arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

U Zagrebu održana promocija knjige autora Milana Bastašića,“Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.“

Sinoć, je u Zagrebu, u dvorani Parohije SPC Zagrebačke, održana romocija knjige  autora Milana Bastašića, „Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Pred šezdesetak gostiju, o knjizi su govorili Prof. dr. Svetozar Livada, Prof. dr. Đuro Zatezalo i književnik i recenzent Vasilije Karan. Tokom promocije, Dr Dušan Bastašić je upoznao goste sa radom i ciljevima Udruženja građana jadovno 1941. osnovanog u Banjaluci. Svoje utiske o knjizi iznijeli su i domaćin, gospodin Velimir Sekulić i paroh Otac Marinko Juretić.   Vezane vijesti: „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ – Bilješka: Velimir Sekulić Zagreb: Knjiga o stradanju Srba  

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

PRENOSIMO: Zagreb: Knjiga o stradanju Srba

U Zagrebu je održana promocija knjige Milana Bastašića „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ Promociju, kojoj je prisustvovao veći broj ljudi, organizovalo je Udruženje potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke. O knjizi koja govori o stradanju Srba tog severozapadnog dela Hrvatske u Drugom svetskom i ratu 1990-ih govorili su predsednik Udruženja Dušan Bastašić, istoričar Đuro Zatezalo, sociolog Svetozar Livada i jedan od recenzenata, banjalučki pisac Vasilije Karan. Pošto autor nije mogao da dođe, prikazan je video zapis njegove izjave. Stradanja Srba u tom kraju gde je pre 1941. živelo 8.000 Srba počela su u noći 26/27 aprila 1941. kad je 504 muškaraca pokupljeno po kućama, odvedeno

DSC00918.jpg

Na Jadovnu 26 juna 2010. – Obraćanje Dušana Bastašića predsjednika Udruženja Jadovno 1941.

English Gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, Vaše Ekselencije, dame i gospodo, dobar Vam dan. Preosvećeni Vladiko, braćo i sestre, Pomaže Bog. Pozdravljam Vas ispred Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Izražavam veliku zahvalnost svima onima, koji su podržali našu inicijativu da se prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno održi danas na ovako dostojanstven način uz obnovu dviju Spomen ploča. Pored pomoći mnogih dobrih ljudi, posebno ističem podršku Srpskog narodnog vijeća, Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske u Beogradu, Gornjokarlovačkog Vladičanstva Srpske Pravoslavne crkve i Organizacije Srba iz srednje Evrope. Veliko razumijevanje zamjenika župana Ličko-Senjskog  gospodina Milana Krmpotića nam znači mnogo ali i budi nadu da možemo očekivati

Na Jadovnu 26 juna 2010. - Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

PRENOSIMO: Protiv politike izjednačavanja žrtava

U rejonu Šaranove jame, blizu mjesta nekadašnjeg ustaškog logora Jadovno, održana je 26. juna komemoracija i prvo obilježavanje Dana sjećanja za preko 40 000 žrtava tog ustaškog logora smrti koji je djelovao preko ljeta 1941. godine. Komemoraciji su prisustvovali hrvatski predsjednik Ivo Josipović, izaslanik predsjednika Srbije Borisa Tadića Mlađan Đorđević, izaslanik premijera RS Savo Lončar, hrvatski vicepremijer Slobodan Uzelac, ambasador Srbije Stanimir Vukićević, veći broj državnih zvaničnika , kao i rukovodioci grada Gospića i Ličko senjske županije na čelu sa zamjenikom župana Milanom Krmpotićem. Spomenimo da se komemoraciji pridružila i majka srpskog predsjednika, Nevenka Tadić, čiji je otac jedna od žrtava tog ustaškog stratišta. Obilježavanje prvog Dana sjećanja na žrtve

