kilometara. Hrvatske snage probile su prve linije odbrane Srba na 30 taktičkih smjerova u bjelovarskom, zagrebačkom, karlovačkom, gospićkom i splitskom području. Dubina

Dragan Mioković

“Oluja”, 23 godine posle: Beograd nikad neće biti Gračac

Epski egzodus Srba tokom hrvatske akcije “Oluja”, avgusta 1995. godine, stvorio je i potpuno novu “kategoriju” heroja – mališane od svega desetak godina koji su u tih nekoliko dana morali prevremeno da odrastu.  Neki tako što su ih vozili šćućurene u traktorskim prikolicama, a drugi tako što su deset i više dana vozili traktore i automobile kako bi spasli i sebe i svoje porodice. Istražujući gde su sada ti mali heroji danas, 23 godina od egzodusa, “Vesti” otkrivaju da su mnogi od njih danas uspešni mladi ljudi, od kojih većina već ima svoju decu. U očekivanju obeležavanja dana kada Srbi žale, a Hrvati slave “pobedu” nad civilima i progon, “Frankfurtske Vesti” donose

U operaciji „Oluja” proterani su krajiški Srbi (Foto Aleksandar Kelić)

Predsednica Hrvatske odlikuje Gotovinu i Markača

Knin – Hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović će 5. avgusta, povodom 23. godišnjice vojno-policijske operacije „Oluja” u kojoj su proterani krajiški Srbi, u Kninu uručiti odličja generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. U okviru programa, kako Hina navodi, „Dan pobede i domovinske zahvalnosti”, dan pre toga će biti odigrana revijalna fudbalska utakmica između ratnih veterana, pripadnika Hrvatske vojske i policije i fudbalske reprezentacije sa selektorom Zlatkom Dalićem na čelu. Na konferenciji za novinare u upravi Grada Knina državni sekretar Ministarstva odbrane Hrvatske i predsednik Organizacionog odbora Zdravko Jakopo rekao je da „kao učesnik ‘Oluje’ u Kninu želi da istakne da je to bila veličanstvena vojno-policijska operacija” koja je donela mir domovini Hrvatskoj,

1995. ponovila se 1941. – Milica Breberina

Život u drvenom okviru

Milica Breberina (85) iz Utinje pamti kako je život bio lijep kada na Kordunu nije bilo ratova Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. decembra 2017. godine. Sve bogatstvo usamljene osamdeset i petogodišnje Milice Breberine iz Utinje na Kordunu, stane u jedan drveni okvir. Na zidu sobe, poput neke ikone, Milica drži fotografiju svog muža Vlade sa sinovima Svetanom i Đurom. Namještaj, kuća, dvorište, voćnjak, vrt i njiva, za vremešnu Milicu manje su važni, moglo bi se reći i gotovo nevažni. Tako Milica ujutro, umjesto da obiđe skromno imanje i pogleda kakvo će biti vrijeme, prvo pogleda sliku svojih muškaraca. Ispod nje, na

“IGRA”: Ko ubije više Srba – osvaja Knin

Uz mesta kojima je prolazila Hrvatska vojska, upisani su tenkovi, srpski vojnici, ali i hrvatski vojnici koji su prikazani kao veći, jači i opasniji od srpskih Josip Brnić patentirao je novu hrvatsku društvenu igru “Oluja 1995”  koja je slična igrici “Čoveče, ne ljuti se”, a pobednik je onaj ko pobije više Srba i prvi uđe u Knin. “Na ideju sam došao pre tri godine, slušajući što se sve negativno priča o Oluji. Nisam želeo da se zaboravi taj bitan događaj za Hrvatsku, objašnjava privrednik Josip Brnić (47) iz okoline Zagreba. “Oluja 1995” hrvatska je igrica  “Čoveče, ne ljuti se”, a cena od 14 kuna,  oko 220 dinara. Mogu da se

Iz Hrvatske izbegao traktorom, bežao od bombi 1999, a sada igra na Svetskom prvenstvu

