arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sa parastosa za postradale, 29. oktobra 2011. u crkvi sv. Marka u Beogradu

Žrtve istočne Bilogore od 1991. do 1997. godine

Pod istočnom Bilogorom čije su žrtve predmet ovog istraživanja podrazumijevamo pro-stor sa površinom od oko 700 km2 smješten na sjeverozapadu današnje Republike Hrvatske i ograničen na zapadu naseljima pravoslavne parohije Severin, na sjeveru selima parohije Mala Trešnjevica, na jugu Velikim Zdencima, dok je njegova istočna granica selo Jasenaš, odnosno linija na kojoj strogo geografski gledano prestaje Bilogora – prevoj duž kojeg se pružaju put i pruga Bastaji – Suhopolje.   Ovaj spisak poginulih boraca i u teroru stradalih civila u toku oružanih dejstava 1991. godine te prije i poslije njih u periodu od 1991. do 1997. odnosi se na žrtve čiji su egzeku-tori hrvatske paravojne formacije, kao i terorističke grupe

Parastos u crkvi Svetog Marka u Beogradu

Služen parastos stradalim Srbima u Grubišnom Polju i Bilogori

Stradalim Srbima u Grubišnom Polju i istočnoj Bilogori od 1991. do 1997. godine, danas je u Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen parastos. Parastosu, koji je organizovalo Zavičajno udruženje „Bilogora“, prisustvovali su porodice žrtava, predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, te predstavnici više izbjegličkih i zavičajnih udruženja, javili su beogradski mediji. Prema do sada utvrđenim podacima, na području istočne Bilogore od 1991. do 1997. godine život je izgubilo 65 osoba, većinom srpske nacionalnosti i onih koji su bili u rodbinskim vezama sa srpskim porodicama. Od ukupnog broja stradalih, 39 je civila, od kojih je 17 ubijeno prije zločinačke akcije „Otkos-10“, tokom kampanje zastrašivanja i zlostavljanja, te 24 pripadnika Teritorijalne

Parastos Bilogorcima 2012. godine

Parastos za za stradale i poginule Bilogorce 05. novembra u Beogradu

U nedelju, 05. novembra 2017. u Hramu sv. apostola u evangeliste Marka u Beogradu, sa početkom u 11 časova, služiće se parastos za stradale civile i poginule borce u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991-1995, porijeklom iz Bilogore. Parastos sa sasluženjem protojereja-stavrofora Trajana Kojića organizuje Zavičajno udruženje „Bilogora“ iz Beograda.   Izvor: Ranko Radelić, Bilogora.rs Vezane vijesti: Hrvatska akcija Otkos – trijumf ustaštva i fažizma! Besjeda prof. Staniše Lalića na parastosu Srbima, pobijenim u hrvatskoj akciji „Otkos“ 29.10.2011. – BEOGRAD – SLUŽEN PARASTOS SRPSKIM ŽRTVAMA U HRVATSKOJ AKCIJI „OTKOS“ SLUŽEN PARASTOS SRPSKIM ŽRTVAMA U HRVATSKOJ AKCIJI „OTKOS“ PUT IZ PAKLA

Srpska naselja napadnuta 31. oktobra 1991

Kad su kosili u Bilogori

Prema srpskim izvorima, pomenuta hrvatska operacija započela je poslednjeg dana oktobra te 1991. napadom na TO Grubišno Polje, a imala je PRE neki dan iz Zavičajnog udruženja „Bilogora“ stiglo mi je obaveštenje da se 31. oktobra u Crkvi Svetog Marka u Beogradu održava parastos žrtvama hrvatske operacije poznate pod kodnim nazivom „Otkos-10“. Uz obaveštenje priložen je detaljan popis i opis stradanja svih žrtava rata i porata devedesetih na području istočne Bilogore, smeštenog na severozapadu Hrvatske u trouglu između Bjelovara, Daruvara i Virovitice. Na tom popisu nalazi se 66 osoba, većinom srpske nacionalnosti i onih koji su bili u rodbinskim vezama sa srpskim porodicama. Među žrtvama je 41 civil, od kojih

Srpska naselja napadnuta 31. oktobra 1991. godine

26 godina od zločinačke operacije „Otkos“ hrvatske paravojske, u kojoj su ubijani i proterivani Srbi iz Zapadne Slavonije

Danas se navršava 26 godina od zločinačke akcije „Otkos“ hrvatske paravojske u kojoj su činjeni masovni zločini nad srpskim civilima na prostoru Zapadne Slavonije. Za sve zločine osuđen je samo jedan Hrvat – Veljko Marić, koji je nedavno iz Srbije prebačen na odlsluženje kazne u Hrvtasku. Od 16. avgusta 1991. u Zapadnoj Slavoniji kreću nezakonita hapšenja, zatvaranja, kidnapovanja, mučenja Srba, uglavnom civila od strane hrvatskih paravojnih jedinica. Među njima nestali su sledeći Srbi: Spaso Milošević (policajac na bolovanju), Kekerović Mlađen, Dmitar Stanić, Dragan Mačak i dr. Svi oni su kidnapovani dok su išli na posao. Jedino je pušten Kekerović Mlađen jer je imao poznanstvo sa načelnikom SUP-a Bjelovar, Stojanom Gustinom.

