arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Zločini nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti koji su počinjeni 90-tih godina u Sisku

Beograd – Udruženje „Zavičaj’“ Beograd, „Zavičajno udruženje Banijaca – Beograd“ i „Udruženje boraca iz RSK u Srbiji“ Beograd ,21.08.2016. godine u Kaluđerici u Hramu Sv. Joakima i Ane održali su parastos ubijenim civilima Capraških sela na Baniji (Sisak) koji su mučki ubijeni na kućnom pragu 22. avgusta 1991. od strane ustaša Đure Brodarca koji su za tu priliku bili preobučeni u uniforme JNA i kukavički na prevaru pobili civilno stanovništvo srpske nacionalnosti. Ovaj zločin hrvatska propaganda je tada prikazala na stranim televizijama kao zločin nad hrvatskim narodom koji je počinjen od strane Srba. Nažalost državne institucije u Srbiji i Hrvatskoj ovim zločinom se nisu uopšte bavile sve dok ova tri

PARASTOS STRADALIM CIVILIMA CAPRAŠKIH SELA NA BANIJI 1991.

 ZAVIČAJNO UDRUŽENjE BANIJACA                 UDRUŽENjE ZAVIČAJ       BEOGRAD                                                            BEOGRAD I SEKCIJA SEDME BANIJSKE UDARNE DIVIZIJE BEOGRAD O R G A N I Z U J U  P A R A S T O S  STRADALIM CIVILIMA CAPRAŠKIH SELA NA BANIJI 1991. GODINE HRAM SV. PRAVEDNIKA JOAKIMA I ANE – KALUĐERICA 21.08.2016.                11 časova – PARASTOS                                                                    12 časova – POLAGANjE VENACA U                                                                                    SPOMEN PARKU                               Prošlo je četvrt vijeka od stradanja srpskih civila u okolini Siska, u Capraškim selima Bestrma, Blinjska Greda, Blinjski Kut, Čakale, Trnjani, Kinjačka, Brđani, Brđani Kosa. Dođimo da im zajedno

Luščani na Baniji– Volimo i čuvajmo naše običaje

U Luščanima, pokraj Petrinje, u organizaciji mjesnog odbora, proslavljen je PETROVDAN. Program manifestacije ispunili su pododbori SKD Prosvjeta iz Vrginmosta, Vojnića, Malog Gradca i Petrinje. Uz pjesmu i igru pododbori “Prosvjete” pokazali su kako se čuvaju običaji i baštini kultura srpskog naroda Banije, Korduna i drugih krajeva. Prvi put nakon povratka, u Luščanima je osvešten slavski kolač i koljivo, u čast sv. Petru i Pavlu. Služio je nadležni paroh petrinjski Saša Umićević. Uz predsjednika SKD Prosvjeta Sinišu Ljubojevića, gradonačelnika i zamjenice gradonačelnika, predsjednice Gradskog vijeća Petrinje, manifestaciji je prisustvovao i predsjednik Udruženja Jadovno 1941. iz Banja Luke Dušan J. Bastašić. Izvor: Prosvjeta.net

Likvidacije Srba u Sisku – Država se trudi izbjeći plaćanje naknade štete

Sisak – Rutinska novinska vijest otprije nekoliko dana glasi: „Općinski sud u Sisku presudio je kako Republika Hrvatska treba isplatiti Siščanki Violeti Domitrović više od 250.000 kuna zbog ubojstva njezina oca Mlađe Vila u kolovozu 1991. u Sisku. Violeta, tada desetogodišnjakinja, u jednom danu ostala je bez oca, bake, djeda i dvojice stričeva. Za ubojstvo obitelji Vila, koji su bili srpske nacionalnosti, osuđen je u prosincu 2013., po zapovjednoj odgovornosti za propuste u obavljanju dužnosti, ratni zamjenik načelnika Policijske uprave Sisak Vladimir Milanković. On je zbog ratnog zločina osuđen na osam godina zatvora zbog smrti 23 sisačka civila i jednog ratnog zarobljenika 1991. te nezakonito pritvaranje i mučenje desetak civila. Naknadno

Ljuba Vrga: U košu sa Šešeljem

Vijećnica Gradskog vijeća i Vijećnica Gradskog vijeća i VSNM-a Gline: Sredstva su nam uskraćena pod suludim obrazloženjem da se nismo ogradili od Šešeljevog paljenja hrvatske zastave Sa kakvim se problemima suočavaju Srbi i predstavnici u manjinskom vijeću i srpskim organizacijama Gline? Po popisu iz 2011., Srba u Glini ima 2.549 što je 27,5 posto ukupnog broja stanovnika. Kako se ovdje vratilo starije stanovništvo, česte su sahrane, ali je sada mnogo urgentniji problem zapošljavanja. Posla nema, osim u državnim službama i nešto privatnih poduzeća, a to naročito važi za pripadnike srpske zajednice. Iako bi u državnim i javnim službama trebali biti zaposleni i pripadnici manjina, to se formalno rješava zapošljavanjem jednog

