arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Đuro Slavuj,Ranko Perenić

Srpski novinari nestali u rejonu komande Ljimaja i Haradinaja

Nekadašnji šef američke diplomatske posmatračke misije na Kosovu /KDOM/ Šon Berns rekao je da su dva srpska novinara Ranko Perenić i Đuro Slavuj nestali u rejonu komande Fatmira Ljimaja i Ramuša Haradinaja 1998. godine. „Kada smo obilazili teren dolazili smo u kontakt sa vojnicima `OVK`, a posredstvom njih sa komandantima, uvek smo ih pitali o nestaloj ekipi Radio Prištine. Nikada nismo dobili zadovoljavajući odgovor“, rekao je Berns za „Dosije“ Udruženja novinara Srbije /UNS/. On je rekao da mu se čini da je ljeta 1998. godine u regiji, u kojoj su kidnapovani srpski novinari, najviše uticaja imao Fatmir Ljimaj. „Isto tako, do te lokacije dolazile su i jedinice pod kontrolom Ramuša

Srpska sela Lještar, Oraovica, Građanik, Vaganeš, Carevce, Kriljevo i još desetak zaselaka u sjevernom dijelu opštine Kosovska Kamenica, oslonjenih na Marevce, ostalo je bez Srba.

Nastavljen egzodus iz srpskih sela

Matičnu Osnovnu školu „Bratstvo“ u Strezovcu pohađa dvadesetak dječaka i devojčica, od kojih je u isturenim odjeljenjima u Boljevcu i Carevcu po jedno dijete, a bilo ih je do 1999. godine skoro 500. Priredio: Neđeljko ZEJAK Srpska sela Lještar, Oraovica, Građanik, Vaganeš, Carevce, Kriljevo i još desetak zaselaka u sjevernom dijelu opštine Kosovska Kamenica, oslonjenih na Marevce, ostalo je bez Srba. Marevci su rodno selo Bedžeta Pacolija, ministra spoljnih poslova samoproglašenog Kosova i najbogatijeg kosovskog Albanca i lobiste. U ovom području, do 1999. godine i ulaska mirovne misije UN, živjelo je više hiljada Srba, a danas su na skoro hiljadu kuća katanci, kojima su vlasnici pokušali da zaštite domaćinstva od

Albanci spremni za „krvavo proljeće“ – čekaju samo mig

Kod Albanaca već postoji bijes zbog samog Suda za zločine OVK, a ako se desi da među optuženima bude i neko zvučno ime, vrlo je vjerovatno da će doći do nasilja nad srpskom zajednicom, jer je za Albance borba OVK – svetinja. Srbima na Kosovu i Metohiji prijeti repriza pogroma iz marta 2004. godine kada budu podignute prve optužnice za zločine OVK pred Specijalnim sudom. Vrh kosovskih vlasti upozorio je u neformalnom razgovoru svoje koalicione partnere iz srpskih redova da postoje saznanja da „grupe ljudi“ na Kosovu spremaju tako nešto u znak odmazde zbog optužnica, čije se podizanje očekuje na proljeće. Vlasti na Kosovu tvrde da čine sve da do

© Fotolia/ WavebreakMediaMicro

Hag: Kosovske žrtve imaju pravo na odštetu

Žrtve ratnih zločina počinjenih na teritoriji Kosova i Metohije između 1998. i 2000. godine moći će posredstvom zastupnika da učestvuju u postupcima pred Specijalizovanim većima Kosova (SVK) koji će se voditi u Hagu, kao i da na osnovu presuda tog suda dobiju obeštećenje zbog gubitaka ili povreda koje su pretrpele. Specijalizovana veća Kosova (SVK) deo su kosovskog sudskog sistema, ali im je sedište u holandskom gradu Hagu, i predstavljaju Sud koji će procesirati samo krivična dela „zločina protiv čovečnosti, ratnih zločina i drugih krivičnih dela iz kosovskih zakona, a u vezi sa navodima iz Izveštaja Parlamentarne skupštine Saveta Evrope od 7. januara 2011. koji obuhvataju teška kršenja međunarodnog prava“. O tome ko će dobiti status žrtve odlučivaće

Đuro Slavuj,Ranko Perenić

Euleks potvrdio da je novinare Radio Prištine kidnapovao OVK, pa zatvorio istrage

Euleks je potvrdio da je Ranka Perenića i Đuru Slavuja na radnom zadatku, 21. avgusta 1998. kidnapovao OVK, pa zatvorio istrage Beograd- Misija Euleks je prvi put potvrdila da su novinarsku ekipu Radio Prištine, Ranka Perenića i Đuru Slavuja na radnom zadatku, 21. avgusta 1998, oteli pripadnici OVK, saopštilo je danas Udruženje novinara Srbije (UNS). Kako se navodi, Euleks je potvrdio da je Ranka Perenića i Đuru Slavuja kidnapovao OVK, pa zatvorio istrage. Supruga Ranka Perenića, Snežana Perenić je pre nedelju dana prvi put je, posle 19 godina, zvanično dobila ikakvu informaciju i to uz obaveštenje da je istraga obustavljena. „U potpunom sam šoku. Nisam mogla da verujem šta čitam.

