arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Šaranova jama

Srpske žrtve iz Šaranove jame na Velebitu ubijaju drugi put

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je da se tajnom ekshumacijom srpskih žrtava ustaškog režima iz Šaranove jame na Velebitu, koju vrše hrvatske vlasti ovih dana, stradali Srbi ubijaju po drugi put. Linta je ocijenio da se vađenje kostiju obavlja u tajnosti jer se želi drastično umanjiti broj srpskih žrtava i minimizirati i relativizovati zločin genocida u Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. On je najoštrije protestovao zbog načina na koji je Komisija Vlade Hrvatske za istraživanje i ekshumaciju žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja pristupila vađenju kostiju iz Šaranove jame i drugih jama na Velebitu, u koje su ustaše masovno bacale srpsku djecu, žene i muškarce za vrijeme

VLADIKA GERASIM: TRAŽIĆEMO DA NAM PREDAJU KOSTI SVETIH MUČENIKA

KARLOVAC, 3. DECEMBRA – Njegovo preosveštenstvo vladika gornjokarlovački Gerasim izjavio je Srni da nije zvanično obaviješten o istraživanju i prekopavanju Šaranove jame i drugih jama na Velebitu u koje su ustaše bacale pobijene Srbe, iako je nadležan za područja gdje se one nalaze, ali da će tražiti da kosti žrtava nakon iskopavanja budu predate Srpskoj pravoslavnoj crkvi. „Kosti žrtava su naše i mi ćemo uputiti zahtev da nam se nakon iskopavanja one predaju, da ih mi pohranimo u naše hramove kako dolikuje zemnim ostacima svetih mučenika“, rekao je vladika Gerasim. On je dodao da poneku informaciju o prekopavanju jama na Velebitu sazna „sa strane, od drugih ljudi“. „Zabrinjava nas to

Dr Dušan J. Bastašić (Foto: jadovno.com)

Bastašić: Porodice žrtava nisu obaviještene o prekopavanju Šaranove jame

Komisija Vlade Hrvatske, zadužena za istraživanje i ekshumaciju žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog perioda već treći dan prekopava Šaranovu jamu na Velebitu, izjavio je predsjednik Udruženja „Jadovno“ Dušan Bastašić. Niko od predstavnika porodica žrtava nije pozvan ni uključen u rad te Komisije. Jama je već nekoliko puta istraživana, a izvještaji o pronađenim ostacima bili su različiti, što ostavlja prostor za manipulaciju, poručio je Bastašić. – Čudi nas da rad Komisije nije najavljen u medijima. Prekopavanje traje već treći dan, a u hrvatskim medijima nema ni glasa o tome. Ni  naša crkva nije obaviještena. Sve to skupa jako nas vrijeđa – ističe Bastašić Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: AUDIO

M. Milojević: Tribina „Genocid u NDH i strahota dečjih logora“

U organizaciji Asocijacije studenata Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu, u četvrtak 10. novembra, održana je tribina Genocid u NDH i strahota dečjih logora. Ova tribina deo je projekta „Studije sećanja“ koji će se realizovati tokom jesenjeg semestra ove školske godine i obuhvatiće niz tribina i predavanja o negovanju kulture sećanja, temi koja ima veliki javni značaj. Na tribini su izlagala dvojica predavača, Dušan J. Bastašić, predsednik udruženja Jadovno ’41. i istoričar Jovan Pejin. Posle uvodne reči usledilo je predavanje Dušana J. Bastašića koji je svoje izlaganje koncentrisao na u javnosti malo poznat logor za žene i decu Metajna, na ostrvu Pagu, ali je pored toga govorio i o istorijatu Gospićke

Dušan J. Bastašić

AUDIO – Dr Dušan J. Bastašić: Nemarni smo i zaboravljamo sopstvena stradanja!

Ove godine se navršava 75 godina od početka stradanja našeg naroda u zloglasnim logorima u NDH od strane ustaša. O ovoj tužnoj godišnjici i događajima koji su vezani za nju, razgovarali smo sa više ljudi, ali prvi put razgovaramo sa dr Dušanom Bastašićem, predsednikom Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941., koji iskreno i otvoreno govori o jadovničkoj golgoti i našem nemaru prema žrtvama. http://www.agencijami.info/SlovoLJubve/Uploads/Audio/17.11.16%20-%2023h%20-%20Pod%20znakom%20pitanja%20-%20Dusan%20Bastasic%20-%201.20.13.mp3

Miodrag Linta Foto: TANJUG

Linta: Izjava Grabar Kitarović da se hrvatsko društvo suočilo sa ustaškom prošlošću velika neistina

