arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Grafiti mržnje "Svi Srbi su četnici’

„Svi Srbi su četnici’, „Za dom spremni’ i ustaško slovo „U’ osvanuli na školi u Šibeniku

Šibenik – Grafiti mržnje „Svi Srbi su četnici’, „Za dom spremni’ i ustaško slovo „U’ osvanuli su četvrtak ujutro preko cijelog pročelja šibenske Osnovne škole Vidici. Kako javlja portal Šibenik.in, a prenosi Portal Novosti, policija je popodne napravila očevid, nakon čega je sporni natpis prefarban. Darko Relja, ravnatelj OŠ Vidici, u izjavi za medije je potvrdio da ga je kontaktirala policija koja traga za nepoznatim počiniteljima. Kazao je da ne zna tko je pozvao policiju budući da radnici škole nisu ranije vidjeli grafit napisan crnim sprejem. – Takvo izražavanje je nasilje i apsolutno sam protiv govora mržnje. Riječ je o grafitu koji je za svaku osudu i protiv tih strašnih poruka

OZLOGLAŠEN Logor "Lora" u Splitu Foto Veritas

Za vojne policajce iz Lore tražili 10 godina a sad ih pustili iz splitskog zatvora

Bivši šef splitskog Vojno-istražnog centra „Lora“ Tomisllav Duić i vojni policajac Emilio Bungur, koji se terete za zločine nad srpskim ratnim zarobljenicima i civilima u logoru „Lora“ 1992. godine, pušteni su danas iz splitskog zatvora. Sudija Vladimir Živaljić odlučio je da im istražni zatvor bude zamijenjen mjerom opreza koja podrazumijeva redovno javljanje policiji. Živaljić je objasnio da su Duić i Bungur dugo vremena proveli u zatvoru, prvi 11 mjeseci, a drugi više od dvije godine, ne računajući služenje kazne u slučaju „Lora 1“, prenose hrvatski mediji. „Istražni zatvor je najstroža mjera. Ako može, uvijek se primjenjuje blaža. U slučaju određivanja istražnog zatvora, traži se brzo postupanje, a ovo je složen

Crkva Foto: TANJUG

Učestali napadi na objekte SPC

Udruženje Srba iz Hrvatske ocijenilo je da učestale provale u posljednje vrijeme u crkve Eparhije dalmatinske pokazuju koliko bi bilo neodgovorno vratiti ikone i druge bogoslužbene predmete koje potražuje Hrvatska, kada nije u stanju da zaštiti objekte Srpske pravoslavne crkve. „Ova dešavanja predstavljaju do sada neviđeni vandalski čin, jer su se na meti napada našle pravoslavne svetinje, što vrijeđa čast i dostojanstvo pravoslavnih vjernika“, navodi se u saopštenju ovog udruženja. U Udruženju upozoravaju da posebno zabrinjava činjenica da su počinioci ovih napada i dalje nepoznati, na osnovu čega se može zaključiti da hrvatska policija ne želi da ih otkrije kako bi bili adekvatno sankcionisani. Izbjegli i prognani Srbi, navodi se

Obijeno pet pravoslavnih hramova u Dalmaciji

U Dalmaciji je obijeno pet pravoslavnih hramova, saopštila je Srpska pravoslavna crkva /SPC/, izrazivši zabrinutost zbog ovog do sada neviđenog vandalskog čina. U saopštenju Eparhije dalmatinske navodi se da je policijska stanica u Drnišu ustanovila da je između 6. i 8. marta obijeno pet pravoslavnih hramova u drniškom kraju. Policija je prilikom uviđaja utvrdila da, osim nestanka manjeg iznosa novca, na tim vjerskim objektima nije pričinjena veća materijalna šteta. Obijene su Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Baljcima, Crkva Svetog Luke u Štikovu, Crkva Svetog Georgija u Kričkama, Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Miočiću i Crkva Svete Petke u Kanjanima. „Imajući u vidu da je Crkva Svetog velikomučenika Georgija u Kričkama

Parastos Savi Bjelanoviću, srpskom lideru Dalmacije druge polovine XIX vijeka

KISTANjE – U selu Đevrske koje se nalaze u sastavu opštine Kistanje, održan je parastos nekadašnjem vođi dalmatinskih Srba Savi Bjelanoviću koji se svojim političkim radom u drugoj polovini 19. vijeka zalagao za prava Srba u Dalmaciji, ali i narodno opismenjavanje.  Parastos za upokojene služio je sveštenik Eparhije dalmatinske Đorđe Veselinović u prisustvu pedesetak okupljenih mještana, poštovaoca lika i djela Save Bjelanovića. Sava Bjelanović rođen je u dalmatinskom selu Đevrske 1850. godine. Bio je osnivač Srpske narodne stranke u Primorju, ali i osnivač i urednik Srpskog lista i Srpskog glasa. U svojoj političkoj borbi borio se za prava Srba, ali i Hrvata, a njegovi zemljaci i poštovaoci njegovog lika i djela

UPOS: Povratka Srba u Bukovicu i Kotare nema zbog – Srba?

