arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
more-pag.jpg

Ustaški logor na Pagu (4): I MORE – GROBNICA

12. novembar 2026.

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14. maja 1975. do 4. juna 1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. U prethodna tri nastavka opisan je ustaški logor „Slana“ u kojem je poubijano za svega tri mjeseca ustaške vladavine otokom 1941. godine 10-15 tisuća logoraša, žena, djece i muškaraca. Mjesto umiranja zvano „Slana“ otkrili su vojnici

pag2.jpg

Ustaški logor na Pagu (3) ЖIVI ZAKOPANI

9. novembar 2026.

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida nad Srbima i Jevrejima otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. U dosadašnjnim smo nastavcima opisali mjesto umiranja – logor „Slana“ na Pagu. Ustaše su u tom logoru za samo tri mjeseca svoje vladavine otokom poubijali 10.000 do 15.000 ljudi. Nad tim zvjerstvima zgrozili su se i

img_0031.jpg

Ustaški logor na Pagu (2) IZVJEŠTAJ PORUČNIKA SANTA

6. novembar 2026.

Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. Za svega tri mjeseca ustaške vladavine na Pagu 1941. godine u logoru „Slana“ poubijano je 10 do 15 tisuća ljudi. Talijani koji su nakon razgraničenja s Pavelićevom NDH okupirali Pag otkrili su nakon odlaska ustaša masovne grobnice nevinih ljudi. O

feljton-skan-sl1.jpg

Ustaški logor na Pagu (1) „SLANA“ MJESTO UMIRANjA

4. novembar 2026.

English  Zagrebački „Večernji list“ srijedom, od 14.5.1975. do 4.6.1975. u četiri nastavka objavio je feljton autora Ive Palčića o logorima na ostrvu Pag. Feljton je nastao iz razgovora  sa Antom Zemljarom u čijoj se knjizi „Haron i sudbine“, između ostalog, nalaze i podaci koji su pomogli pri pronalaženju ovih članaka. Veliki doprinos pomenutog Zemljarovog djela saznanju istine o ovom strašnom mjestu genocida  nad Srbima i Jevrejima  otjelotvoren je i u nastavcima koje vam predstavljamo. Na otoku Pagu je prije 34 godine bilo stratište – zvano „Slana“ gdje je smrt našlo između 10 i 15 tisuća nevinih ljudi. Sada je na tom mjestu kamen i samo kamen – oštra škrapa pejzaža karakterističnog za ovaj otok Podvelebitskog kanala. Danas,

Velebitu moj..

30. oktobar 2026.

Velebitu moj… Zaplačeš li mili,ikada onako k’o otac. Kad začuješ kroz tvojih jela grane umirućih duša,plača poj. Obuzme’l te, barem jednom u godini jeza kad se sjetiš bata krvavih nogu bosih, bez cokula i veza, što uz vrisku pijanih dželata ki vraga ljude k’o marvu uz planinu gone. Poznaš ti… Poznaš,sve te staze od Gospića sve do Otoka Paga. Velebitu moj… Zašto ćutiš više od pola ljudskog vijeka. Stotine ti kraških,dubokih grla u’seb skrivaš. Svako grlo k’o ždrijelo koje vodi do samoga pakla. Zastane’l ti bar u jednom od njih kost od muške noge i’l podlaktica Dječija… Жenska… Ljudska… Progovori…Progovori oče kako ti se u njedirima tvojim mrelo. Velebitu moj…

Novi vandalizam nad sjećanjima na žrtve logora Slana i Metajna

29. oktobar 2026.

Grupa mladića iz naselja Metajna, na otoku Pagu, na lokaciji obližnjeg nekadašnjeg ustaškog logora Slana, davno postavljeni i nedavno obnovljeni pravoslavni krst prefarbala je u boje hrvatske zastave i to s prvim bijelim poljem, aludirajući na NDH i ustaški režim. Niz vandalskih nasrtaja na Pagu na spomen obilježja žrtvama ustaških logora u uvalama Slana i Metajna nastavljen je najnovijom devastacijom krsta u uvali. Kako saznajemo iz više izvora, oko 27. oktobra grupa mladića iz naselja Metajna, na otoku Pagu, na lokaciji obližnjeg nekadašnjeg ustaškog logora Slana, davno postavljeni i nedavno obnovljeni pravoslavni krst prefarbala je u boje hrvatske zastave i to s prvim bijelim poljem, aludirajući na NDH i ustaški

Gradonačelnik Dabo protiv spomen-ploče ustaškim žrtvama u Metajni

24. oktobar 2026.

