arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dr Petar Zec

Dr Petar Zec

Da li Petar Zec ima pravo na rehabilitaciju? Među mnogima koji su zadužili srpski narod prije Drugog i u toku Drugog svjetskog rata spada i dr Petar Zec rođen 1881.g. u Kuruzarima kod Kostajnice, na Baniji. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Zagrebu. Medicinske studije završio je u Insbruku 1905.godine gdje je promovisan za doktora cjelokupnog ljekarstva. Dr Zec je još kao student stupio u redove napredne nacionalne omladine. Bio je član Hrvatsko – srpske koalicije. Poslije Prvog svjetskog rata stupio je u Demokratsku stranku, a kasnije, kada se ona podvojila, prišao je Samostalnoj demokratskoj stranci, čiji je bio član glavnog odbora i potpredsjednik. Po okončanju

Poslednji preživeli logoraš Mathauzena: Plakao sam kao dete

Dušan Stojiljković, poslednji preživeli logoraš Koncentrcionog logora Mauthauzen govorio je danas na promociji nekoliko knjiga o slikaru Milošu Bajiću, takođe logorašu u Mathauzenu i o samom logoru. Na konferenciji za medije u beogradskoj Kombank dvorani predstavljene su knjige „Monografija Miloša Bajića” Save Stepanova, „KL Mauthauzen, povratak nepoželjan” Ljubomira Zečevića i Tamare Ćirić Danilović, još jedna monografija Miloša Bajića autorke Ljubice Bube Miljković u izdanju Narodnog muzeja Srbije i knjiga „Zašto se niste ubili” Viktora Frankla. Miloš Bajić je u toku Drugog svetskog rata bio odveden u zloglasni nacistički logor Mauthauzen i o njegovom životu i radu snimljen je film „Linija života” reditelja Darka Bajića čija je premijera zakazana za 8.

Rehabilitacija Milana Nedića pravosnažno odbijena

Kao premijer srpske vlade u Drugom svjetskom ratu, Nedić je smatran odgovornim za aktivnosti u vezi sa Holokaustom Jevreja i logorom na Banjici, kao i progonom komunista, odnosno antifašista Apelacioni sud pravosnažno je odbio rehabilitaciju srpskog premijera za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu Milana Nedića. Apelacioni sud je potvrdio odluku Višeg suda u Beogradu od 11. jula 2018. godine kada je odbijen zahtjev za rehabilitaciju Milana Nedića, prenosi Radio televizija Srbije. Tim zahtjevom traženo je da se utvrdi da je general Milan Nedić lišen slobode bez sudske ili administrativne odluke kao žrtva progona iz političkih i ideoloških razloga. Podnosioci zahtjeva smatrali su da je ništavo rješenje Trećeg narodnog Sreskog

Harec: Otkuda broj žrtava holokausta od šest miliona

„Šest miliona“ nije, i nikada nije ni nameravano da bude, precizan proračun. Baza imena, tekući projekat Jad Vašema u kome pokušava da prikupi ime svake nacističke jevrejske žrtve, do 2012. obuhvata imena nešto preko četiri miliona različitih osoba Ako se u obzir uzme obim originalnih istraživanja koja su obavljena poslednjih decenija postavlja se pitanje da li ovaj broj istraživači i dalje smatraju tačnim? Jedna od najbolje poznatih činjenica, ako ne i opšte mesto, o holokaustu je broj jevrejskih žrtava koje je pobila nacistička Nemačka do kraja Drugog svetskog rata. Možda ne iznenađuje da je ovaj broj – šest miliona – ono na šta ciljaju poricatelji holokausta kada pokušavaju da diskredituju

Obilježen Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje poginulim i umrlim borcima Narodnooslobodilačkog rata, u Derventi je obilježen 19. april – Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu. Načelnik opštine Derventa Milorad Simić rekao je novinarima da je obilježavanje značajnih datuma važno i zbog mladih kojima treba prenijeti obavezu njegovanja sjećanja na istorijske događaje. „Sve što je vrijedno treba njegovati. Svoju tradiciju treba da čuvamo. Svima će nam biti lakše kada shvatimo da jedni druge treba da poštujemo i jedni pored drugih da živimo“, naglasio je Simić, koji je organizovao prijem u Centru za kulturu. On je naveo da su obnovljena četiri spomenika, u Pojezni, Kalenderovcima, Agićima, Lugu. Predsjednik derventskog Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog

„Rad oslobađa“ – natpis iznad glavne kapije zloglasnog logora Aušvic

Uvar u Štuthofu optužen za saučesništvo u ubistvima

Njemačko tužilaštvo optužilo je devedesetdvogodišnjeg bivšeg čuvara u koncentracionom logoru Štuthof za saučesništvo u ubistvu, u još jednom od slučajeva u vezi sa ratnim zločinima u periodu nacističke Njemačke. Tužioci u Hamburgu optužili su čuvara identifikovanog kao Bruno D. da je pomogao i podržao ubistvo u 5.230 slučajeva, tokom skoro devet mjeseci provedenih na osmatračnici logora na kraju Drugog svjetskog rata. Prema pisanju njemačkog lista „Velt“, koji je prvi objavio vijest o optužbi, bivši čuvar je tokom dobrovoljnog ispitivanja prošle godine priznao da je bio svjedok odvođenja ljudi u gasne komore u logoru. On je rekao da se osjećao loše zbog ljudi u logoru i da nije znao zašto su

Sutra obilježavanje Dana oslobođenja u Drugom svjetskom ratu

U Derventi će sutra biti obilježen 19. april – Dan oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu. Program obilježavanja počeće u 11.00 časova polaganjem vijenaca poginulim i umrlim borcima Narodnooslobodilačkog rata na spomen-obilježje kod Osnovne škole „Nikola Tesla“, najavljeno je iz opštine Derventa. Načelnik opštine Derventa Milorad Simić upriličiće u 11.30 časova svečani prijem u Centru za kulturu. U Drugom svjetskom ratu 1.350 mještana ove opštine ubijeno je u logorima, zatvorima i na kućnom pragu, podaci su opštinskog Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata. Osnovna škola „19. april“ u Derventi sutra će proslaviti Dan škole, kada će prirediti Đački bazar, koji će biti otvoren u 12.00 časova. Izvor: SRNA

Obeleženo 75 godina od savezničkog bombardovanja Beograda

Polaganjem venaca na spomen ploču žrtvama savezničkog bombardovanja 1944. godine, na zgradi nekadašnjeg Gradskog porodilišta, na prigodan način obeležena je 75. godišnjica bombardovanja Beograda od strane saveznika u Drugom svetskom ratu, prenosi Tanjug. Vence na spomen obeležje na zgradi u Krunskoj ulici položili su gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, rektor Beogradskog univerziteta Ivanka Popović, i v.d. direktora Zavoda za zaštitu zdravlja studenata Marija Obradović. Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić rekao je da je bombardovanje beogradskog porodilišta teško objašnjiva i apsurdna stvar, „da nas saveznici i prijatelji sa 600 aviona bombarduju”, i da se dese „ovako užasne stvari”. „Ne znam koje bi to reči mogle da objasne, potrebno je da se sećamo i

Izdajnik do poslednjeg dana

Bilo da uzore u nastanku „Zbora” vide u nacističkoj Nemačkoj ili fašističkoj Italiji, sagovornici „Politike” kažu da je njegov osnivač bio najverniji saveznik okupatora u Drugom svetskom ratu Koliko zapravo znamo o Dimitriju Ljotiću (1891–1945) i njegovom pokretu „Zbor”, odnosno ljotićevcima? Bilo da uzore u nastanku „Zbora” vide u nacističkoj Nemačkoj (koja ga je i finansirala), fašističkoj Italiji ili pokretima u drugim zemljama, sagovornici „Politike” kažu da je u toku okupacije Ljotić bio kvisling i kolaboracionista, čije su paravojne formacije gušile ustanke i učestvovale u progonu Jevreja i srpskih civila. Time je postao najverniji saveznik nemačkog rajha u okupiranoj Srbiji. Ovaj Smederevac iz ugledne građanske porodice, učesnik balkanskih i Prvog

Gradonačelnik Blajburga: Nije nam drago što dolaze neonacisti

Austrijski gradić Blajburg ne želi da za svoje ime vezuje negativne konotacije zbog čega sve što se događa postaje problem na višem, regionalnom nivou. Lokalna vlast je objavila nedavno rezoluciju kojom traži od nadležnih državnih institucija da stvari reše putem zakonskih okvira, rekao je za hrvatski „Novi list“ gradonačelnik Stefan Visotčnik. „Međutim, ono što primećujemo u poslednje vreme je to da se ovom obeležavanju sve više priključuju neonacisti iz pola Evrope, pa je tako prošle godine bilo devet prijava i sedam presuda, a stižu i različite grupe koje se sve više šire prema samom gradu Blajburgu“, objašnjava gradonačelnik Blajburga. Visotčnik kaže da im nije drago da grad i Austrija kao