Udruženje za povratak Srba ( UPOS ) na područje Ravnih Kotara i Bukovice u saopštenju za javnost ukazuje kako već godinama pokušava animirati srpske predstavnike u Hrvatskoj i Državu da se učini više za povratak srpskog stanovništva. Svakodnevno se u emisijima spominje pad broja stanovnika iz godine u godinu, a ništa se ne čini da se vrate oni koji su otišli nakon operacije “Oluja”. Srbi koji se nisu uspeli vratiti, a višestruko ih je više od onih koji su se vratili, podigli bi ljudski potencijal i popunili prazan prostor države, te stvarali nove vrednosti, kako su to i činili vekovima pre, navodi se u saopštenju.  Dodaju kako je “tužno da

Jedna generacija u selu imala bi po 30 djece, ali danas je škola srušena - Oćestovo Foto: Vaska Radulović

U Oćestovu, sa svojim narodom

Nekad se u Oćestovu moglo pristojno živjeti. Ratne neprilike stanje su u potpunosti promijenile. Selo je opustjelo, a mnogi domovi bili su sasvim uništeni. Povratak je tekao sporo i teško, ali preostali mještani ne odustaju. Na svega nekoliko kilometara od grada Knina, u krševitoj Dalmatinskoj Bukovici, uz magistralni put koji vodi ka Kistanjama, ugnijezdilo se selo Oćestovo. Ovdje danas živi svega 150 stanovnika, uglavnom poodmakle životne dobi. Mladih je nekad bilo mnogo, postojala je škola u kojoj se odvijala nastava do petog razreda, a djeca su školovanje nastavljala u obližnjem Kninu. Stariji su živjeli od penzija, a oni mlađi bili su zaposleni u velikim kninskim preduzećima, tako da se u

Kako danas zaista izgleda Knin i život Srba u njemu

Knin – U Kninu je danas samo prividno mirna atmosfera. Srbi koji su se vratili u ovaj grad ne žele čak ni u priči da se vraćaju u prošla vremena, kada je tokom vojno – policijske operacije “Oluja” proterano više od 250.000, a ubijeno više od 1.000 Srba iz Hrvatske. Strah kod Srba i dalje postoji, a Hrvati svakodnevno potpaljuju vatru, ispričali su samo za Telegraf.rs meštani ovog grada.  – Naši ljudi tamo nemaju osnovne uslove za život. Žive bez vode i struje, a prodavnice i domovi zdravlja su udaljeni i po nekoliko kilometara. Mladi imaju veliku želju da se vrate u svoje rodno mesto, ali na tome sve i ostaje. Oni jednostavno

Jovane Popić

Svjedočanstva žrtava holokausta iz Zagreba, Sarajeva i Beograda

Zadranka po rođenju, Jovana Popić diplomirala je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Beogradu, a zatim otišla u Berlin na postdiplomski studij kod slavne Rebeke Horn. I danas živi u Berlinu. Rad umjetnice Jovane Popić “Što želiš zaboraviti?” predstaviće se na jednom od najvećih evropskih sajmova umjetnina, Art Baselu. Jovana Popić umjetnica je koja je rođena u Zadru, diplomirala je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Beogradu, a zatim otišla u Berlin na postdiplomski studij kod znamenite Rebeke Horn. I danas živi u Berlinu. Prethodno se instalacija mogla pogledati u HDLU-u gdje je bila predstavljena u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Audiovizualna instalacija sastoji se od pet ljudskih pršljena, uvećanih, veličine poput

Kada bi se na vratima pojavili naoružani ljudi u maskirnim uniformama, bila je čista ludost oduprijeti im se

U Silvani Menđušić dobili smo jednog od najzanimljivijih autora hrvatskog filma i televizije Prošlog ponedeljka na prvom programu HRT-a u elitnom terminu oko pola devet uveče osvanula je emisija kakvu naša televizija inače izbjegava emitovati. U njoj se govorilo o nasilnom otimanju vojnih stanova u Splitu 1992. i 1993., koje je odnijelo više žrtava nego čitava borba za taj grad u Domovinskom ratu. U tom razdoblju više od dvije hiljade stanova promijenilo je vlasnike, neki su bili prazni, a mnogi od stanara koji su se tamo još nalazili istjerani su. Split je posebno bio zona visokog rizika jer se tamo nalazila trećina vojnih stanova u čitavoj Hrvatskoj. Metode se nisu