HDZ-ov gradonačelnik Novalje Ivan Dabo protivi se postavljanju spomen-ploče u školi u Metajni na otoku Pagu, kraj uvale Slana, gdje je bilo smješteno gotovo tristo žena i djece židovske i srpske nacionalnosti. Rijetke preživjele svjedočile su o silovanjima i likvidacijama, ali po Dabi tamo nitko nije ubijen, nego su bile “ženske, bili su Жidovi, kupovali su, trgovali su, pivali, radili”. Nakon što su nepoznati počinioci četvrti put razbili spomen-ploču u paškoj uvali Slana, gdje je u sklopu sustava Gospić-Jadovno bio koncentracijski logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, policija je krajem septembra podignula kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru zbog uništavanja spomen-ploče. Prilikom postavljanja 24. juna ove godine, za što su

Gradonačelnik Novalje dovodi u pitanje povijesno utvrđene činjenice o ustaškim logorima

24. oktobar 2026.

Prosvjedujemo zbog izjava gradonačelnika grada Novalje Ivana Dabe na sjednici Gradskog vijeća grada Novalje i u kasnijem oglašavanju, kojima umanjuje i revidira ustaške zločine u logoru Slana i Metajna. Takvim činom pokazuje ili svoje poražavajuće neznanje o povijesnim događajima u mjestu kojim već dugi niz godina upravlja ili podilaženje dijelu javnosti kojem smeta sjećanje na žrtve ustaških logora na Pagu. Unatoč tome što je pokazao volju i spremnost za dijalogom usuglašavanjem teksta spomen-ploče koja je nakon tri godine dogovora postavljena u uvali Slana u lipnju 2026., ili možda baš zbog toga, Ivan Dabo sada ponovno dovodi u pitanje povijesno utvrđene činjenice o postojanju i d‌jelovanju logora Metajna, predstavljajući ga kao

Neizdrživi smrad i pepeo, ljudski pepeo

22. oktobar 2026.

Moja baka je pričala da sedam dana, da je to bio neizdrživi smrad. Dakle, to je njezina priča, to je meni pričala još kao d‌jetetu, ali meni se je to nekako dakle, usjeklo u sjećanje, to mi je bilo strašno. Neposredno pred zatvaranje logora na ostrvu Pagu, u noći 14/15. avgusta 1941, na Fornaži iznad uvale Malin, ustaše NDH su pobile oko 800 preostalih logoraša, u najvećem broju Srba. Početkom septembra iste godine, zbog opasnosti od zagađenja vode za piće i protesta stanovništva Paga, italijanski vojnici su izvršili ekshumaciju 791 tijela žrtava. Tijela su spaljena a pepeo sahranjen u iste rovove. To su dokumentovali u zapisnicma i izvještajima a uradili

Kome smeta pravoslavni krst na stratištu na Pagu

21. oktobar 2026.

Označeni smo kao teroristi i paravojna grupa, a obeležja smo postavljali uz dozvole lokalnih vlasti i pratnju hrvatske policije, kaže za „Politiku” dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941.” Piše: Specijalno za „Politiku”- Milan Pilipović Banjaluka – Masovna histerija u javnom, medijskom i političkom prostoru Hrvatske zavladala je zbog pravoslavnog krsta kojeg je Udruženje „Jadovno 1941” postavilo na ostrvu Pag, gde su ustaše u Drugom svetskom ratu likvidirale hiljade Srba, navode u ovom udruženju sa sedištem u Banjaluci. Pravoslavnim krstovima, na mestima masovnog stradanja Srba, u Hrvatskoj se pridaje politička pozadina, a prećutkuju stvarni istorijski razlozi, kazao je za „Politiku” Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”. On dalje pojašnjava ovu

KRST RAZDORA Ekskluzivna ispovest Srbina o kojem bruji Hrvatska: “Ne damo da se zaborave srpske žrtve”

17. oktobar 2026.