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje kao veliku neistinu izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovć da se hrvatsko društvo suočilo sa ustaškim zločinima i prošlošću ali ne i sa komunističkim. Anketa zagrebačkog Jutarnjeg lista iz 2013. godine, prema kojoj više od 40 posto Hrvata opravdava ustaški genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima a za ustaški pozdrav „Za dom spremni“ tvrdi da je patriotski slogan, pokazuje da Hrvatska nikada nije uspjela da se suoči sa ustaškom prošlošću. Ustaški i drugi fašistički simboli i izjave koje veličaju ustaštvo su u velikoj mjeri prisutni u hrvatskom javnom životu. Značajan broj hrvatskih političara, naučnika, sportaša i drugih javnih ličnosti promovišu ustaštvo ili

Milan Bastašić

Umro je Milan Bastašić

U petak, 7. oktobra 2016. u Beogradu je umro Milan Bastašić. Posljednji ispraćaj biće na Novom groblju u Beogradu, u srijedu 12. oktobra u 15 časova. Rođen je u Grubišnom Polju 30. januara 1931. godine u porodici Luke i Evice (r. Đukić), kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac. Tadašnju četvorogodišnju osnovnu školu je završio u Grubišnom Polju. Krajem aprila 1941. godine hrvatske ustaše mu hapse oca i osamnaestogodišnjeg brata Stevu i potom ih ubijaju u Jadovnu na Velebitu. Poslije masovnog masakra srpskog naroda na Bilogori i u Grubišnom Polju koncem septembra i početkom oktobra 1942, Milana su sa muškarcima ustaše otjerale u Jasenovac, a majku i sestru

Jasenovac

Hercegovačka udruženja u Srbiji: Predlog teksta Deklaracije o genocidu NDH nad srpskim narodom

Hercegovačka zavičajna udruženja u Srbiji koja u svom članstvu imaju brojne potomke i poštovaoce žrtava genocida Nezavisne Države Hrvatske nad srpskim narodom saglasno pozivaju Narodnu Skupštinu Republike Srbije da usvoji Deklaraciju kojom će se konstatovati da je Nezavisna Država Hrvatska na svojoj teritoriji, od 1941. do 1945. godine izvršila genocid nad srpskim narodom, sa sledećim nazivom i sadržinom: DEKLARACIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O GENOCIDU NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE NAD SRPSKIM NARODOM Masovna ubistva, prisilno katoličenje, progoni, sadistička mučenja i ponižavanja, obespravljivanje koje je obuhvatalo zabranu srpskog narodnog imena, Pravoslavne Vere i Crkve, srpskog jezika i ćiriličnog pisma, pljačku svih dobara i drugi zla koja je Nezavisna Država Hrvatska, za vreme

6. oktobar 2016. Treća sednica Odbora za dijasporu i Srbe u regionu

Treća sednica Odbora za dijasporu i Srbe u regionu

Odbor za dijasporu i Srbe u regionu održao je sednicu, 6. oktobra, sa jednom tačkom dnevnog reda – Zaštita kulture sećanja na srpske žrtve genocida i žrtve Holokausta. Sednicu je otvorio predsednik Odbora mr Ivan Kostić koji je istakao da ta sednica predstavlja istorijski dan za Dom Narodne skupštine, jer će se govoriti o stradanjima Srba koji su tokom 20. veka bili predmet sistematskog uništavanja. „Zadatak svih nadležnih institucija mora biti da u spoljnoj i unutrašnjoj politici promoviše strategiju prevencije genocida, kroz obrazovanje, medije i kulturne projekte, kao i kroz zakonske inicijative koje treba da budu pokrenute u Narodnoj skupštini“, naglasio je Kostić. Prisutne je pozdravio potpredsednik Narodne skupštine Veroljub

Dušan J. Bastašić: Treba nam novo Načertanije

Dušan J. Bastašić već godinama se nalazi na čelu UG Jadovno 1941. Ovo udruženje je svojim radom uspjelo da okupi oko sebe veliki broj potomaka žrtava ustaškog terora i zajedničkim snagama postigli su zavidne rezultate u objelodanjivanju istine o strašnim zločinima, koji su počinjeni u vrijeme zloglasne NDH. Posao koji bi trebalo da radi država sveo se na entuzijazam i volju nekolicine pojedinaca. U razgovoru za Srpsko Kolo Bastašić otkriva genezu srpskog ćutanja, ali i kritički posmatra realnost u kojoj se se često sami odričemo očuvanja nacionalnog identiteta. Koliko danas, 75 godina nakon zločina, uopšte znamo o Jadovnu ali i o drugim stratištima iz vremena NDH? – O prvom likvidacionom

Izložba "Moje Jadovno" otvorena je u Muzeju Kozare u Prijedoru u saradnji sa Udruženjem građana "Jadovno 1941" iz Banjaluke