Bijele vode, crni problemi - Milan Branković

‘Nek’ ti Slobo uruči penziju’

Nakon mukotrpne borbe za mirovinu koju je kroz 30 godina zaradio u sisačkoj Željezari, Milan Branković desetljeće i pol čeka na obnovu dok sa suprugom živi u drvenoj kući Kada su se, četiri godine nakon rata, 1. aprila 1999. Milka i Milan Branković vratili na rodno ognjište u Bijele vode na Baniji, prvo što su, po savjetu znanaca uradili, bilo je podnošenje zahtjeva za obnovu kuće i reguliranje Milanove mirovine. Tridesetak predratnih godina Milan je radio u sisačkoj Željezari. Svako jutro putovao je na posao i natrag, bez ikakvih značajnijih izostanaka ili dužih bolovanja, pa je odmah otišao u svoje bivše poduzeće da vidi kako će i što će dalje.

Nikad prijavljeno ubistvo

Povratnica iz Klasnića saznala je od susjeda da joj je majka 2001. godine ubijena najvjerojatnije iz koristoljublja, ali ovaj zločin od straha nikad nije prijavila Mnogi povratnici nisu do kraja ostvarili svoja prava vrativši se na rodna ognjišta na Baniji i Kordunu. Svakodnevno se bore sa traljavim i neučinkovitim lokalnim administracijama. Ipak, samo rijetki su požalili što su se vratili. Njihovi dani prolaze u tuzi i gorčini, pa svakodnevno sebi postavljaju jedno te isto pitanje: Zašto smo se uopće vraćali? Jedna od takvih nesretnica je i Ružica Vranjanin, vremešna i usamljena starica čija je kuća na samom ulazu u selo Klasnić, kada dolazite iz pravca Gline. Priča Ružice Vranjanin ne

Insert iz danskog filma: "Petnaest minuta - masakr u Dvoru"

Novinaru otkaz zbog filma o zločinu

Novinaru Saši Kosanoviću, koji je pomagao danskoj ekipi u snimanju dokumentarnog filma „Petnaest minuta – Masakr u Dvoru“, preti otkaz na Hrvatskoj radio-televiziji. Prema saznanju hrvatskog portala Lupiga, novo rukovodstvo hrvatskog javnog servisa pozvalo je novinara da se izjasni o vanrednom otkazu „sopstvenom krivicom“, koja je utvrđena u formalnom propustu zbog nedostatka službenog i potpisanog odobrenja HRT-a da učestvuje u projektima izvan matične kuće. Bez obzira kakvo se objašnjenje za javnost nudi kao pokriće za otkaz Kosanoviću, potpuno je jasno da je ovo deo čistke koju sprovodi novo rukovodstvo HRT-a, iza čijeg imenovanja stoji nova desničarska vlada u Zagrebu. Uostalom, Kosanoviću je posao u radu na danskom filmu ponudio njegov

Scena iz danskog dokumentarnog filma o zločinu u Dvoru

Hajka zbog dokumentarca o masakru u Dvoru: Kosanoviću pretnja otkazom

Medijska hajka u Hrvatskoj povodom danskog dokumentarca o masakru u Dvoru. Samo formalni propust ili lov na ideološke neistomišljenike? EPILOG medijske hajke koju je izazvalo pismo novinara i urednika HRT Dražena Majića, povodom danskog dokumentarnog filma o masakru u Dvoru, mogao bi da bude otkaz novinaru HTV Saši Kosanoviću koji je pomagao danskoj ekipi! Kosanovića je rukovodstvo HRT pozvalo da se izjasni o odluci vanrednog otkaza „vlastitom krivnjom“, koja je utvrđena u formalnom propustu odn. nedostatku službenog i potpisanog odobrenja HTV da učestvuje u projektima izvan matične kuće. Kosanoviću je ovaj posao ponudio njegov tadašnji nadređeni, sada već bivši urednik Dokumentarnog programa HTV Robert Zuber. Kakvu poruku javni medijski servis

Radoslav Anđelić: Ostanak je ovdje izuzetak

Paroh Dvorski: Svjedokom sam, da kada ovdje umre starija osoba, djeca dođu, obave sahranu i odu Da li i u ovom dijelu Banije bilježimo izumiranje i osipanje stanovništva, posebno kad je riječ o povratnicima? Prema statističkim podacima koje brižljivo vodimo i pohranjujemo u arhivu crkvene općine, odnosno Dvorske parohije, stanovnika je sve manje, i oni su uglavnom u poznim godinama. Prvih godina nakon rata povratnika je bilo više, ali sada se rijetko tko vraća. Prođe i po nekoliko godina da se nitko ne vrati na napuštena ognjišta. Nakon dugo vremena, nedavno su se vratila dva čovjeka srednje dobi i tko zna kada će, i da li će se, još netko

