arrow up

Izdajnik do poslednjeg dana

Bilo da uzore u nastanku „Zbora” vide u nacističkoj Nemačkoj ili fašističkoj Italiji, sagovornici „Politike” kažu da je njegov osnivač bio najverniji saveznik okupatora u Drugom svetskom ratu Koliko zapravo znamo o Dimitriju Ljotiću (1891–1945) i njegovom pokretu „Zbor”, odnosno ljotićevcima? Bilo da uzore u nastanku „Zbora” vide u nacističkoj Nemačkoj (koja ga je i finansirala), fašističkoj Italiji ili pokretima u drugim zemljama, sagovornici „Politike” kažu da je u toku okupacije Ljotić bio kvisling i kolaboracionista, čije su paravojne formacije gušile ustanke i učestvovale u progonu Jevreja i srpskih civila. Time je postao najverniji saveznik nemačkog rajha u okupiranoj Srbiji. Ovaj Smederevac iz ugledne građanske porodice, učesnik balkanskih i Prvog

Da li je obdaništu mesto u bivšem logoru smrti

Pre dve decenije Miodrag Krsmanović je platio Spasićev paviljon dva miliona maraka, sud je potvrdio da je ugovor ništavan, a on tu, posle diskoteke, galerije, restorana i teretane, pravi „Savsko obdanište” Plan da u nekadašnjem Spasićevom paviljonu na Starom sajmištu u Novom Beogradu, gde su bile logorska bolnica i apoteka, otvori vrtić „Savsko obdanište” mogao bi da se izjalovi vlasniku objekta Miodragu Krsmanoviću, koji je izgubio spor sa državom oko vlasništva nad tim zdanjem. Krsmanović je, kako tvrdi za „Politiku”, 1998. godine od tadašnjeg Zavoda za izgradnju grada za dva miliona maraka kupio objekat, ali je država tražila poništenje kupoprodajnog ugovora. Da je vođen spor i doneta presuda u korist

Boško Antić: Tragedija ispod Savskog mosta 1941. godine

Nakon povlačenja u Savsko beogradsko pristanište, posade su monitore Rečne flotile Kraljevine Jugoslavije potopile 12. aprila 1941. godine da ne padnu Nemcima u ruke koji su već bili na prilazima Beogradu Pored već legendarnog monitora „Drava“ i preostala tri monitora Rečne flotile Kraljevine Jugoslavije su izvršila svoj zadatak i pored izdaje komandanta i načelnika štaba Rečne flotile. Nakon povlačenja u Savsko beogradsko pristanište, posade su ih potopile 12. aprila 1941. godine da ne padnu Nemcima u ruke koji su već bili na prilazima Beogradu. Na posade ukrcane na remorkere, inženjerija je srušila savski železnički most i tom prilikom je poginulo 95 članova posade. Ovaj događaj je kod nas ostao nepoznat.

Zločini domaćih ŠVABA i USTAŠA nad sremskim SRBIMA

Domaći Nemci u Sremu, organizovani u SS jedinicama i hilfspoliciji činili su glavninu vojnih i policijskih odreda, koji za sve vreme okupacije sprovode ubijanja, hapšenja, pustošenja i pljačkanja. Nemački, folksdojčerski izvori predstavljaju ih kao čuvare reda, i ističu njihovo zalaganje da se u Sremu održava red i mir. Takođe pomagali su, kao i sarađivali sa ustašama u spovođenju rasne i verske politike, u cilju mučenja, konvertovanja i ubijanja srpskog stanovništva. Odgovorni za stradanje desetina hiljada Sremaca Nemci određuju smer i zamah mera upravljenih protiv domaćeg, srpskog, jevrejskog i ciganskog stanovništva i zato njima pripada i glavna odgovornost za stradanje i uništenje desetina hiljada Sremaca. U tim poslovima ističe se, pre

Obilježavanje 78 godina od otpora nacističkoj okupaciji

 U Bijeljini će sutra biti odata počast borcima Prvog jurišnog /četničkog/ bataljona Vojske Kraljevine Jugoslavije koji su poginuli u odbrani Semberije u Drugom svjetskom ratu. Ispred Spomen-ploče bezimenim junacima na gradskom groblju u Pučilama svijeće će prislužiti i položiti vijence i cvijeće predstavnici Gradske boračke organizacije, Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918, Udruženja Kraljevina Srbija, Udruženja srpskih domaćina i Spomen-hrama Svetog mučenika kneza Lazara i svih svetih mučenika srpskih. U čast i pomen oficirima i vojnicima Prvog jurišnog /četničkog /bataljona Vojske Kraljevine Jugoslavije koji su 12. aprila 1941. godine dali živote u odbrani otadžbine biće služen parastos i održan istorijski čas, najavili su organizatori. Obilježavanje 78 godina od otpora