© Sputnik/ Olivera Ikodinović

„Prisiljavaju nas…“ Patrijarh Irinej u Moskvi poslao istorijsku poruku (foto, video)

U podvorju SPC, Crkvi apostola Petra i Pavla u Moskvi Njegova svetost patrijarh srpski Irinej služio je nedeljnu liturgiju sa vladikama i sveštenstvom, u prisustvu velikog broja vernika. Poglavar SPC je u nedeljnoj besedi istakao da smo „mi, Srbi, posebno vezani za našu majku Rusiju“, da smo svoju „nadu i pomoć uvek očekivali od bratskog naroda ruskoga“, a da nas danas „prisiljavaju da se udaljimo od Rusije“. „Nama je to nemoguće. Udaljavanje od Rusije, ruskoga naroda, Ruske crkve za nas je udaljavanje samih od sebe, i mi to nikada nećemo prihvatiti, niti ćemo moći da razumemo takve želje i takva očekivanja“, naglasio je patrijarh. On je dodao da su „Ruska crkva i ruski narod nada svih pravoslavnih“. „Radujemo se što je Rusija stala

Akademik Vasilije Krestić (Foto R. Krstinić)

Krestić: Ni po koju cijenu ne smijemo dizati ruke od Kosmeta

Akademik Vasilije Krestić smatra je da će Srpska akademija nauka i umetnosti zauzeti stav da se ni po koju cijenu ne smije odustati od Kosova i Metohije. „Govorim po svom viđenju da će Akademija stati na stanovište da ni po koju cenu ne smemo dizati ruke od Kosova i Metohije, da nema formalnog priznavanja samoproglašene države Albanaca na Kosovu“, rekao je Krestić za Radio Beograd. Istoričar Krestić je naveo da su Kosovo i Metohija integralni dio države Srbije i da je to „crvena linija“ preko koje ne smije da se pređe. On je ocijenio da bi trebalo nastaviti borbu da srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji ima normalan status. „Ako

Foto: intermagazin.rs

Neprijatna pitanja za Arnoa Gujona na TV N1: Morao da se pravda zašto pomaže Srbima na Kosovu!

Gostujući u emisiji „Novi dan“ na televiziji N1 najveći francuski humanitarac u Srbiji Arno Gujon prvi put se našao u situaciji da se pravda za ono što radi u srpskoj južnoj pokrajini Najveći francuski humanitarac u Srbiji, Arno Gujon, gostovao je danas u emisiji „Novi dan“ na televiziji N1 kako bi najavio buduće humanitarne akcije. Međutim, njegova humanost i sve ono što je uradio za Srbe u enklavama na Kosovu bila je tema o kojoj se najmanje pričalo tokom njegovog gostovanja. Voditeljka Marija Antić imala je za Arnoa neka druga pitanja. Kako Francuz u utorak 5. decembra na Fakultetu političkih nauka treba da održi predavanje na temu „Humanost u 21. veku“,

Umjesto terorističke OVK, opet lov na Srbe?

Mnogi predstavnici Srba su u trenutku formiranja Specijalnog suda za ratne zločine OVK, posebno zbog odrednice da će se „suditi po zakonima Kosova“, upozoravali da će Albanci biti abolirani usljed „nedostatka dokaza i svjedoka“. Priredio: Neđeljko ZEJAK Učestala hapšenja Srba i prijetnje hapšenjima više od 150 lica koja su tokom 1998. i 1999. godine čuvala seoske straže ili bila na funkcijama u Civilnoj zaštiti na Kosovu i Metohiji predstavljaju najavu za pretvaranje Specijalnog suda za ratne zločine OVK u novi sud protiv Srba. Specijalni sud, koji je formiran s ciljem procesuiranja pripadnika terorističke OVK, mogao bi da optuži i Srbe, najavila je prilikom boravka u Prištini Ekaterina Trendafilova, predsjednik Specijalnog

Ivana Malagurski

Kako je Malagurski pobedio albanske lobiste u Stokholmu (foto, video)

Premijera filma „Kosovo: Momenat u civilizaciji“ Borisa Malagurskog održana je u prepunoj sali Sirijske pravoslavne crkve u Stokholmu u Švedskoj. Podsetimo, iako je potvrđena premijera filma za 26. novembar u sali Kulturnog centra ABF u Stokholmu, ABF je otkazao projekciju u svojoj sali, što je primoralo organizatore da premeste švedsku premijeru u salu Sirijske pravoslavne crkve. „Iako su albanski lobisti pokušali da zabrane projekciju, tu sam s svojim prijateljima iz Bratstva ’Sv. Jovan‘ — Goranom Popovom i Jovicom Andonovom, koji su se suprotstavili albanskim lobistima. Mi smo ipak uspeli da se suprotstavimo njihovoj cenzuri i evo na koji način mi odgovaramo na to: „Ne možete da ugušite istinu!“, poručio je Malagurski. Film „Kosovo: Momenat u civilizaciji“ govori o detinjstvu voditelja Stefana Popovića provedenom na Kosovu i značenju koje za