kalendar-genocida.jpg

Godišnjica stradanja Srba iz istočne Bilogore

Napadom na TO Grubišno polje 31. oktobra 1991. godine, započela je akcija hrvatske vojske pod nazivom „Otkos – 10“. Cilj je bio likvidirati i protjerati Srbe sa područja istočne Bilogore. Malobrojne snage TO Grubišno polje nisu uspjele zaustaviti napad hrvatskih bojovnika, pa je narod poučen iskustvom iz Drugog svjetskog rata krenuo u povlačenje ka Bosni. Kompletno stanovništvo iz 23 sela i jedan broj žitelja iz još 15 sela napustilo je to područje. U koloni je bilo oko 4 000 ljudi sa preko 600 različitik vozila. Poslije povlačenja Srba iz istočne Bilogore uslijedila su ubistva preostalih Srba, paljenje, pljačkanje i miniranje srpske imovine. Uništene su i dve drvene pravoslavne crkve bilogorskog

Novi Grad: Nebo nad Bjelovarom - projekcija filmaFoto: SRNA

Odgođeno prikazivanje filma „Nebo nad Bjelovarom“

Projekcija dokumentarnog filma „Nebo nad Bjelovarom“ u Kozarskoj Dubici, koja je bila zakazana za večeras, odgođena je zbog tehničkih problema, saopštili su organizatori. Film, posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću koji su poginuli u septembru 1991. godine u Bjelovaru, autora Nedeljka Lajšića, trebalo je bude prikazan večeras u 20.00 časova u Domu kulture. Film je prvi put prikazan krajem prošlog mjeseca u Domu vojske Srbije u Beogradu, a premijeri je prethodilo otkrivanje spomenika majoru Milanu Tepiću u beogradskom naselju Dedinje. Nedavno ga je pogledala i publika u Prijedoru. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Film „Nebo nad Bjelovarom“ pokazuje kako se iskreno voli … Projekcija filma o herojstvu majora

Direktor Kulturno obrazovnog centra u Novom gradu Dražen Babić, autor filma Nedeljko Lajšić i načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača na projekciji dokumentarnog film "Nebo nad Bjelovarom".

Projekcija filma o herojstvu majora Tepića

U Novom Gradu večeras je prikazan dokumentarni film „Nebo nad Bjelovarom“ autora Nedeljka Lajšića koji govori o herojskom činu majora JNA Milana Tepića i vojnika Stojadina Mirkovića, koji su poginuli u Bjelovaru septembra 1991. godine. Major Tepić iz Komlenca u Kozarskoj Dubici poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike. Sa njim je poginuo i vojnik Stojadin Mirković, koji je odbio Tepićevo naređenje da se povuče sa ostalim vojnicima od glavnog objekta. Lajšić kaže da je priprema za realizaciju filma trajala više od pet godina, a

Danas projekcija filma „Nebo nad Bjelovarom“

Danas će u Novom Gradu biti prikazan dokumentarni film Nedeljka Lajšića „Nebo nad Bjelovarom“, koji govori o herojskom činu majora JNA Milana Tepića i vojnika Stojadina Mirkovića, koji su poginuli u Bjelovaru septembra 1991. godine. Lajšić kaže da nije bilo jednostavno ovu nesvakidašnju priču o pogibiji majora Tepića 29. septembra 1991. godine nakon što je digao u vazduh vojno sladište, koje nije želio ostaviti neprijatelju i vojniku Mirkoviću, koji je odbio naređenje da se povuče iz objekta i sam poginuo, uokviriti u jedan dokumentarni film. „Ovo je bezvremensko djelo koje našoj i budućim generacijama pokazuje kako se brani otadžbina i koliko se voli svoja zemlja. Uraditi tako nešto i ostati

velika-gospa-hram.jpg

Velika Gospa nestala u plamenu

Prošlo  je 26 godine kako je u noći između 23 i 24 oktobra 1991. godine izgorela crkva Uspenja Presvete Bogorodice  u Donjoj Rašenici, u narodu poznatija  kao Velika Gospa. Nedaleko od Grubišnog Polja na brdu između Rašenice i Ivanovog sela, pored groblja  stajala je crkva koja je sagrađena 1709. godine  i po predanju je sagradio kapetan Radojčić.  Bila je jedna od četiri  drvene crkve koje su preživele 1941. godinu, ali ne i 1991. Nepoznata  ruka zapalila je hram koji je izgoreo do temelja  iako je  bio spomenik nulte kategorije i pod zaštitom Uneska. Crkva Uspenja Presvete Bogorodice,  iako  skromnih dimenzija (15 h 9,30 m) bila je najveća po veličini među

bilogora-hronika.jpg

Grubišnopoljska kronika 1990. – 1991. ili o tome kako Ivica i Perica konstruišu hrvatsku istoriju