PRENOSIMO: PEČAT U HRVATSKOJ: Ni Kosova ni Jadovna

Jun 30, 2010. –  20:00 – Piše Nataša Jovanović Ubijanje Srba i Jevreja u Jadovnu trajalo je samo 132 dana. Više od pola veka kasnije, obračun sa preostalim Srbima pretvoren je u Domovinski. Nad Šaranovom jamom prošle nedelje  reporteri „Pečata“ prisustvovali su prvom zvaničnom pomenu nad žrtvama posle 69 godina. Jesu li se vremena promenila ili je pristup drukčiji? Šta bi bilo da žrtve ustanu sa dna velebitskih jama ili prohodaju kroz kamenu pustinju na ostrvu Pagu? Da je Jadovno jedno tužno mesto, potvrđuje i samo njegovo ime. Danas je to selo u Hrvatskoj pusto, i ima samo dva stanovnika. Zovu se Katarina i Antun Novačić. Oni su jedini stanovnici

Na Jadovnu 26 juna 2010. - Prvo obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno 1941.

PRENOSIMO: NOVOSTI-Prekinuta zavjera šutnje o Jadovnom – Piše Ernest Marinković

Miriti se možemo, ali ne smijemo zaboraviti tko je bio tko u Drugom svjetskom ratu, koja je to ideologija donijela mučenja i holokaust te tko je to zlo, na koncu, pobijedio, rekao je predsjednik Ivo Josipović u Jadovnom. U srcu guste velebitske šume, dvadesetak kilometara od Gospića, i danas kao da razvalinama Memorijalnog centra Jadovno lutaju duhovi iz ne tako davne prošlosti, ojađeni što je taj podsjetnik na vremena koja se nikada ne bi smjela ponoviti u takvom jadnom stanju. Do zapuštenih i zelenilom obraslih ruina vodi makadamski put koji kilometar i pol niže, gdje prestaje asfalt, prolazi kraj vikend-kuće u vlasništvu Hrvatskih šuma. Memorijalni centar, podignut na mjestu gdje

DSC01747.jpg

NE ZABORAVITI ŽRTVE JADOVNA – SRBE I JEVREJE

Latinica | English RS – Izrael – Udruženje „Jadovno“ Priredio: Darko Terzić BANjALUKA, JERUSALIM, 8. DECEMBRA /SRNA/ – Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić upoznao je  relevantne institucije u Izraelu o stradanju žrtava Jadovna, pošto se o tome u izraelskoj javnosti ne zna gotovo ništa, iako je među stradalima i veći broj Jevreja. „Jadovno je i srpsko i jevrejsko stratište, na kome je od  40 123 žrtve, koliko ih je evidentirao dr Đuro Zatezalo, bilo  i oko pet odsto Jevreja. Među tih pet odsto ubijeno je  2 000  jevrejskih  omladinaca, intelektualne i sportske jevrejske elite u Hrvatskoj“, prenio je Bastašić svojim domaćinima u

karnenu.jpg

Prilog o Jadovnu u talijanskom časopisu „Karnenu“

Istina o Jadovnu, dostupna je i na italijanskom jeziku, objavljena na četiri stranice časopisa Karnenu, mesečnog lista najstarije ekološke organizacije na svetu Keren Kazemeth Leisrael. Od osnivanja, 1901. godine, pa do sada, organizacija se razgranala širom sveta i preko lokalnih partnera – nacionalnih udruženja KKL – isušila močvare, zasadila preko 200 miliona drveća, izgradila puteve, vodovode, brane, pustinje pretvorila u plodno zemljište, te postala svetski lider u tehnologiji prikupljanja i čuvanja kišnice i upotrebi reciklirane vode u poljoprivredi i industriji. Časopis je rodjen istovremeno sa samom organizacijom i artikulisan je u više rubrika. Izlazi jednom mesečno u svim zemljama sveta i globalno je dostupan  preko interneta na sajtu www.kklitalia.it Jedna

Logo-Prosvjeta.jpg

Stradanja Srba na Jadovnom i u Gradu Gospiću – Piše: Sofija Pejnović

Arhiv Srba u Hrvatskoj nastoji prikupiti i sačuvati svaki zapis koji govori o historiji Srba u Hrvatskoj, o vjekovnom postojanju Srba na ovim prostorima, osobito danas kada hodamo po opustošenim područjima Hrvatske. I nakon punih 70 godina nama je izuzetno važno to vrijeme. Osvrćemo se na najkrupnije događaje stoga što su ta zbivanja bila od historijskog značaja za Srbe na ovom prostoru. Odmah nakon što je uspostavljena Nezavisna država Hrvatska doneseni su propisi koji su ozakonili teror i odredili državne institucije koje će teror provoditi. Dolaskom Pavelića na vlast Srbi su se našli pred događajima koje prvih dana nisu mogli razumjeti…odvođenje ljudi u logore, neizvjesnosti što se s njima dogodilo,

Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine

Bilogora i Grubišno polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i 1942. godine Geografski položaj i stanovništvo Okupacija i uspostava ustaške vlasti Hapšenja, teror i deportacije Napad partizana i ustaška odmazda Svjedočanstva o genocidu Zlosutno proljeće Bombardiran je Beograd, rat je počeo Hrvatska seljačka zaštita na sceni Pobuna 108. puka na mobilizacijskom zborištu u Klokočevcu Dolazak brata Steve Noć strave i užasa Komšije i prijatelji, koji to više nisu Nekoliko širih, autentičnih svjedočenja Marvenim vagonima za Koprivnicu Kolone smrtnika idu prema Velebitu Tihomir T. Prodanović:

Poziv donatorima za pomoć u organizaciji međunarodne konferencije „Jadovno 1941.“

Poziv donatorima za pomoć u organizaciji međunarodne konferencije „Jadovno 1941.“ Ćirilica | English Poštovana gospodo, Obraćam Vam se ispred udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. Iako su naši očevi i djedovi pobijeni prije gotovo 70 godina, mi njihovi potomci taj gubitak kao duboku ranu osjećamo i danas. Na području kompleksa ustaških logora Jadovno, preteče Jasenovca, u toku samo 132 dana, na najsvirepije načine pobijeno je 40.123 Srba, Jevreja, i ostalih “nepoćudnih elemenata” sa područja cijele tadašnje NDH. Pobijene žrtve bačene su u velebitske jame, u more velebitskog kanala ili su zatrpane kamenjem na ostrvu Pagu. Mjesta njihovog ubistva su i danas neobilježena i nepristupačna. Na inicijativu  našeg

Konferencija za novinare: Jadovno 1941

Snimak konferencije za novinare 12.01.2010. u Banjaluci

Banja Luka, 12. januar 2010. – Konferencija za novinare povodom osnivanja Udruženja građana „Jadovno 1941“. Gosti, izlagači po redu obraćanja: Dr Dušan Bastašić, Prof.dr. Svetozar Livada, Umirovljeni Episkop Atanasije Jevtić, Prof. dr. Đuro Zatezalo, Prof. Jovan Mirković, Protosinđel Jovan Ćulibrk, Dr. med.sci. Milan Bastašić.  

IMG_9396.jpg

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej primio predstavnike udruženja Jadovno 1941

English Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora „Jadovno 1941“, i vladika gornjokarlovački Gerasim obavijestili su danas Njegovu svetost patrijarha srpskog Irineja da je 24. juni proglašen Danom sjećanja na Jadovno i zamolili ga da taj dan bude upisan u crkveni kalendar. Oni su obavijestili patrijarha Irineja da je u toku obnova spomen-područja Jadovno, gdje su ustaše zvjerski ubile 40 123 zarobljenika u samo 132 dana postojanja logora, a među njima je bilo 38 010 Srba i približno 2 000 Jevreja. Bastašić je rekao da su zamolili patrijarha Irineja da služi parastos na 70 godina jadovinske tragedije 25. juna 2011. na Jadovnu, kao i da blagoslovi

Prilozi – slike

Evica Bastašić (autorova majka) za tarom Narodna nošnja u zapadnoj Slavoniji Stevo Bastašić, šegrt na pekarskom zanatu u Starom Bečeju, sa prijateljem Nikolićem (bricom) Slaganje žita u gran’ce „Mašinanje“ žita Obilježavanje godišnjice proboja logoraša, Gradina 26. april 2009. Preživjeli svjedoče, Milan Bastašić na Gradini 26. aprila 2009.   < „Grubišnopoljski list“, br. 88, od 30. aprila 1991. godine                            Sadržaj                               Pogovor >  

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.