Sidnej – Miloš Degenek ima poprilično nezavidnu priču iza sebe, ali sa srećnim krajem. Rođen u Hrvatskoj, zbog rata izbegao u Srbiju sa porodicom, na traktoru, a tamo ga dočekalo bombardovanje i sakrivanje po skloništima. Međutim, sada živi novi život, a naći će se na Svetskom prvenstvu u Rusiji, sa svojom zemljom Australijom.  “Nisam ovde rođen, nisam znao engleski kada sam došao. Da budem iskren, ovo mesto mi se činilo poprilično čudnim kada sam ga prvi put video. Ali… Australija je udomila moju porodicu i dala nam nadu kada ju nam je rat oduzeo. Dala nam je priliku da naporno radimo, kupimo kuću i izgradimo novi život. Pokazala mi je

Hrvati na krilima ”Oluje” putuju u Rusiju: “Kockasti” u Vukovaru slavili progon Srba i sa zastavom iz Knina kreću na Svetsko prvenstvo

Ne treba mešati politiku i sport, pogotovo ne pred početak SP u Rusiji – rečeno je za “Novosti” u SDSS. Petković: Još su samo topovi falili OD STALNOG DOPISNIKA “NOVOSTI”: ZAGREB Ispraćaj hrvatske reprezentacije u Rusiju obeležio je skandal. Ekspedicija “kockastih” je na Svetsko prvenstvo ponela repliku zastave koja se vijorila na Kninskoj tvrđavi posle ulaska hrvatske vojske u taj grad u operaciji “Oluja”. – Ne treba mešati politiku i sport, pogotovo ne pre početka Svetskog fudbalskog prvenstva u Rusiji – rečeno je, za “Novosti”, u SDSS, pošto je general Mirko Šundov predao u Vukovaru hrvatskim reprezentativcima zastavu, repliku one koja je okačena u Kninu posle “Oluje”. Na svečanoj večeri

Foto: Ilustracija

“Veritas” saopštio imena 20 identifikovanih Srba

Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” saopštio je danas imena 20 Srba koje je identifikovao Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu, od kojih je najstarija žrtva Todor Dukić iz Biljana Gornjih, kod Benkovca, rođen 1909. godine, a najmlađa Đurđica Milić iz Blatuše, kod Vrginmosta, rođena 1969. godine. Riječ je o stradalim na području sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine. Među identifikovanim su Branko Roknić iz Kordunskog Ljeskovca, kod Slunja, Ljubica Milić iz Blatuše, kod Vrginmosta, Milan Gruborović iz Malog Gradca – Glina, Neđeljko Karan iz Kestenovca – Vojnić, Miloš Dejanović iz Ruševice – Slunj, Ilija Dunović iz Primišlja – Slunj, Branko Milković iz Plaškog, Bogdan Logov

Zavod za sudsku medicinu Zagreb

Identifikovano 20 Srba ubijenih 1995. godine

U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu danas su identifikovani posmrtni ostaci 20 Srba ubijenih tokom 1995. godine u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji, saopšteno je iz Komisije za traženje nestalih Srbije. Metodom DNK analize, u prisustvu članova porodica žrtava, identifikovani su posmrtni ostaci lica ekshumirani na području Gline, Zadra, Vrbovljana, Šaša, Slunja i u Šnjegaviću. Sahrane posmrtnih ostataka žrtava biće obavljena u skladu sa željama porodica, saopšteno je iz Komisije za traženje nestalih Srbije. U saopštenju je navedeno da je ovom identifikacijom, nakon jednogodišnje pauze, nastavljen proces identifikacija žrtava srpske nacionalnosti, stradalih u akcijama “Bljesak” i “Oluja” tokom 1995. godine, čije porodice žive u Srbiji, što je

Ekipa krajiško-banatskih balotaša Foto R. Šegrt

Uz balote leče čežnju za zavičajem

Krajišnici iz bosanskog grahova, u Banat posle “Oluje” osim tuge, doneli i staru naviku. Ni u banatskoj nepreglednoj ravnici nisu od balotanja nedeljom po podne Kada ih je “Oluja”, mimo njihove volje i bilo kakvih planova, dovela na sever Banata, Krajišnike iz okoline Bosanskog Grahova, osim čežnje za zavičajem, mučila je još jedna “rana ljuta”. Hoće li ponovo zaigrati “balote pored puta”. I nije dugo prošlo kada su, sećajući se stare navike i zabave, već naredne godine, u izbegličkom kampu “Jezero”, ponovo počeli da “valjaju” buće. Igrali su povremeno, za utehu napaćenoj duši, zbog tuge za izgubljenim zavičajem, radi nade da će se nekada, možda, tamo vratiti i “zapjevati” ispred

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.