Odata počast žrtvama šestoaprilskog bombardovanja

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đordević i gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić danas su, povodom obilježavanja Dana sjećanja na početak Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji – 6. april 1941. godine, položili vijence u Aleji stradalih u bombardovanju Beograda. Đorđević je u obraćanju istakao da je Srbija uvijek bila antifašistička zemlja i da će se svim snagama boriti protiv svakog oblika fašizma. “Na današnji dan odajemo počast svim nevinim žrtvama, žrtvama fašističkog režima 1941. godine, koji je sebi uzeo za pravo za oduzme nevine žrtve”, rekao je Đorđević. Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić rekao je da je bombardovanje 6. aprila 1941. godine bilo jedno od najvećih razaranja Beograda

Vazdušni most – Operacija „Halijard“: Jedna od najuspešnijih spasilačkih misija iza neprijateljskih linija u istoriji ratovanja

Nacistička Nemačka 1939. napadom na Poljsku otpočela je najraznorniji rat u ljudskoj istoriji. Drugi svetski rat zatekao je Kraljevinu Juoslaviju nespremnu za oružani sukob iscrpljena unutrašnjim problemima. U takvoj konstelaciji, pod sve većim pritiskom Nemaca nakon što su u prvim ratnim godinama okupirali deo Poljske, Čehoslovačke i Francusku, anektirali Austriju i sklopili savezništvo sa svim susedima Jugoslavije, a Italija pod svoj protektorat stavila Albaniju, knez Pavle kao namesnik 25. marta 1941. potpisuje protokol i pristupanju Jugosavije Trojnom paktu. Međutim to se nije dugo održalo, već 27. marta nastupio je puč, knez Pavle je smenjen, kralj Petar Drugi se proglasio punoletnim a general Dušan Simović za predsednika vlade. To je za

Jadovno – stravična posljedica puča od 27. marta 1941.

Latinica Odlomci tekstova preuzeti iz knjige: MIODRAG JANKOVIĆ – VELjKO LALIĆ KNEZ PAVLE – ISTINA O 27. MARTU   CARSTVO NEBESKO U DOBA nemačkog ultimatuma, Vinston Čerčil je pisao jugoslovenskom premijeru Dragiši Cvetkoviću upozoravajući ga da će ukoliko potpiše Trojni pakt „počiniti zločin Bugarske“ i spustiti se na ulogu „ortaka u pokušaju da se ubije Grčka“. Jugosloveni, Turci i Grci moraju zajedno da udare, vikao je Čerčil koji je svom ambasadoru u Beogradu Ronaldu Kembelu otvoreno poručivao „da gnjavi, muči i ujeda“ kneza Pavla i njegove ministre. Vrhunac je bio kada se britanski državni sekretar za Indiju Leopold Ejmeri preko Bi-Bi-Sija odjednom obratio Srbima; ne više Jugoslovenima. Pozivajući se na

Foto: Amos Ben Gershom/Israeli Government Press Office via Getty Images

NAJAVA: Seminar – Uloga bibliotekara, arhivista i muzejskih radnika u savremenoj edukaciji o Holokaustu

Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske u saradnji sa mrežnom organizacijom Teraforming iz Novog Sada sa odjeljenjima u Amsterdamu i Stokholmu, organizuje seminar pod nazivom Uloga bibliotekara, arhivista i muzejskih radnika u savremenoj edukaciji o Holokaustu. Seminar se organizuje sa ciljem da podrži arhiviste, bibliotekare i muzejske radnike da preuzmu aktivniju ulogu u obrazovanju o Holokaustu i drugim zločinima i događajima u Drugom svjetskom ratu. Poseban cilj je da se bibliotekari, arhivisti i muzejski radnici ohrabre i razviju sopstvene obrazovne programe i sadržaje o lokalnoj istoriji bazirane na sopstvenoj građi i izvorima. Molimo Vas da potvrdite svoje prisustvo do 1. aprila 2019. godine kako bismo Vam, nakon seminara, mogli uručiti sertifikat

Knjiga o zlu u nama i oko nas

Roman „Dželat“, Slobodana Gavrilovića, predstavljen je u punom Čitalištu Narodne biblioteke Užice. Ispovest partizanskog dželata Vidana iz požeškog sela Godovika, koji je tokom Drugog svetskog rata ubio „po naređenju i ličnom uverenju“ oko 2.000 političkih neistomišljenika tadašnje vlasti, a koji je u 13 navrata izbegao sopstvenu smrt, Gavrilović je pretočio u roman, realističnih i emotivnih prikaza, ukazujući na tamu u nama i oko nas. Događaji su istiniti, imena likova autentična, ali ne i njihova prezimena, a Gavrilović je objasnio da je povod za nastanak romana njegovo dugogodišnje istraživanje sudbine Жivojina Pavlovića, predratnog revolucionara i intelektualca koga su komunisti streljali 1941. godine u Užicu, a koje ga je dovelo i do