Izložba „Moje Jadovno“ u Prijedoru do 15. septembra

Izložba „Moje Jadovno“ otvorena je u Muzeju Kozare u Prijedoru u saradnji sa Udruženjem građana „Jadovno 1941“ iz Banjaluke.  Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan J. Bastašić rekao je da je cilj ove postavke da se jedan gotovo nepoznat dio stradalničke srpske istorije objelodani domaćoj i inostranoj javnosti, jer je to obaveza prema precima. „U prvom likvidacionom centru sedam sabirnih logora, 32 kraške jame i u moru za 132 dana ubijeno je 38.000 Srba, 2.000 Jevreja i jedan broj antifašista i ideoloških protivnika NDH. Do danas ta tijela nisu ekshumirana, a ono malo spomen-obilježja uništeno je u proteklom ratu. U proteklih sedam godina nešto smo obnovili, ali to nije ni blizu

Izložba o Jasenovcu

Najava: Izložba „Moje Jadovno“ u Prijedoru

U prostorijama Muzeja Kozare u Prijedoru, u ponedeljak 5. septembra 2016. godine, u 20 časova biće otvorena izložba „Moje Jadovno“. Izložba će biti postavljena do 15. septembra 2016. godine a posjetioci će je moći pogledati svaki radni dan od 7:30 do 15 časova, a subotom od 9 do 13 časova. Prva izložba, 75 godine nakon stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, nakon premijere u Novom Sadu postavljena je i u Ruskom domu u Beogradu, Banjaluci, Trebinju, Derventi, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i još nekoliko gradova Srpske i Srbije. U inostranstvu, izložba je postavljena u Njujorku, Filadelfiji, Londonu, Lesteru, Kišinjevu i Oslu. Izložba je projekat Kulturnog centra Novog Sada

Dušan J. Bastašić

Bastašić: Jadovno je preteča logora Jasenovac

Predsjednik Udruženja Jadovno-Gospić-Pag 1941. Dušan Bastašić rekao je danas da je Jadovno bilo preteča logora Jasenovac. „Mada se to godinama tajilo, Jadovno je bilo preteča Jasenovca i ta istina se ovim današnjim komemorativnim skupom definitivno objelodanjuje“, rekao je Srni Bastašić, koji će u Donjoj Gradini prisustvovati obilježavanju 75 godina od početka genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u koncentracionom logoru smrti „Jasenovac“. Bastašić je rekao da se, nažalost, i dalje nastavlja praksa da Srbija i Republika Srpska molitvene i komemorativne skupove organizuju „samo sa ove strane Save, u Donjoj Gradini, a zna se da je kompleks logora Jasenovac-Donja Gradina funkcionisao kao jedinstvena cjelina“. „Bez obzira što se dio bivšeg logorskog

Jeziva statistika u spomen kompleksu logora Donja Gradina Foto: commons.wikimedia.org/PetarM

Noćni pohod na stratište

Vlade Srbije i Republike Srpske organizuju 19. avgusta u Spomen-području Donja Gradina centralnu komemorativnu manifestaciju povodom 75 godina od početka zločina nad Srbima, Jevrejima i Romima u tada formiranom ustaškom logoru Jasenovac. Prethodno je ta godišnjica obeležena u Beogradu prigodnim komemorativnim skupom 10. aprila ove godine, na dan kada je 1941. stvorena Pavelićeva NDH. Predsednik udruženja „Jadovno 1941“ dr Dušan Bastašić ističe da je ovo udruženje svojevremeno iniciralo održavanje pomenutih skupova, ali da nisu očekivali da će oni biti organizovani po modelu komunističkih komemorativnih manifestacija. – Od završetka Drugog svetskog rata obeležavao se 22. april kao dan proboja logora Jasenovac i to u komunističkom kontekstu, čime je stvaran utisak da

Izložba „Moje Jadovno“

Izložba „Moje Jadovno“ pred rogatičanima

Rogatica – U Narodnoj biblioteci u Rogatici, u okviru „Preobraženjskih dana 2016“, sinoć je otvorena izložba fotografija i dokumenata „Moje Jadovno“ koju su priredili Predrag Lozo, Dragoslav Ilić i Dušan Bastašić. O izložbi je posebno govorio Dušan Bastašić, jedan od njenih autora i predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941“. – O Jadovnu i jamama na Velebitu, mučilištima u Gospiću, Karlobagu i Pagu, rekao je on, sve do 2007. godine malo se govorilo i posebno pisalo. Za 132 dana postojanja logora Jadovno koga su formirale vlasti Nezavisne države Hrvatske da bi zatrli Srbe, Jevreje i Rome, ubijeno je, prema dosad utvrđenim podacima, 40120 osoba, od čega preko 38000 Srba među kojima je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.