Šta su sve pojedini Hrvati spremni da učine kako bi opravdali svoje zločine nad Srbima, dokaz je između ostalog i pisanje hronike Grubišnog Polja dvojice mladih hrvatskih autora, Petra Bašića i Ivice Miškulina. U časopisu „scrinia slavonica“ objavljena su 2007. i 2010. godine (Scrinia Slavonica, god.7, br.1, rujan 2007,str. 342–370; Scrinia Slavonica, god.10, br.1, rujan 2010, str. 454-494) sa naznakama „Izvorni znanstveni rad“dva tematski vezana teksta pod naslovom „Grubišnopoljska kronika 1990.–1991.“ (I dio odnosno II dio, u daljem tekstu Kronika) mladih hrvatskih autora Petra Bašića i Ivice Miškulina, iza kojih stoje, odnosno čiji su saradnici sudeći po ispisu ispod imena autora – Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Već prvo čitanje ovog „izvornog naučnog rada“ pokazuje šta je zapravo cilj i svrha svega ovoga – stvaranje nove hrvatske povijesti pomoću nepostojećih i falsifikovanih

Miloš Milojević: Probavna kolumnistika ili Pančićev mit o majoru Tepiću

Povodom teksta Teofila Pančića Podgrevanje mita o majoru Tepiću, objavljenog na sajtu Radio Slobodna Evropa, listopada petog, godine tekuće  Postoje izvesne radnje – ili izvesne klase radnji – za koje ljudi koji drže do elementarnog samopoštovanja čak ne drže ni kao otvorene mogućnosti. Razmotrimo radi ilustracije sledeći scenarij: osoba hoda ulicom, prilazi joj nepoznato lice i kazuje kako pri ruci ima kofu ispunjenu fekalijama. Spreman je da plati neodređenu svotu novca ako je prolaznik voljan da svoju glavu uroni u spomenuti sadržaj. Da li bi jedan elementarno častan čovek (da ne kažem pristojan, ne volim tu reč, znate već zašto) pristupio cenkanju ili bi svog beskrupuloznog prolaznika ispratio u neverici uz verovatnu

Prijedor: Premijerno prikazan film "Nebo nad Bjelovarom"Foto: SRNA

Premijera filma o narodnom heroju Milanu Tepiću

U Prijedoru je večeras premijerno prikazan dokumentarni film „Nebo nad Bjelovarom“ autora Nedeljka Lajšića posvećen narodnom heroju Milanu Tepiću i vojniku Stojadinu Mirkoviću koji su poginuli u Bjelovaru septembra 1991. godine. Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić iz Komlenca u Kozarskoj Dubici poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike. Sa njim je poginuo i vojnik Stojadin Mirković, koji je odbio Tepićevo naređenje da se povuče sa ostalim vojnicima od glavnog objekta. Major Tepić je 19. novembra 1991. godine posthumno odlikovan „za izvanredan podvig u borbi

Heroj Milan Tepić dobio spomenik u Beogradu (Foto: Promo/Ministarstvo odbrane Srbije)

Zagreb protestuje zbog spomenika majoru Tepiću

Ministarstvo spoljnih poslova HR uložilo je oštar protest ambasadorki Srbije Miri Nikolić povodom otkrivanja spomenika majoru JNA Milanu Tepiću u Beogradu. „Otkrivanje spomenika ‘narodnom heroju oslobodilačkog rata’ majoru Tepiću, uz visoke državne počasti, potvrđuje da Republika Srbija i dalje nije spremna da se suoči s prošlošću i svojom ulogom u krvavom raspadu bivše SFRJ“, ocjenjuje hrvatsko ministarstvo. U saopštenju je upozoreno na „neprihvatljivost ovakvih odluka i poteza srpskih vlasti, koje su u suprotnosti s nastojanjima Republike Hrvatske da, bez obzira na ne tako davnu agresiju Republike Srbije i JNA na Republiku Hrvatsku, gradi dobrosusjedske odnose“. Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske podsjeća da je major JNA Milan Tepić, 29. septembra

Nekad spomenik palim borcima, danas hrvatskim braniteljima – Okučani Foto: Jurica Galović/PIXSELL

Otimači kostiju

Partizanska spomen-kosturnica u Novskoj prebrisana je 2009. spomenikom poginulim braniteljima, a isto je učinjeno u Okučanima, Gospiću, Ivanjskoj i Orahovici. U Đakovu je petokraka na partizanskom spomeniku zamijenjena krstom, u Odri Sisačkoj je postavljeno raspelo, u Mikleušu kip Bogorodice, a u Svetom Filipu i Jakovu bista Franje Tuđmana Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora sa spomen-kosturnicom iz Drugoga svjetskog rata u spomen-području Trokut u opštini Novska, koji je početkom 1990-ih miniran, nije jedini primjer spomeničke baštine kojoj je prenamijenjena njezina prvobitna funkcija. Na lokaciji tog nekada zaštićenog monumenta 2009. podignut je Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata 1991.-1995., čime je prebrisan i posljednji trag partizanskog spomenika. S obzirom na takav

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.