arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Saranova_jama.jpg

Milan Ružić: Noćas zvale su me jame

Noćas zvale su me jame, usta sam im zapušio tamjanom i oči oslepeo svećama. Sad svi polako, svako u svoju jamu. Dok je jama, biće i Srba što nad njima, to u njima. Jama Kapavica (Foto: Slobodna Hercegovina) Noćas zvale su me jame – crne rupe srpske istorije. Obilazio sam ih lak poput pera kojim nisu ispisana imena svih onih koji su u jamama zanoćili zanavek. U svaku sam glavu proturio prema onima koji su svoju u tom mraku gubili i ljubio stene, palio sveće, suzama spirao prašinu zaborava sa njih. Ne znam da li ste ikada bili blizu tih jama, a neko vaš sigurno jeste ako ste srpskim imenom

Milan Ružić

Stari Brod je mesto na kom se srpska krv uliva u Drinu

Nikada se nijedan Srbin ne može osećati dobro govoreći o zločinima u Starom Brodu, ali je još gore i teže ćutati. Ćutanje nas je koštalo zaborava preko šest hiljada srpskih žrtava u Miloševićima i Starom Brodu. U pitanju je mesto gde rečno dno više nije pokriveno kamenjem, nego Srbima. Ovo beskrajno modro prostranstvo je jedina tačka gde Drina tiho teče da ne budi one koje je pokrila. Bežeći od zagrljaja noževa, ljudi su skakali u zagrljaj reke i ona ih je svojom pesmom uljuljkala u smrt, tačnije u večni život. Ovo je mesto veličanstvene lepote, ali i velikog užasa. Sva ova lepota je morala da gleda šta su lokalni muslimani

Hadzi.jpg

Stradanje kakvo se ne pamti, dogodilo se u Podrinju na Mladence, 22. marta 1942. godine

Dozvoliti da nam se ponavlja ono što se desilo 1942. godine, bio bi smrtni grijeh. Hadži Branko Nikitović Časni Oci, poštovana sabraćo, potomci i poštovaoci srpskih žrtava u ratovima 20 vijeka, dragi učesnici ovog prvog Sabranja pomaže Vam Bog. Ne mogu a da nas na samom početku ne podsjetim na riječi Profesoke dr. Smilje Avramov koja kaže: “ Vijek koji je iza nas, hh vijek, bio je vijek veličanstvenih uspjeha srpskog naroda. Na vojnom polju pobjede srpske vojske slavljene su širom Evrope. Na naučnom polju velikani srpske nauke: Pupin, Tesla, Milanković udarili su temelje savremene tehnološke revolucije. Mudre riječi srpskih državnika s kraja 19. i početkom  20. vijeka ušle su

Milan Ružić

Milan Ružić: Koliko je Srba trebalo da ubiju u Jasenovcu da bi se smatrali ubicama?

Sedmi učesnik našeg virtualnog okruglog stola „Srpska kultura sećanja i Jasenovac – izazovi i odgovori“ bio je pesnik Milan Ružić. Serijal priprema Vladimir Dimitrijević Umesto uvoda S obzirom na činjenicu da se tema sistema jasenovačkih logora i broja žrtava u njima ne tiče samo pojedinih Srba, nego celine našeg naroda, i da je prilikom obrade iste, veoma važno imati u vidu dijalošku prirodu potrage za istinom, naš i vaš sajt se, sa dva pitanja (1. Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju? 2. Šta mislite o najnovijim polemikama oko broja žrtava u jasenovačkom sistemu logora?) obratio nizu intelektualaca sa molbom da na njih odgovore. Ponavljamo: „Stanje stvari“ neće ulaziti

Milan Ružić: Istorija koju uporno zaboravljamo

Narod smo koji se uvek hvali time kako sve zna, a naročito istoriju. I svako će nam pružiti, čak i na najmanji podsticaj u vidu čašice rakije ili svakodnevnog viđanja, svoj uvid u nekakvu istoriju koju tvrdi da zna, a što je najgore, uvek svaki Srbin tvrdi da istoriju zna bolje od onog drugog. I tako vekovima tvrdimo da nešto znamo, da smo čuli, pročitali, a u stvari ne znamo ništa, i što je najgore, deluje kao da nam nije ni stalo osim kad je u pitanju rasprava u kojoj želimo da pobedimo. A sad se zapitajmo… Znamo li za silne progone Srba sa svojih ognjišta? Znamo li da se