Drago Krpina

Najveća nepravda pravednika Krpine

Drago Krpina danas govori o »najvećoj nepravdi u Hrvatskoj« koja se »svih ovih godina radi prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske«. Doista, teško je naći većeg pravednika od funkcionera koji je početkom rata predvodio prisilne deportacije civila… Svih proteklih dvadeset i pet godina najveća nepravda u Hrvatskoj radi se prema hrvatskim građanima srpske nacionalnosti koji su odbili sudjelovati u ratu protiv Hrvatske, a posebno prema onima koji su i lično sudjelovali u njenoj odbrani – kazao je to u intervjuu Novom listu Drago Krpina, hrvatski političar i pjesnik, jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice i njezin saborski zastupnik u četiri mandata, glavni urednik

promocija knjige Jovana M. Kablara „Sjećanja – od Golubića do Beograda“

Održana promocija knjige Jovana M. Kablara „Sjećanja – od Golubića do Beograda“

U prepunoj sali gradske opštine Novi Beograd 04. novembra 2016. godine promovisana je knjiga Jovana Kablara „Sjećanja – od Golubića do Beograda“. Knjigu su promovisali: dr Momčilo Diklić, istoričar; Danko Perić, novinar; Dušan – Duja Đaković, profesor i književnik i Mile Rajčević, profesor. Moderator je bila Maja Vukojević, psiholog. U obraćanju prisutnima, govoreći o knjizi, autor Jovan M. Kablar je rekao: „Knjiga koju napisah srcem je autobiografskog sadržaja. Nju pisah olovkom držeći lijevu ruku na srcu. To su moja sjećanja i memorijska građa mojih pamćenja“. Jovo Kablar je dugogodišnji predsjednik Udruženja penzionera iz Hrvatske. Bio je poslanik u poslednjem jednostranačkom sazivu Hrvatskog sabora krajem osamdesetih godina. Takođe, bio je i

Spomeničko 'H' za sve one ne žive autorovu interpretaciju posljednjeg rata Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Manifestacija užasa: Otkrili spomenik bojni čiji su pripadnici mučili srpske civile

Veličanje osumnjičenih za ratne zločine, pripisivanje antifašističkih atributa isključivo sudionicima posljednjeg rata, rasipanje ‘četnicima’ i ‘velikosrpskim hordama’ te pjevanje hita Marka Perkovića Thompsona samo je dio repertoara kojim je proslavljeno otkrivanje spomenika ispred splitske Lore „Ovo slovo H može smetati samo bolesnicima i neprijateljima naše države jer predstavlja Hrvatsku, heroje i hrabrost koju su iskazali naši ratnici’, rekao je Zlatko Čipčić, predsjednik Udruge veterana 72. bojne vojne policije, na otkrivanju spomenika posvećenog istoimenoj postrojbi pred vojnom bazom Lora u Splitu. Riječ je o lokaciji na kojoj je djelovao zatvorenički logor Lora, pravno poznat kao ‘konačište za zarobljenike’, a u kojem je tijekom devedesetih više srpskih civila i ratnih zarobljenika mučeno,

Čak i ekshumacije mogu biti prvog i drugog reda Foto: PIXSELL

Države i grobnice

Još jedno polutajno iskopavanje posmrtnih ostataka žrtava Oluje u Zadru: Za svaku bi pohvalu bio humani princip da se prilikom ekshumacija ratne žrtve ‘ne dijele po nacionalnosti’ kada ne bi vrijedio za samo jednu stranu Svako ko je stvarao državu, stvarao je grobnicu, riječi su poznatog beogradskog patologa dr. Zorana Stankovića. Nakon stvorenih država, pod pritiskom Haškog suda počele su se otvarati poznate grobnice, s malo volje i, još važnije, u apsolutnoj tišini i uz potpuno ignoriranje javnosti i medija. Takav pristup i dalje se pravda čuvanjem osjećanja obitelji žrtava. Jedna od grobnica, 21 godinu nakon nastanka, otvorena je od 21. do 24. novembra na gradskom groblju u Zadru, a

Hram Svetog Spasa iznad vrela Cetine

Opstanak na izvoru Cetine

U Cetini danas nema ni trgovine ni pošte, ali zahvaljujući internetu Cetinjani mogu komunicirati sa djecom, što im je dovoljno da se osjete dijelom civilizovanog svijeta. Za ostalo se sami snalaze. Ovdašnjem stanovništvu, nenaviklom na udobnosti savremenog svijeta, malo je potrebno za sreću U dalmatinskom kršu, ispod zapadnih obronaka planine Dinare, ugnijezdilo se živopisno selo Cetina. Ovo plodno polje ispresijecano je vodenim tokovima istoimene rijeke koja je ovom kraju podarila mnoštvo prirodnih ljepota, ali i plodnost škrtoj dalmatinskoj zemlji. Zbog toga je ovaj kraj od pamtivijeka bio na meti osvajača, a u njemu se bez volje i nadljudske upornosti teško opstajalo. Tako je bilo u prošlosti, a ni danas nije

NAJNOVIJE VIJESTI

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.