arrow up
Nemački vojnici streljaju omladince u logoru Sajmište (Foto Vikipedija)

​Holokaust se i u Beogradu dešavao pred očima drugih

Povodom teksta Čedomira Antića „Postnacifikacija Srbije“ U oktobru 1941. muški Jevreji su radili na raščišćavanju ulica Beograda, na istovaru robe na pristaništu, na popravljanju kanalizacije i slično. Gledali su kako sugrađani idu na posao, dok su oni iz svog bili izbačeni; kako šetaju i sede po kafanama, dok je njima bilo zabranjeno; kako se voze tramvajima, dok oni nisu smeli da se popnu na njih. Gledali su kako se vraćaju svojim kućama, dok su oni morali da se vrate svake večeri u nemački logor na Autokomandi, pod pratnjom nemačkih ili kolaboracionističkih stražara. U logoru su slušali kako navijači navijaju za svoj fudbalski klub na obližnjem stadionu, gledali su kako se

Danas obeležavanje Dana ustanka u Drugom svetskom ratu

Bela Crkva – Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Aleksandar Vulin, predvodiće danas u Beloj Crkvi državnu ceremoniju povodom obeležavanja 75. godišnjice izbijanja antifašističkog ustanka u Drugom svetskom ratu. Svečanost će biti održana kod spomenika Жikici Jovanoviću – Špancu koji se nalazi u okviru spomen-kompleksa u Beloj Crkvi kod Krupnja, saopštio je Odbor za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije. Dan ustanka naroda Srbije je bio državni praznik u Socijalističkoj Republici Srbiji, koji se obeležavao svakog 7. jula. Dan ustanka obeležavao je godišnjicu oružane akcije Rađevačke partizanske čete Valjevskog partizanskog odreda, 7. jula 1941. godine u Beloj Crkvi kod Krupnja. Od 2013. godine obeležava se u sastavu državnog programa

Spomenik podignut u čast palim borcima Trešnjevke

U Hrvatskoj se nastavlja skrnavljenje spomenika iz Drugog svjetskog rata

U nedelju uveče je po peti put u ovoj godini, oskrnavljen spomenik podignut u čast palim borcima Trešnjevke, učesnicima narodnooslobodilačke borbe. Na spomeniku, koji se nalazi u parku u ulici Božidara Adžije u Zagrebu, ispisana su imena 49 palih boraca sa područja Trešnjevke. Među imenima stoji i ime narodnog heroja Jože Vlahovića. Spomenik je podignut 29. novembra 1953. na tadašnji Dan Republike od strane Organizacije saveza boraca narodonooslobodilačkog rata 57. izborne jedinice. Spomenik je izložen redovnim napadima, zbog dobro istaknutih crvenih zvijezda, koje se nalaze sa obe strane spiska imena. Antifašisti iz Zagreba su izjavili da će ponovo obnoviti ovaj spomenik.   Vezane vijesti: Antifašisti otkrili spomenik, a demobilisani borci

Novi Grad

Obilježen Dan sjećanja na poginule u oslobodilačkim ratovima

Delegacije opštine Novi Grad i opštinske Boračke organizacije danas su u Donjem Vodičevu položili vijence i prislužili svijeće kod zajedničkog spomen-obilježja solunskim borcima, borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ i posljednjeg Odbrambeno-otadžbinskog rata. Opštinska Komisija za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova utvrdila je 3. jul kao Dan sjećanja na poginule borce oslobodilačkih ratova srpskog naroda u 20. vijeku sa područja opštine Novi Grad. Načelnik opštinskog Odjeljenja za društvene djelatnosti Borivoj Japundža rekao je da je spomen-obilježje u Donjem Vodičevu nedavno sanirano. Prema njegovim riječima, sanacija je urađena na ploči na kojoj su imena žrtava iz Drugog svjetskog rata. Spomen-obilježje u Vodičevu izgrađeno je za 12 solunaca, 90 boraca NOR-a, 377 žrtava fašističkog terora

Polaganjem vijenaca kod spomen-kosturnice poginulim borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ u Kotor Varošu je danas obilježen 4. juli - Dan borca, praznik ustanka naroda i narodnosti Jugoslavije protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Obilježen Dan borca

Polaganjem vijenaca kod spomen-kosturnice poginulim borcima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ u Kotor Varošu je danas obilježen 4. juli – Dan borca, praznik ustanka naroda i narodnosti Jugoslavije protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Nakon odavanja pošte poginulim borcima NOR-a predsjednik opštinske organizacije SUBNOR-a Jovo Trnjak istakao je da imena na spomen-kosturnici govore o hrabrosti i odlučnoj borbi naroda toga vremena. „Pobijedili smo fašizam i ustaštvo, ali ih nismo iskorijenili, jer u pojedinim zemljama bivše Jugoslavije oni i dalje postoje“, istakao je Trnjak. On je dodao da je neophodno urediti spomen-kosturnicu, jer joj prijeti urušavanje, i podsjetio da se ovim datumom treba dičiti i ponositi, a ne stidjeti revolucionarne prošlosti. Na spomen-kosturnici