Milan Ružić

Milan Ružić: O srpskom stradanju

Posećujući mnogobrojna mesta stradanja, shvatio sam da je nama Srbima zabranjeno da imamo svoja i da ih tako nazivamo. Zabranjeno nam je od strane drugih, ali što je najgore, zabranili smo ih i samima sebi. Gde god smo stradali, to nije bila jedina cena koju smo platili, već je to stradanje našeg naroda poslužilo da se predstavi kao stradanje nekog drugog naroda koji smo, navodno, mi ubijali. Svako stratište je bilo izgovor za novi teror nad Srbima, ili za novo prećutkivanje nacionalne istorije zarad nekakvih nadnacionalnih interesa u koje je verovao samo narod koji je svoju naciju tako izdavao, tačnije Srbi. Mesta naših stradanja nisu sva ni obeležena. Umesto da

Milan Ružić

Milan Ružić: Srbi na promociji antisrpskog filma u Veneciji

U Veneciji je pre nekoliko dana prikazan film Jasmile Žbanić „Kuda ideš, Aida?“, kažu ozbiljan konkurent za „Zlatnog lava“ ove godine. E sad, pored očekivane situacije da će ovaj film biti propraćen, kao što i jeste, potenciranjem diskursa o „genocidu“ u Srebrenici, postoji još nešto o čemu valja pisati. Naime, u ovom, slobodno možemo tvrditi ako znamo definiciju genocida, revizionističkom filmu, pored apsolutno očekivanog Emira Hadžihafizbegovića (jer kako on da propusti pljuvanje po Srbima?) igraju i bračni par iz Srbije Boris Isaković (glumi Ratka Mladića) i Jasna Đuričić (igra naslovnu ulogu). Istini za volju, Isaković i Đuričić su zaista dobri glumci koji, međutim, svoj talenat, sebi dajem za pravo da

Milan Ružić

Milan Ružić: Borci ili polemičari?

U prethodnih mesec dana bilo je čak 17 polemika među ljudima čija su imena donekle garantovala da imamo prvu liniju odbrane u slučaju razaranja našeg nacionalnog identiteta. U vreme kad naše nacionalno jedinstvo treba da bude temelj borbe za opstanak srpskog naroda, pa čak i za svedočanstva o postojanju Srba (na primer na Kosovu i Metohiji), jer se kulturnoistorijski spomenici uvek prvo prisvoje, a onda im se menja namena, kao sa Aja Sofijom, da bi se izvršila revizija istorije pre nestanka nekog naroda, što nama preti i fizički, i kulturno, jedini ljudi koji mogu da pomognu u toj borbi – svađaju se među sobom. U najgorem trenutku Imali smo ovih

Milan Ružić

Milan Ružić: Ćuti i sklanjaj se!

Ne želim da ćutim i sklanjam se od osude onoga što mislim, jer kao slobodan čovek imam pravo na svoje mišljenje, iako se ono ne uliva u ove popularne tokove. Koliko se samo šljama, mulja i šuta sleglo iza čuvenih izgovora: „Narod voli“, „Takvo je vreme“, „Svuda se to radi“, „Snalaze se ljudi“ ili „Ćutiš i skloniš se“. U eri slobode govora počeli smo slobodno da govorimo jedino laži, a svaka istina je „poziv na mržnju“. Kako smo samo toliko odlutali od onog puta koji su za nas proputili i proprtili naši prethodnici koje danas mnogi nazivaju „tupavim seljačinama koje su se ložile na Bibliju“. Te „tupave seljačine“ su nas

Milan Ružić: Šta ste radili u Srbiji, generale Hodžis?

Generalu Hodžisu treba objasniti da mi više nismo onaj isti narod iz 1999, jer – zahvaljujući zemlji kojoj on služi – imamo više iskustva, a manje naroda. Američki general potpukovnik Frederik Ben Hodžis, izjavio je kako Srbija treba da izgrađuje infrastrukturu i otvara radna mesta kako bi mladim ljudima vratila veru u bolju budućnost, umesto da kupuje oružane sisteme protiv „nepostojećih pretnji iz vazduha“. Čuo sam da je Hodžis neka vrsta američkog heroja, što ga sigurno stavlja uz redova Rajana za koga veliki deo Amerikanaca misli da je zaslužan za pobedu u Drugom svetskom ratu, pa njegove vojničke sposobnosti ne bih dovodio u vezu sa onim što je izjavio. Međutim,

Milan Ružić: Anesteziranje naroda

U društvima poput našeg gde sve funkcioniše pomalo, a suštinski ne funkcioniše ništa, ogroman novac se vrti oko stvari koje kao ideju imaju anesteziranje naroda. U tu anesteziju nas uvode loše političke ideje potkrepljene ekonomskim i diplomatskim kolapsima koji su svojstveni našim političarima, i to ne samo onima koji su danas na vlasti, nego i mnogim njihovim prethodnicima. Naravno, kao predstavnik neukusa i opšteg zaglupljivanja, demoralizacije, izdvojili su se oni programi čije gledanje nagriza svaku moguću zdravu ćeliju ljudskog mozga i razdire svaki osećaj za dobro, a u pitanju su rijaliti programi. Živimo u zemlji u kojoj se prikazuje previše ovih programa, što je svetski trend, dakle, nismo samo mi

Milan Ružić

Milan Ružić: Zakon o slobodi veroispovesti udario i na zakon i na slobodu veroispovesti

Gospod se uvukao među narod i pokrenuo molitve koje su zaglušile sve one bezbožničke povike i namere. Od svih mogućih zakona o oduzimanju nečega, tačnije o slobodi, a sa namerom ropstva, Crna Gora je rešila da sebi oduzme sebe samu. Baš kad su svi bili ubeđeni da se ovde ne može ništa ocrniti dalje od imena i onoga što je davno ocrnio onaj koji je najviše mrzeo Srbe, dogodilo se i to da se identitet saseca u korenu kako bi se stablo srpskog naroda samo osušilo. Zakon o slobodi veroispovesti udario je na zakon i na slobodu veroispovesti, pa neka ne čudi zbog čega se Crnom Gorom, pravo sa Lovćena,

Milan Ružić

Milan Ružić: Sve će to NATO pozlatiti

Pokazali smo se kao narod kojem je lako oteti identitet i zemlju, ali ukoliko bi nam neko dirnuo u smartfone, video bi šta je odmazda. Često mi je padalo na pamet, a brojni su primeri koji ovo potvrđuju, da se patriotizam među nama Srbima preleži kao boginje. Ko odboluje patriotizam, najčešće postaje globalista Na kraju smo godine koja nama Srbima ponovo nije bila baš najrodnija u populacionom smislu, ali je bila vrlo rodna oko presađivanja zapadnih pelcera i kalemljenja rodne fluidnosti u našu nerodnu zemlju. Na zalasku je godina u kojoj je verbalni delikt najavljen u BiH, a tiče nas se zbog Republike Srpske, dok je u Beogradu već na

Knjiga Milana Ružića „Narod za izdavanje“ – nagoveštaj novog velikog pisca

Akademik Matija Bećković imao samo reči hvale za mladog pisca, navodeći da se „sve na svetu mnogo promenilo, samo se pesme pišu kao nekada“. BEOGRAD – Promocija knjige Milana Ružića „Narod za izdavanje“ održana je sinoć u Velikoj sali SKC-a, umesto u Maloj kako je planirano, jer je izazvala je veliku interesovanje publike. Uz moderiranje Vesne Kapor, govornici su bili akademik Matija Bećković, Vladimir Kecmanović i Miloš Ković. Bećković je imao samo reči hvale za mladog pisca, navodeći da se „sve na svetu mnogo promenilo, samo se pesme pišu kao nekada“. Izvor: Iskra „Ako onaj ko piše ima dara, treba se za njega i boriti. Kada sam ja počinjao, znalo

Milan Ružić: Ubiti veru, ogaditi zemlju

Ne smemo dozvoliti da nam ljudi bez talenta, ali opredeljenja isplativog i povoljnog po političke prilike u svetu i u Srbiji, govore kako da se ponašamo u zemlji do koje je nama stalo. Milan Ružić (Izvor: Iskra) U trenutku kada je počela kapitalistička zima savremenog sveta, korporativni led je pokrio sve zelene površine, a tamo gde su više temperature, u sudaru sa prirodom koja smeta njegovom širenju, počeo je da varniči i zapalio Sibir i Amazoniju. Na tankom ledu smo se našli i mi, sirota zemlja bez ičega, a koju i dalje svi potkradaju kao da ima ko zna šta, pa smo se trčeći zatvorenih očiju u svojim opancima okliznuli

NAJNOVIJE VIJESTI

Sol i škija

Teško je jesti i kolače. Koliko god su slatki, ipak se osjeća

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.