arrow up
Foto: intermagazin.rs

Neprijatna pitanja za Arnoa Gujona na TV N1: Morao da se pravda zašto pomaže Srbima na Kosovu!

Gostujući u emisiji „Novi dan“ na televiziji N1 najveći francuski humanitarac u Srbiji Arno Gujon prvi put se našao u situaciji da se pravda za ono što radi u srpskoj južnoj pokrajini Najveći francuski humanitarac u Srbiji, Arno Gujon, gostovao je danas u emisiji „Novi dan“ na televiziji N1 kako bi najavio buduće humanitarne akcije. Međutim, njegova humanost i sve ono što je uradio za Srbe u enklavama na Kosovu bila je tema o kojoj se najmanje pričalo tokom njegovog gostovanja. Voditeljka Marija Antić imala je za Arnoa neka druga pitanja. Kako Francuz u utorak 5. decembra na Fakultetu političkih nauka treba da održi predavanje na temu „Humanost u 21. veku“,

Umjesto terorističke OVK, opet lov na Srbe?

Mnogi predstavnici Srba su u trenutku formiranja Specijalnog suda za ratne zločine OVK, posebno zbog odrednice da će se “suditi po zakonima Kosova”, upozoravali da će Albanci biti abolirani usljed “nedostatka dokaza i svjedoka”. Priredio: Neđeljko ZEJAK Učestala hapšenja Srba i prijetnje hapšenjima više od 150 lica koja su tokom 1998. i 1999. godine čuvala seoske straže ili bila na funkcijama u Civilnoj zaštiti na Kosovu i Metohiji predstavljaju najavu za pretvaranje Specijalnog suda za ratne zločine OVK u novi sud protiv Srba. Specijalni sud, koji je formiran s ciljem procesuiranja pripadnika terorističke OVK, mogao bi da optuži i Srbe, najavila je prilikom boravka u Prištini Ekaterina Trendafilova, predsjednik Specijalnog

Ivana Malagurski

Kako je Malagurski pobedio albanske lobiste u Stokholmu (foto, video)

Premijera filma „Kosovo: Momenat u civilizaciji“ Borisa Malagurskog održana je u prepunoj sali Sirijske pravoslavne crkve u Stokholmu u Švedskoj. Podsetimo, iako je potvrđena premijera filma za 26. novembar u sali Kulturnog centra ABF u Stokholmu, ABF je otkazao projekciju u svojoj sali, što je primoralo organizatore da premeste švedsku premijeru u salu Sirijske pravoslavne crkve. „Iako su albanski lobisti pokušali da zabrane projekciju, tu sam s svojim prijateljima iz Bratstva ’Sv. Jovan‘ — Goranom Popovom i Jovicom Andonovom, koji su se suprotstavili albanskim lobistima. Mi smo ipak uspeli da se suprotstavimo njihovoj cenzuri i evo na koji način mi odgovaramo na to: „Ne možete da ugušite istinu!“, poručio je Malagurski. Film „Kosovo: Momenat u civilizaciji“ govori o detinjstvu voditelja Stefana Popovića provedenom na Kosovu i značenju koje za

Darko Tasić Foto privatna arhiva

Da je kriv, ne bi išao na Kosmet

Rodbina Dejana Tasića, uhapšenog na prelazu Brnjak, ogorčena. Odmah ga sproveli u sud, pa u zatvor Moj ujak Darko Tasić i ranije je često odlazio na Kosmet zbog obaveza oko posla, ali i da poseti ostavljenu imovinu u Maloj Kruši kod Prizrena, gde su imali ogromno imanje. Da je za nešto kriv, on sigurno ne bi išao na Kosmet. Ovo govori Goran Perić, sestrić Darka Tasića, koji je pre tri dana uhapšen na administrativnom prelazu Brnjak po tajnoj optužnici Specijalnog kosovskog tužilaštva da je počinio ratni zločin. Advokat Dejan Vasić kaže da optužnica tereti Tasića da je, sa još nekolicinom Srba, kao rezervista MUP palio albanske kuće. – Pošto je

Foto N. Fifić

Na prelazu Brnjak uhapšen Srbin osumnjičen za ratne zločine

Tasić koji je živeo kao raseljeno lice u Šapcu osumnjičen za navodni ratni zločin. Istragu o ovom slučaju preuzeo je Eueleks Brnjak – Kosovska policija uhapsila je Gorana Tasić (43), raseljeno lice iz Prizrena koje živi u Šapcu, pod optužbom da je navodno počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Istragu o ovom slučaju preuzeo je Eueleks. Naime, kako je u četvrtak popodne “Novostima” saopštio advokat Dejan Vasić, Tasić se nalazio na saslušanju u Osnovnom sudu u Prizrenu gde je sproveden posle hapšenja, a detalji optužnice će se tek znati. Inače, nedavno je na isti način na adinistartivnom prelazu Jarinje, iz autobusa sa raseljenim Srbima koji su krenuli na manastirsku slavu u Pećku Patrijaršiju