Srbi spasili najviše Jevreja u našem regionu

Srbija ima 135 pravednika među narodima, nosilac povelja koju dodeljuju “Jad vašem” i država Izrael.Tokom Drugog svetskog rata sačuvali živote 230 ljudi Ko je spasao ijedno ljudsko biće, kao da je spasao ceo svet. Ovaj dirljivi natpis krasi povelju Pravednici među narodima, koju dodeljuje “Jad Vašem”, odnosno država Izrael, ljudima koji su tokom rata spasavali Jevreje. Uslov je da za to nisu stekli nikakvu materijalnu korist, kao i da nisu odgovorni za druge zločine. U Srbiji je titulu pravednika do sada ponelo 135 ljudi, koji su spasli oko 230 jevrejskih muškaraca, žena i dece, što je najviše u regionu. Jedan od pravednika je i Martina Levec, udata Marković, iz Zemuna,

Simbol 27. marta: Slika rat preživala u podrumu

Na današnji dan pre 77 godina srpski narod ispisao istoriju, a jedna fotografija obišla svet. Motociklistu sa posadom snimio Milan Roglić. Dokument od istorijske važnosti   Postoje datumi u srpskoj istoriji koje narod “krsti” kao sudbonosne, dane velikih iskušenja i odluka, često dramatičnih. Jedan od njih svakako je 27. mart. I u prošlosti i u savremenoj istoriji, na ovaj dan, srpski narod proživljavao je neke važne, čak i presudne promene. Usud ovog martovskog “broja” u kalendaru, menjao je i tok istorije. Tek kada se pobroje sva “čuda” koja su se desila baš 27. marta, upadljivo iskrsne njegova gotovo mistična snaga. Kako brojni istoričari tvrde, istoriju Jugoslavije i Srbije odredio je

Leon Kojen: ”Krvava prevara” prote Save Bankovića

Knjiga „U predvorju pakla“ prote Save Bankovića je najbolje svedočanstvo o ljudskoj i moralnoj ceni koju je morao da plati srpski narod kada se jednom našao pod vlašću komunista krajem 1944. U Čačku je u Domu kulture, početkom marta 2019, održana, u organizaciji udruženja građana Irmos, tribina  povodom novog izdanja knjige prote Save Bankovića, „U predvorju pakla“ (Katena Mundi, Beograd, 2018). Ovaj veliki stradalnik je pod Brozom proveo devetnaest godina na robiji, nikad ne poklekavši, nikad se ne odrekavši Boga i roda. Govorili su: Ljiljana Pekić, supruga slavnog pisca i robijaša pod komunizmom, Borislava; Antonije Đurić, ugledni književnik, koji je mladost proveo po Titovim kazamatima, jer je bio sa verom u Boga

Mišo Vujović: 27. mart 1941. I grob i rob

Taj 27. mart 1941. godine opredeliće sudbinu srpskog naroda. Srbi će iskrvariti u međusobnim okršajima, na stratištima u logorima na kraju će izaći kao samoporaženi pobednici koji će sebe pokoriti Bila je to još jedna podvala Engleza prema Srbima. Velika i za Srbe sudbinosna. Podvala od koje se srpski narod još nije oporavio. Podvala koja je razorila pamćenje. Krateri u kolektivnoj memoriji srpskog naroda i danas nisu zatrpani istinom. Te rane još krvare na izmučenom telu naroda koji Boga pravde u svojoj himni priziva, kako u Nečujnim zvonima zapazi Zoran Bogavac. Britanci poraženi od Nemaca kod Denkerka smišljali su kako da se sa tuđim žrtvama obračunaju sa nacistima. I Francuska

Sutra 78 godina od kad je srpski narod rekao “NE” fašizmu

Sutra se navršava 78 godina od vojnog puča i velikih demonstracija u Beogradu, drugim gradovima Srbije i bivše Jugoslavije koji su odredili sudbinu zemlje i njen dalji put ka bloku zemalja protivnica nacističke Njemačke. Pučem, koji je izvršen 27. marta 1941. godine u jedan čas nakon ponoći, poništen je protokol o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu / Njemačka, Italija i Japan/, a koji su u ime Vlade Jugoslavije potpisali predsjednik Dragiša Cvetković i ministar spoljnih poslova Aleksandar Cincar Marković. Protokol, koji je isprovocirao puč, a potom i masovne demonstracije potpisan je nakon zaključka da je Jugoslavija u strategijski bezizlaznom položaju i da ne može dobiti nikakvu pomoć od saveznika. Uklonjeno je

NAJNOVIJE VIJESTI

CIPELICE

– O, Mirko, oči moje, poterajde to ja’nje u pojatu i dođider

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.