Istoričar Milan Gulić izjavio je da Srbi koji su se nakon zločinačke akcije „Oluja“ vratili u Hrvatsku žive potpuno obespravljeno i u ruralnim sredinama, osuđeni da se bave poljoprivredom i stočarstvom, te da ih nema zaposlenih državnoj upravi, prosvjeti i kulturi i stoga ne mogu da nose i čuvaju identitet srpskog naroda u toj državi.
Gulić, koji je porijeklom iz Dalmacije, istakao je da u njegovom rodnom Benkovcu danas živi jedva 300 Srba, kao i da je drastično promijenjena etnička struktura.
„Prije `Oluje` bila je slična sturktura Srba i Hrvata, a većinsko stanovništvo bilo je srpsko. Kada odete u taj grad danas, gotovo da ništa ne podsjeća da su tamo nekada pretežno živjeli Srbi, a slično je i u drugim krajevima“, rekao je Gulić za RTS.
On je podsjetio da je glavno težište akcije „Oluja“ bilo u sjevernoj Dalmaciji koja je posmatrana kao sjedište pobune, a Knin kao prijestonica.
„Kada odete u Liku drugačije je. Ipak je sjeverna Dalmacija to najžešće iskusila“, rekao je Gulić.
U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“, prema podacima srpskog Komesarijata za izbjeglice, protjerano je 250.000 krajiških Srba, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.
Ta akcija počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO-a na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju.
Akcija „Oluja“ je najveće i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
„OLUJA“ BILA ETNIČKO ČIŠĆENjE SRBA
„Oluja“ kao sredstvo kojim je rešeno srpsko pitanje u Hrvatskoj
Vučić: Nema šta da bude pohvaljeno u akciji ‘Oluja’