Milan Ružić

Unutrašnji monolog o Kosovu

Kao što vidimo, unutrašnji dijalog o Kosovu se više vodi spolja nego iznutra. Svi svetski glasnogovornici koji su se dohvatili mikrofona, drže lekcije nama kako da rešimo pitanje iskrslo u našoj zemlji, a upravo posredstvom tih koji se hvataju mikrofona. U našoj zemlji na taj dijalog pozvani su mnogi koji ne bi smeli da većaju ni o svojoj ličnoj budućnosti, mada, ako želimo priznati, razgovor o Kosovu i jeste razgovor o prošlosti i budućnosti svih nas, ali i svakoga od nas ponaosob. Kako smo u medijima videli, svako je o Kosovu pričao sam, što znači da se uveliko odigrava monolog. I što najteže pada, to je onaj unutrašnji monolog tih

U holu Narodne banke Srbije u Beogradu otvorena je izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom "Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine", autora Bojana Đokića i Nenada Antonijevića.

U Beogradu otvorena izložba o stradanju Srba na Kosmetu

U holu Narodne banke Srbije u Beogradu otvorena je izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom “Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine”, autora Bojana Đokića i Nenada Antonijevića. Đokić je rekao Srni da je cilj izložbe, koja sadrži fotografije, faksimile dokumenata, štampe i knjiga, da se prikaže na objektivan i naučan način kako je stradalo srpsko i manjinsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji 1998. godine. “Za ovu izložbu, mi smo koristili materijale Muzeja žrtava genocida, ali i dnevnih listova kao što su `Politika`, prištinsko `Jedinstvo`, `Glas javnosti`, zatim časopis `Oteta istina`, a za jedan pano smo koristili i foto-arhivu pisca i novinara Жivojina Rakočevića. Izložba

Zoran Saponjic

Onima koji otvaraju tuđe grobove, pa kosti bacaju paščadima

Noge su mi se juče odsekle na groblju Semizovac blizu Vogošće. Isti bol, isti strah, ista muka koju sam osetio i prošle i pretprošle godine na razrušenom srpskom groblju u južnom, albanskom delu Kosovske Mitrovice. I isto pitanje – koliki li su naši gresi kad smo kao generacija osuđeni da gledamo ovo što gledamo – kako nam ni mrtvi nemaju mira ni spokoja, nego im po Mitrovici paščad otvaraju grobove i razvlače kosti, a kraj Vogošće macolama lupaju spomenike i obaraju krstove? Koliki li su gresi naši kad nas ni ovo nije mimoišlo? I što baš nama, našoj generaciji, pripade da ovo zlo gledamo i doživimo? I kolika je mržnja

Beograd, spomen soba "Kosmetske žrtve" - Vučić, patrijarh Irinej Foto: SRNA

Srbi da više poštuju stradale sunarodnike

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjetio je danas spomen-sobu “Kosmetske žrtve” u prostorijama Udruženja porodica ubijenih, nestalih i kidnapovanih na Kosovu i Metohiji i tom prilikom najavio da će mandat Komisije za nestala lica biti proširen na kidnapovana i ubijena lica. On je, nakon razgovora sa porodicama žrtava, rekao da se nada da će na nekom drugom mjestu biti otvorena na mnogo duži period spomen-soba kosovsko-metohijskih, ali i drugih žrtava. Vučić, koji je zajedno sa Njegovom svetošću patrijarhom srpskim Irinejom posjetio spomen-sobu, naveo je da će država učiniti sve da bude nastavljena istraga protiv lica za koja postoje bilo kakvi osnovi sumnje da su počinili zločine, ali je zamolio porodice žrtava

Episkop Fotije Foto: RTRS

Pravoslavna vjera i srpski narod izloženi napadima

Njegovo visokopreosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Fotije upozorio je da su napadima izloženi pravoslavna vjera, srpski jezik, porodica, tradicija, kultura i sve ono na čemu počiva srpski narod. “Umesto starih i proverenih veza i prijateljstava po veri i krvi, nude nam se neka nova neprimerena našem duhu i tradiciji…Šta će od od nas ostati ako ostanemo bez svoje vere, bez svog jezika, pisma, krsne slave, porodice, tradicije”, pita vladika Fotije. Episkop zvorničko-tuzlanski je istakao da svjetski moćnici, rukovođeni idejom globalizma, pokušavaju da Srbima otmu Kosovo, “ali neće uspeti, jer je Božija prva i poslednja”. “Kosovo možemo izgubiti samo onda, ako ga ne bude u našim srcima”, poručio je vladika Fotije za “Iskru”,

General Lazarević: Plakao sam kada smo se povlačili s Kosova!