Darko Tasić Foto privatna arhiva

Da je kriv, ne bi išao na Kosmet

Rodbina Dejana Tasića, uhapšenog na prelazu Brnjak, ogorčena. Odmah ga sproveli u sud, pa u zatvor Moj ujak Darko Tasić i ranije je često odlazio na Kosmet zbog obaveza oko posla, ali i da poseti ostavljenu imovinu u Maloj Kruši kod Prizrena, gde su imali ogromno imanje. Da je za nešto kriv, on sigurno ne bi išao na Kosmet. Ovo govori Goran Perić, sestrić Darka Tasića, koji je pre tri dana uhapšen na administrativnom prelazu Brnjak po tajnoj optužnici Specijalnog kosovskog tužilaštva da je počinio ratni zločin. Advokat Dejan Vasić kaže da optužnica tereti Tasića da je, sa još nekolicinom Srba, kao rezervista MUP palio albanske kuće. – Pošto je

Foto N. Fifić

Na prelazu Brnjak uhapšen Srbin osumnjičen za ratne zločine

Tasić koji je živeo kao raseljeno lice u Šapcu osumnjičen za navodni ratni zločin. Istragu o ovom slučaju preuzeo je Eueleks Brnjak – Kosovska policija uhapsila je Gorana Tasić (43), raseljeno lice iz Prizrena koje živi u Šapcu, pod optužbom da je navodno počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Istragu o ovom slučaju preuzeo je Eueleks. Naime, kako je u četvrtak popodne “Novostima” saopštio advokat Dejan Vasić, Tasić se nalazio na saslušanju u Osnovnom sudu u Prizrenu gde je sproveden posle hapšenja, a detalji optužnice će se tek znati. Inače, nedavno je na isti način na adinistartivnom prelazu Jarinje, iz autobusa sa raseljenim Srbima koji su krenuli na manastirsku slavu u Pećku Patrijaršiju

Milan Ružić

Unutrašnji monolog o Kosovu

Kao što vidimo, unutrašnji dijalog o Kosovu se više vodi spolja nego iznutra. Svi svetski glasnogovornici koji su se dohvatili mikrofona, drže lekcije nama kako da rešimo pitanje iskrslo u našoj zemlji, a upravo posredstvom tih koji se hvataju mikrofona. U našoj zemlji na taj dijalog pozvani su mnogi koji ne bi smeli da većaju ni o svojoj ličnoj budućnosti, mada, ako želimo priznati, razgovor o Kosovu i jeste razgovor o prošlosti i budućnosti svih nas, ali i svakoga od nas ponaosob. Kako smo u medijima videli, svako je o Kosovu pričao sam, što znači da se uveliko odigrava monolog. I što najteže pada, to je onaj unutrašnji monolog tih

U holu Narodne banke Srbije u Beogradu otvorena je izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom "Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine", autora Bojana Đokića i Nenada Antonijevića.

U Beogradu otvorena izložba o stradanju Srba na Kosmetu

U holu Narodne banke Srbije u Beogradu otvorena je izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom „Stradanje srpskog i ostalog manjinskog stanovništva na Kosovu i Metohiji 1998. godine“, autora Bojana Đokića i Nenada Antonijevića. Đokić je rekao Srni da je cilj izložbe, koja sadrži fotografije, faksimile dokumenata, štampe i knjiga, da se prikaže na objektivan i naučan način kako je stradalo srpsko i manjinsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji 1998. godine. „Za ovu izložbu, mi smo koristili materijale Muzeja žrtava genocida, ali i dnevnih listova kao što su `Politika`, prištinsko `Jedinstvo`, `Glas javnosti`, zatim časopis `Oteta istina`, a za jedan pano smo koristili i foto-arhivu pisca i novinara Živojina Rakočevića. Izložba

Zoran Saponjic

Onima koji otvaraju tuđe grobove, pa kosti bacaju paščadima

Noge su mi se juče odsekle na groblju Semizovac blizu Vogošće. Isti bol, isti strah, ista muka koju sam osetio i prošle i pretprošle godine na razrušenom srpskom groblju u južnom, albanskom delu Kosovske Mitrovice. I isto pitanje – koliki li su naši gresi kad smo kao generacija osuđeni da gledamo ovo što gledamo – kako nam ni mrtvi nemaju mira ni spokoja, nego im po Mitrovici paščad otvaraju grobove i razvlače kosti, a kraj Vogošće macolama lupaju spomenike i obaraju krstove? Koliki li su gresi naši kad nas ni ovo nije mimoišlo? I što baš nama, našoj generaciji, pripade da ovo zlo gledamo i doživimo? I kolika je mržnja

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.