HOLANDSKI LIST OBJAVIO JOŠ 1996. GODINE: Hrvati priznali da su njihove jedinice ubile devet invalida u Dvoru na Uni

Danski dokumentarac „15 minuta – Masakr u Dvoru“ uzburkao je ovih dana hrvatsku javnost i izazvao gnev bivših vojnika, pošto se ispostavilo da je Hrvatska sufinansirala film u kojem se za taj zločin terete pripadnici Hrvatske vojske. Reč je o dokumentarcu „15 minuta – Masakr u Dvoru“ koji govori o ubistvu deset mentalnih bolesnika 8. avgusta 1995. godine, samo desetak metara od baze danskog bataljona Unprofora, koji nije sprečio zločin za koji se u filmu okrivljuje Hrvatska vojska, pišu hrvatski mediji. „Iskra“ danas objavljuje članak štampan u banjalučkom nedeljniku „Knina“ još 30 decembra 1996. godine, a radi se, u stvari, o prevodu teksta iz holandskog lista „Het Parol“. Autori se

Bruka i sramota javnog servisa Srbije

BEOGRAD – Dok Hrvatska i hrvati na svakom mestu i na svaki način gde god stignu i mogu ponižavaju, omalovažavaju i vređaju Srbiju i srpski narod,Javni servis Srbije,kojeg financira srpski narod, se usudio da im u tome i pomaže. Na RTS-u je,15.03.2016. godine,trebalo da bude ponovo prikazan danski dokumentarni Film „15 minuta – masakr u Dvoru“, koji se bavi zločinom počinjenim za vreme „Oluje“, ali je emitovanje iznenada odgođeno,navodno radi toga,kako kažu u RTS-u,što su ih zamolili producenti iz Danske da se film ne prikazuje, zbog bezbednosti tima iz Hrvatske koji je učestvovao u snimanju filma ? Ovo je krajnje licemerno objašnjenje rukovodstva RTS ako se uzme u obzir da

Hrvati optužili Legiju za masakr nad Srbima u Dvoru

Zagrebački Večernji list je preneo navode ratnog načelnika centralne odbrane Sunje, pukovnika Ivice Pandže Orkana, koji ističe da su za ubistvo psihički bolesnih i hendikepiranih osoba odgovorne Crvene beretke Film „15 minuta – masakr u Dvoru“ izazvao je veliku pažnju u regionu, naročito posle odluke RTS da otkaže emitovanje filma. U saopštenju koje je Javni servis Srbije objavio navodi se da je emitovanje filma otkazano po želji autora iz Danske koji su zabrinuti za bezbednost hrvatskih saradnika. Zagrebački Večernji list je u četvrtak preneo navode ratnog načelnika centralne odbrane Sunje, pukovnika Ivice Pandže Orkana, koji ističe da su za ubistvo psihički bolesnih i hendikepiranih osoba odgovorne Crvene beretke i njihov

15 minuta – Masakr u Dvoru

Danski dokumentarni film „Masakr u Dvoru“ bavi se davno zaboravljenim ratnim zločinom počinjenim za vreme „Oluje“. Osmog avgusta 1995. u Dvoru na Uni, na samo nekoliko metara od danskih vojnika, ubijeno je najmanje devetoro civila koji su zbog bombardovanja Petrinje tokom „Oluje“ evakuisani iz psihijatrijske bolnice u Dvoru na Uni. Tokom puškaranja između Srba i Hrvata u Dvoru, nepoznati vojnici ušli su u školu u kojoj su bili ovi, mahom i fizički hendikepirani ljudi, i iz neposredne blizine ubili devetoro, a zarobili i u nepoznatom pravcu odveli još njih troje. Likvidaciji su svedočili danski vojnici koji su želeli da otvore vatru na ubice, ali im komandant danskog kampa Jirgen Kold

Blokirano prikazivanje filma o masakru u Dvoru na Uni

Iako je večeras trebalo ponovo da na RTS-u bude prikazan danski dokumentarni Film „15 minuta – masakr u Dvoru“, koji se bavi zločinom počinjenim za vrijeme „Oluje“, emitovanje je odgođeno. To su beogradski RTS zamolili producenti iz Danske, zbog bezbjednosti tima iz Hrvatske koji je učestvovao u snimanju filma! „Zbog trenutne situacije u Hrvatskoj, nije zgodno emitovati film, jer bi to moglo da dovede do eskalacije situacije dok mi pokušavamo da je riješimo. Bilo bi veoma opasno za dio hrvatske ekipe. Optužbe na račun filma su neopravdane, ali, dok ne dođe do hrvatske publike najbolje je sačekati“, navodi se u saopštenju. Hrvati smatraju da je film uperen protiv njih, da

NAJNOVIJE VIJESTI

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.