Penzionisani general-pukovnik i nekadašnji ratni komandant Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije, otvorio dušu za “Alo!”. Vladimir Lazarević, penzionisani general-pukovnik i nekadašnji ratni komandant Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije, u velikoj životnoj ispovesti za „Alo!” otkriva kako je izgledalo njegovo druženje sa generalom Nebojšom Pavkovićem, Slobodanom Miloševićem, kao i šta misli o Haškom tribunalu, ko su „dobošari“ koji ga napadaju i kakva će biti presuda Ratku Mladiću. Generala Lazarevića, čoveka koji je bio poslednji srpski vojnik koji je napustio KiM, zatekli smo u njegovom Nišu, gde nam je pričao o svemu… Kako je izgledao vaš odlazak u Hag? – Bilo je to 3. februara 2005. Mnogo teško vreme za Srbiju. Dobrovoljno sam otišao

Bastionik_logo.jpg

Obavještenje: Dobrotvorna akcija za Kosovo i Metohiju

Obavještavamo prijatelje Srbskog Sabranja Baštionik, da će naši predstavnici od 11.-14. novembra 2017. lj. G. boraviti na Kosovu i Metohiji. Tom prilikom aktivisti Baštionika obići će novoizgrađene objekte farmi i javnih kuhinja Eparhijskog udruženja „Majka devet Jugovića“ u srpskim enklavama, prisustvovati Svetoj Liturgiji i Slavi manastira Zočište, a kao i do sada boravak na Kosovu i Metohiji imaće i hodočasnički karakter. Takođe, posjetićemo tri povratničke srpske porodice i uručiti im novčano-materijalnu pomoć za zimnicu. Ukoliko želite da pomognete opstanak Srba na jugu Kosova i Metohije, vaš prilog možete predati do 10.11.2017. lj. G. u našem sjedištu, u knjižari „Riznica“ (hotel „Vidović“). Broj deviznog računa: 5672410000701076, Sberbank a.d. Banjaluka Dodatne informacije na

CC BY 2.0 / Tamaki Sono

Neverovatna sudbina otkriva trag: Jesu li srpske bebe prodavane Albancima na Kosovu

Krađa beba iz srpskih porodilišta jedna je od najvećih afera o kojoj se u Srbiji nedovoljno govori. Iako postoje brojni slučajevi koji potvrđuju da su deca koja su na rođenju proglašavana mrtvim zapravo bila prodata, od 1954. godine do danas, brojne porodice tvrde da su žrtve organizovane prodaje dece. Ova priča mogla bi da pokrene istragu… Ivan Miljković godinama je tragao za bratom blizancem za koga su, nekoliko dana posle rođenja, lekari tvrdili da je mrtav. Posle dugih godina potrage pronašao ga je u albanskoj porodici na Kosovu. Koliko dugo traje Vaša potraga za istinom? — Za pravdom traje ukupno 15 godina, a za istinom smo tragali godinu i po dana, dok nismo utvrdili sve činjenice i dokazali da

Poziv na izložbu „Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine“

Poštovani građani i predstavnici medija, 15. novembra 2017. godine u 18.00 časova, u holu Narodne banke Srbije na Slaviji, Nemanjina 17, Beograd, otvara se tematska izložba fotografija, faksimila dokumenata, štampe i knjiga o stradanju srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji tokom 1998. godine. Izložba će biti otvorena za javnost do 29. novembra tekuće godine. Autori izložbe su istoričari Muzeja žrtava genocida doktorand istorije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu ma Bojan Đokić i muzejski savetnik dr Nenad Antonijević. Recenzent izložbe i kataloga je dr Aleksandra Kolaković, naučni saradnik Instituta za političke studije. Izložbu će otvoriti autor Bojan Đokić, stručni saradnik Muzeja žrtava genocida, a zainteresovani posetioci imaće

Olgica Božanić

Potraga za braćom: “Pitala sam se koje kosti da poljubim”

Beograd — Olgica Božanić, rođena Kostić deo je jedne od najtragičnijih porodica na Kosovu. OVK je oteo ili ubio 15 Kostića, uključujući njena dva brata Lazara i Todora. Tragedija porodice Kostić počela je otmicom Jugoslava Kostića na radnom mestu 11. jula 1998. godine. Olgica je radila u apoteci, bila na radnom mestu. Tražila je od koleginica Albanki pomoć, neku informaciju da saznaju gde se on nalazi, jel je tada OVK već bila jaka i pravila je rovove i u selima i oko Orahovca. Atmosfera je bila napeta i svaki dan se čekalo da se dogodi nešto strašno. Njen mlađi brat Lazar otišao je u Orahovac da prijavi nestanak rođaka i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.