Obnova pravoslavnog krsta iznad uvale Malin na hrvatskom ostrvu Pagu, podignutog u znak sećanja na Srbe stradale tokom Drugog svetskog rata, izazvala je polemike u Hrvatskoj, a slučaj je dospeo i u Hrvatski sabor. Piše: Nikola Ilić Dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja građana “Jadovno 1941” iz Banjaluke i inženjer Momčilo Mirić, predsednik istog udruženja sa sedištem u Beogradu, podigli su ovaj krst u znak sećanja na sve žrtve sistema logora Gospić-Jadovno-Pag koji je bio pod upravom ustaškog režima Nezavisne države Hrvatske. Ekipa portala Telegraf.rs ovom prilikom razgovarala  dr Dušanom Bastašićem. Razgovarali smo o samoj akciji obnove krsta, stradanju Srba u NDH, kao i o odnosu zvanične Hrvatske prema zločinima koji

Skandal u Hrvatskoj! Prijavili Srbe zbog postavljanja pravoslavnog krsta na Pagu 

16. oktobar 2026.

“Domovinski pokret” podneo je prijavu zadarskoj policiji i komunalnom redarstvu Grada Novalje zbog aktivnosti Dušana Bastašića i Momčila Mirića, članova udruženja “Jadovno 1941”, koji su na ostrvu Pag postavili i obnovili pravoslavni krst na lokaciji mesta stradanja Srba tokom Drugog svetskog rata. Na snimku objavljenom na društvenim mrežama, na kojem obnavljaju krst, oni su pozvali i na finansijsku pomoć udruženju građana “Jadovno 1941”. “Domovinski pokret” smatra da to navodno potvrđuje da motivi ovog aktivizma, kako kažu, “nisu verske, već političke prirode”, zbog čega zahtevaju “brzu i odgovarajuću reakciju nadležnih institucija”, prenosi Zadarski list. O ovom slučaju govorio je u Hrvatskom saboru poslanik Domovinskog pokreta Predrag Mišić, koji je “upozorio” na

Milan Ružić

Milan Ružić: O srpskom stradanju

14. oktobar 2026.

Posećujući mnogobrojna mesta stradanja, shvatio sam da je nama Srbima zabranjeno da imamo svoja i da ih tako nazivamo. Zabranjeno nam je od strane drugih, ali što je najgore, zabranili smo ih i samima sebi. Gde god smo stradali, to nije bila jedina cena koju smo platili, već je to stradanje našeg naroda poslužilo da se predstavi kao stradanje nekog drugog naroda koji smo, navodno, mi ubijali. Svako stratište je bilo izgovor za novi teror nad Srbima, ili za novo prećutkivanje nacionalne istorije zarad nekakvih nadnacionalnih interesa u koje je verovao samo narod koji je svoju naciju tako izdavao, tačnije Srbi. Mesta naših stradanja nisu sva ni obeležena. Umesto da

Ekološka svijest u Hrvatskoj 1941. i 2026. godine

14. oktobar 2026.

Razvoj ekološke svijesti u Hrvatskoj ima svoj decenijama dug kontinuitet i danas je na zavidnom nivou. Piše: Dušan Bastašić Svjedoci smo bure koja se proteklih dana digla u Hrvatskoj zbog mogućeg zagađenja voda i okoliša sa vrlo izvjesnim teškim posljedicama po zdravlje stanovnika, stoke i usjeva. Ustanovljeno je da je godinama unazad, nezakonito, kriminalnim radnjama na područje Gospića i obližnjeg Divosela dovožen opasan otpad. Dio tog otpada je zakopan a veći dio je godinama bio izložen padavinama koje su opasne materije odnosile u tlo koje je na tom području kraškog tipa. I posljedično, zagađuje se tlo i podzemne vode a time i ponornice od kojih su najpoznatije Lika i Gacka.

VELEBIT – SRPSKO SVETILIŠTE

10. oktobar 2026.

Ne krivite Velebit, ne zovite ga nesrećom srpskom, ne zovite ga prokletim. Kriv je zao čovek. „Velebit je jedna od onih čudnih planina, koje i u svom imenu i u svom spoljnjem izgledu nose nešto mitskog, paganskog, nešto sveštenog, uzvišenog, povezanog sa verom i obožavanjem velikih prirodnih sila, kao one antičke, klasične planine, koje su proglašene sedištem bogova ili personifikaciju jednog od njih, često najjačeg, najsilnijeg. Impozantan, stamen, vidljiv sa najdaljih strana kopna za sobom i mora pred sobom, on, sav tamno-modar, u svojim vrhovima osvetljenim snegom i suncem, čuva još uvek tragove nečeg devičanskog, božanstvenog, večnog. On može da bude naš Olimp i Parnas, naša Ida i Kavkaz, kao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA