arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
ostojic-sk-slavija.jpg

Ostojići nisu zaboravljeni

…NE POPSTOJI NIŠTA SKRIVENO ŠTO NEĆE IZAĆI NA VIDJELO I NEMA TE TAJNE KOJE NEĆE BITI OTKRIVENA…   Poštovani prijatelji iz Udruženja „Jadovno 1941“, Prije svega ŽELIM DA VAM SE ZAHVALIM ŠTO STADOSTE NA KRAJ ZABORAVU SMIŠLjENIM, SISTEMATSKIM, ZVJERSKIM… ZLOČINIMA KOJI SU SE DOGODILI U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ U KOMPLEKSU USTAŠKIH LOGORA JADOVNO! Ja sam Ostojić (Danko) Vlado iz Han Pijeska, unuk Ostojić Vladimira – Vlada (1903) iz Vlasenice koji je 28. jula 1941. godine zajedno sa svojim mlađim bratom Ostojić Čedomirom – Čedom (1907) uhapšen od strane ustaša i odveden u logor u Gospiću. Ovaj podatak, o njihovom hapšenju i odvođenju u Gospić čuo sam od svoga pokojnog oca

Milan Trešnjić

Slučaj Nikole Ribara

Ako se muškarac ocjenjuje po plećima i torzu Kraljevića Marka i Mrnjačevića, onda Nikoli Ribaru u Divoselu nije bilo ravna. Isto tako prednjačio je svojim načinom života. Osrednje domaćinstvo, bez velikih ograda i bašti za povrće, uglavnog krompir, kapula i češnjak i dve tri gredice kupusa, bilo je na leđima kume Soke, njegove supruge. Ona je gajila nešto peradi, dvije kravice, prase sa posjek i nekoliko ovčica. Da, imali su i jednog konja, koga su parili sa komšijinom kobilom i utezali u kola… Kum Nikola, najbliži prijatelj i komšija mom ocu Jovi, koji je rano otišao radi kruva da radi u Kanadi, bio je strastveni lovac. Sjećam se njegovih dvocjevki.

Piše nam pismo: Mr Gojko P. Vrzić

Zašto sam tek sada siguran da su mi zlikovci ubili oca u Jadovnu a ne u Jasenovcu? Zato što je logor smrti Jasenovac formiran u avgustu 1941. godine a prve žrtve je primio u septembru 1941. godine. Moj otac i njegovi sapatnici, uhapšeni su 6. maja 1941. godine kad su ustaše u Jadovnu već uveliko izvodile svoj zločinački posao. Namera mi je da ukažem na neke pogrešne podatke u popisu, kao i molba da se u popis uvrste i druga imena meni poznatih žrtava logora Jadovno. Zatim da nešto kažem o tome koga, gde i kako su hapsili i ubijali zločinci i izrodi hrvatskog naroda ustaše. Time ću, nadam se

Pođimo na Jadovno 01. jula 2017. jer nismo zaboravili

Udruženje Jadovno 1941. osmu godinu za redom organizuje obilježavanje „Dana sjećanja na Jadovno 1941.“. Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, u subotu 01. jula 2017. povodom sedamdeset i šeste godišnjice od stradanja, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2017.“ Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. U subotu 01. jula 2017, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za 38.010 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Nakon molitve uputićemo se uzbrdo, oko 5km do jame

Zašto ću poći na Jadovno

Trebalo mi je mnogo godina da shvatim, da su zaboravljena stratišta, nova svetilišta našeg naroda i da se moj deda na Jadovnu, kao i stric u Jasenovcu, kroz mučeništvo posvetio. Pitali su me zašto idem na Jadovno. Pitali su me gdje je to. Pitali su me i šta je to. Krvavo stratište na Velebitu na koje je davno trebalo otići, ali nije imao ko da me povede, rekoh. Nije imao ili smio ko ni da mi kaže, ni da ukaže na Jadovno. Pamtim samo nejasnu, nedorečenu priču iz djetinjstva kako su dedu jednog dana iz kuće, od porodične trpeze, odveli ljudi u crnim uniformama. Tek sedamdeset dvije godine kasnije, na

Cjećanje na našeg oca Simu Budimira

Nisam imala ni 9 godina kada je tata odveden. Uvijek je govorio: „Ko tebe kamenom, ti njega hljebom“! čega se i ja pridržavam. Ali, na žalost za sva njegova dobra djela, završio je na svirep način. Kada je ranjen na Ceru, u strašnim mukama od bolova, u snu mu se prikazala Sv. Petka. To jutro je pronađen. Dobio je u Rumuniji u gradu Jašir u crkvi Sv. Petke, plašt Sv. Petke i krst sa posvetom a Bugarskoj mošti Kuzme i Damjana. Zavjetovao se da će podići crkvu u Podbrdu kod Mrkonjića. Rat je učinio da se želja nije ostvarila i mama je te svetinje poklonila crkvi u Mrkonjiću gdje se i

Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2016. - Dan sjećanja na Jadovno 1941 - 2016.

I 2016. godine smo bili na Jadovnu

Na 75-tu godišnjicu od stradanja naših članova porodica, rođaka i sunarodnjaka, od 01 – 02. Jula 2016, sedmu godinu za redom, obilježili smo „Dan sjećanja na Jadovno“.   Donosimo na jednom mjestu listu tekstualnih i video priloga nastalih tokom i nakon našeg hodočašća: DOKUMENTARNI FILM: Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2016. Galerija fotografija sa obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2016. Dr Boris Begović: Kako li je bilo našim precima te 1941? Boris Begović: Uzdizanje krsta nad Katinom jamom Boris Begović: To što radimo je zbog nas, a ne zbog drugih Putovanje u Jadovno Poezdka v Яdovno Jadovno 2016: kamen po kamen – krstača Jadovno: Dan sjećanja na

Boris Begović: Čas pravne anatomije

U četvrtak, 30. marta 2017. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu održana je konferencija „Pravni poredak nezavisne Države Hrvatske“ na kojoj su nastavnici tog fakulteta izložili referate usredsređene na spoznaju elemenata pravnog poretka NDH. Donosimo tekst uvodnog obraćanja profesora dr Borisa Begovića. Pre nešto manje od desetak godina, profesor Ivo Goldštajn sa Zagrebačkog univerziteta ustvrdio je da Nezavisna Država Hrvatska nije bile ni nezavisna, ni država, hrvatska. Ta tvrdnja je zaintrigirala nas nekoliko sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, naročito tvrdnja da NDH nije bila država, i tako se, pre skoro tri godine, rodila ideja o današnjoj konferenciji – konferenciji „Pravni poredak NDH“. Cilj današnje konferencije je spoznaja pravne

Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2016. - Dan sjećanja na Jadovno 1941 - 2016.

Vladika gornjokarlovački G. Gerasim blagoslovio podizanje Jadovničke kapele na Velebitu

Blagodarimo Vladiko! Na mnogaja ljeta! Udruženje Jadovno 1941. iz Banjaluke, uputilo je pismo Vladiki gornjokarlovačkom G. Gerasimu sa molbom da blagoslovi podizanje kapele Jadovničkim novomučenicima kod Šaranove jame. U pismu koje je potpisao predsjednik udruženja Dušan J. Bastašić, navodi se da je tokom obilježavanja „Dana sjećanja na Jadovno 1941.“, 01. jula ove godine u Hramu Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom, osveštan Časni krst Jadovničkim novomučenicima. Dan kasnije krst je rukama potomaka žrtava donešen uz samu jamu za vrijeme služenja parastosa za 38.000 Srba, među kojima je i 73 sveštenoslužitelja Srpske pravoslavne crkve, pobijenih ljeta 1941. na području kompleksa logora smrti NDH, Gospić- Jadovno-Pag. Nakon toga, Časni krst je postavljen na

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Da li ćete Vi moći nešto učiniti da se njihove kosti spase i izvuku iz jame?

Sa mojim ocem Milanom otišli su i bačeni u tu jamu istog dana i rođena braća Milanova i to: Mirko, Nikola i Dane. I oni su ČETIRI ROĐENA brata i dan danas u toj jami. Niko nije pokušao da ih povadi iz te jame.           PISMO:   Mirko Rapaić                                                  4. mart 2011.g. 11000 Beograd Srbija     Dr. Dušan Bastašić Kralja Alfonsa XIII 49/a 78000 – Banja Luka Republika Srpska, BiH   Veoma poštovani Dr. Dušane! Jučer smo razgovarali u Beogradu u Udruženju Srba – izbjeglica. Tom prilikom Vi ste mi dali Vašu adresu i zamolili ste me da Vam pošaljem sliku moga oca Milana Rapaića koga

Moj djed: Kalinić Sime Petar 1888.–1941.

Rođen u Velikoj Žuljevici, Novi grad, R. Srpska. U maju kao radnik odveden iz kuće, (vidi knjigu dr Zatezala: JADOVNO: 439 str.) i ubijen mučki u logoru Jadovno u julu 1941. Od potomaka, danas ima 3 unuke od kćeri Mirjane: Ginu, Borku i Radmilu, a od a od kćeri Gine unuke  Nikolu i Dragoljuba u Novom Gradu. Prilog dao unuk Lončina Nikola, prilikom Parastosa na Jadovnu 26. juna 2011.    

Dani Novak

My Journey to Jadovno and Pag

By Dani Novak | 08.02.2010 I am currently 61years old and most of my life did not have Peace of Mind. I did not understand why until about age 40 when I realized that I am a child of Holocaust survivors. Yes. I knew it theoretically but was not connecting it to my emotional states that were very unstable. I was never admitted to a mental institution but the fears and inner turmoil was almost unbearable. I completed my PhD in pure Mathematics but as a young professor spend many hours just walking in the woods by the university where I worked. This is all past now because I was led

Mileva jovanović – „Podaci – saznanja o sudbini mog oca Milušić (Riste) Milana iz Mostara“

Moja saznanja o stradanju mog oca Milušić Milana su na osnovu priče – saznanja moje majke Milušić (Tode) Natalije koja je zajedno odvedena od strane ustaša iz Mostara. – Na dan 2 ili 3. VIII 1941. godine u prepodnevnim časovima odvedeni su sa željezničke stanice u Mostaru (verovatno da su ih ustaše pratili). Majka je pratila oca na voz kojim je trebao da ode u Sarajevo na operaciju vena. Molila je da otputuje i pokazala uput lekara, ali uzalud. Odvedeni su navodno samo na kratko – na informativni razgovor. – Sprovedeni su u gimnaziju „Kraljica Marija“ gde su zatekli oko 200 ljudi – sve viđenijih Srba. Pravili su spisak samo

Vujić Kuzmana Savo: Dragom ocu, vječna slava i hvala !

Vujić Mile Kuzman, a po majci, Ljubica rođenoj Krnjajić iz sela Brezovac, rođen je kao najmlađe dijete, 22.11.1919. godine u selu Kričke, mjesni ured D. Čaglić, opština Pakrac Kraljevina Jugoslavija. Živio je i odrastao uz roditelje, sa još dva brata, Stevan i Stanko i sestrom, po imenu Petra. Kada je porastao, kao i ostala djeca, čuvao je po pašnjacima stoku i pomagao roditeljima u raznim seoskim poslovima. U tome razdoblju, u odnosu na braću i svoje vršnjake, isticao se, ponekad i više od ostalih. Kao na primjer, nije bilo na tome području voćke, na koju se Kuzman nije mogao popeti i obrati zrele plodove. Nije se bojao guštera ni zmija,

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.