Da li je obdaništu mesto u bivšem logoru smrti

Pre dve decenije Miodrag Krsmanović je platio Spasićev paviljon dva miliona maraka, sud je potvrdio da je ugovor ništavan, a on tu, posle diskoteke, galerije, restorana i teretane, pravi „Savsko obdanište” Plan da u nekadašnjem Spasićevom paviljonu na Starom sajmištu u Novom Beogradu, gde su bile logorska bolnica i apoteka, otvori vrtić „Savsko obdanište” mogao bi da se izjalovi vlasniku objekta Miodragu Krsmanoviću, koji je izgubio spor sa državom oko vlasništva nad tim zdanjem. Krsmanović je, kako tvrdi za „Politiku”, 1998. godine od tadašnjeg Zavoda za izgradnju grada za dva miliona maraka kupio objekat, ali je država tražila poništenje kupoprodajnog ugovora. Da je vođen spor i doneta presuda u korist

Obilježene 74 godine od oslobođenja opštine Šamac

U Šamcu su danas obilježene 74 godine od oslobođenja opštine u Drugom svjetskom ratu u kojem je život izgubilo 619 lica, od kojih 187 boraca. Vijence kod Spomen-kosturnice žrtvama Narodnooslobodilačkog rata položili su predstavnici opštine Šamac, opštinske Boračke organizacije i šamačke Socijalističke partije. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Šamac Lazar Blagojević rekao je da je, od 619 poginulih, na spomeniku upisano 506 Srba. On smatra da žrtava ima više, možda i oko 1.500, te istakao da i te žrtve zaslužuju pomen. Načelnik Odjeljenja za opštu upravu Šamca Lepa Trivić istakla je da predstavnici opštinske uprave dolaze na ovaj dan kod spomenika u Vidovdanskom parku da se poklone žrtvama. Obilježavanje su organizovali

Boško Antić: Tragedija ispod Savskog mosta 1941. godine

Nakon povlačenja u Savsko beogradsko pristanište, posade su monitore Rečne flotile Kraljevine Jugoslavije potopile 12. aprila 1941. godine da ne padnu Nemcima u ruke koji su već bili na prilazima Beogradu Pored već legendarnog monitora „Drava“ i preostala tri monitora Rečne flotile Kraljevine Jugoslavije su izvršila svoj zadatak i pored izdaje komandanta i načelnika štaba Rečne flotile. Nakon povlačenja u Savsko beogradsko pristanište, posade su ih potopile 12. aprila 1941. godine da ne padnu Nemcima u ruke koji su već bili na prilazima Beogradu. Na posade ukrcane na remorkere, inženjerija je srušila savski železnički most i tom prilikom je poginulo 95 članova posade. Ovaj događaj je kod nas ostao nepoznat.

Zločini domaćih ŠVABA i USTAŠA nad sremskim SRBIMA

Domaći Nemci u Sremu, organizovani u SS jedinicama i hilfspoliciji činili su glavninu vojnih i policijskih odreda, koji za sve vreme okupacije sprovode ubijanja, hapšenja, pustošenja i pljačkanja. Nemački, folksdojčerski izvori predstavljaju ih kao čuvare reda, i ističu njihovo zalaganje da se u Sremu održava red i mir. Takođe pomagali su, kao i sarađivali sa ustašama u spovođenju rasne i verske politike, u cilju mučenja, konvertovanja i ubijanja srpskog stanovništva. Odgovorni za stradanje desetina hiljada Sremaca Nemci određuju smer i zamah mera upravljenih protiv domaćeg, srpskog, jevrejskog i ciganskog stanovništva i zato njima pripada i glavna odgovornost za stradanje i uništenje desetina hiljada Sremaca. U tim poslovima ističe se, pre

Obilježavanje 78 godina od otpora nacističkoj okupaciji

 U Bijeljini će sutra biti odata počast borcima Prvog jurišnog /četničkog/ bataljona Vojske Kraljevine Jugoslavije koji su poginuli u odbrani Semberije u Drugom svjetskom ratu. Ispred Spomen-ploče bezimenim junacima na gradskom groblju u Pučilama svijeće će prislužiti i položiti vijence i cvijeće predstavnici Gradske boračke organizacije, Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918, Udruženja Kraljevina Srbija, Udruženja srpskih domaćina i Spomen-hrama Svetog mučenika kneza Lazara i svih svetih mučenika srpskih. U čast i pomen oficirima i vojnicima Prvog jurišnog /četničkog /bataljona Vojske Kraljevine Jugoslavije koji su 12. aprila 1941. godine dali živote u odbrani otadžbine biće služen parastos i održan istorijski čas, najavili su organizatori. Obilježavanje 78 godina od otpora

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.