Milan Nedić

Da li je Nedić okupirao Srbiju

Naslednici ratnog premijera ulažu žalbu na odluku Agencije za restituciju Naslednici Milana Nedića uložiće od nedelje žalbu na rešenje Agencije za restituciju kojim se odbija njihov zahtev za povraćaj imovine kao neosnovan. Ovo je za “Novosti” potvrdio advokat Zoran Жivanović. – Nedić nije mogao biti pripadnik okupacionih snaga, jer je okupacija međunarodno-pravni izraz i označava zauzimanje tuđe teritorije. Domaća civilna vlast, kojoj je Nedić pripadao, ne može biti okupaciona na teritoriji sopstvene zemlje. Čak je i u posleratnoj pravnoj terminologiji on nazivan saradnikom okupatora, a ne okupatorom. Ovo je revizija istorije – govori Жivanović o konstataciji iz rešenja Agencije. Ta činjenica je, kako objašnjava, od ključne važnosti, jer po starom

Spomen-ploču poginulim pilotima 6. lovačkog puka Vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije otkrili su pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova Predrag Vuletić i ambasador Republike Slovenije u Srbiji Njegova ekselencija Vladimir Gasparič

Posle 75 godina otkrivena spomen–ploča poginulim pilotima

U drevnom fruškogorskom manastiru Krušedol poslije 75 godina danas je otkrivena spomen-ploča poginulim pilotima 6. lovačkog puka Vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije. Piloti su stradali u aprilskom ratu 1941. godine suprotstavljajući se njemačkim vazduhoplovnim formacijama. Spomen-ploču otkrili su pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova Predrag Vuletić i ambasador Slovenije u Srbiji Vladimir Gasparič. „Sedam i po decenija je malo da se zaboravi zlo i sila koja je napala nebo tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Istovremeno, 75 godina je još manje da se zaboravi hrabrost svih onih koji su tih dana poleteli da ispod i iznad oblaka čuvaju granicu, da sačuvaju državu i pre svega svoj narod“, istakao je Vuletić poslije otkrivanja

Milan Nedić

Nedići ipak ostali bez nasledstva!

Agencija za restituciju odbila zahtev potomaka ratnog premijera kao neosnovan, saznaju „Novosti“. Takođe je odbijen zahtev za prekid postupka do pravosnažnog okončanja procesa rehabilitacije Zahtev Radmile Pavković, unuke ratnog premijera Srbije Milana Nedića, za vraćanje imovine, Agencija za restituciju danas je odbila kao neosnovan, saznaju „Novosti“. Takođe je odbijen njen zahtev za prekid postupka do pravosnažnog okončanja procesa rehabilitacije. U obrazloženju odluke koju je potpisao direktor Agencije Strahinja Sekulić navodi se da je nesporno da je Nedić na najvišu funkciju u civilnoj vlasti postavljen isključivo od nemačkih vlasti i da se vlada na okupiranoj teriotriji nije mogla formirati bez volje i podrške okupatora. Nesporno je i da je on na

Moskva (foto: © Sputnik)

Zastave na pola koplja povodom Dana sjećanja i tuge

U Rusiji se danas obilježava Dan sjećanja i tuge posvećen žrtvama Drugog svjetskog rata jer se danas navršava 75 godina od napada nacističke Njemačke na SSSR. Ruska novinska agencija TASS podsjeća da je tokom 1.418 dana Velikog patriotskog rata poginulo oko 27 miliona sovjetskih državljana, uključujući 18 miliona civila. U znak sjećanja na te žrtve Rusija je 22. jun proglasila Danom sjećanja i tuge. Oko osam miliona ljudi učestvovalo je u kampanji „Svjeće sjećanja“ održane osmi put ove godine. Svijeće, čiji je broj bio jednak broju dana trajanja rata, upaljene su u Moskvi, Sankt Peterburgu i Volgogradu. Širom Rusije danas su zastave na pola koplja. Ruski predsjednik Vladimir Putin položiće

© Sputnik/ Viktor Temin

Nema razloga za izjednačavanje Staljina i Hitlera

Neoborive istorijske činjenice pokazuju da je upravo Sovjetski Savez dao najveći doprinos pobedi nad fašističkom Nemačkom, ali je problem falsifikovanja istorije i dalje aktuelan, kaže za Sputnjik na današnji dan, kada je fašistička Nemačka pre 75 godina napala SSSR, istoričar i pisac Aleksej Isajev. „Istorija se falsifikuje pre svega iz političkih razloga, kako bi se stvorio mit koji ljudi rado vole da čuju. Cilj tih mitova jeste da ubede društvo da sadašnje rukovodstvo zemlje radi sve kako treba. Zato stanovnike zemalja koje zavise od SAD, hrane pričama o tome da su Amerikanci oni koji su ih spasili, dok su sovjetski ljudi, odnosno Rusi, samo marginalci i nisu oslobodili Evropljane od strašnog režima Trećeg rajha“, kaže Isajev. Kao

Foto: in4s.net

22. JUN: Dan kad su nacisti napali Rusiju i otvorili vrata konačnom porazu

Na današnji dan 1941. godine Njemačka je u Drugom svjetskom ratu napala tadašnji Sovjetski savez. Duž cijele granične linije između Baltičkog i Crnog mora, sa više od 150 divizija, Njemačka je krenula u napad. Planom nacističkog vođe Adolfa Hitlera nazvanim „Barbarosa“ bilo je predviđeno uništenje sovjetskih armija u graničnim oblastima i brzo zauzimanje evropskog dijela Sovjetskog Saveza. Njemačka armija sa četiri miliona vojnika, 3.300 tenkova i 2.000 aviona, u početku je veoma brzo napredovala, ali je već na samom kraju 1941. bilo jasno da je plan za brzo uništenje sovjetske Rusije doživeo neuspjeh. Konačni poraz uDrugom svjetskom ratu nacisti su doživjeli upravo od ruskih vojnika. (in4s.net) Izvor: ISKRA Vezane vijesti:

„obnova”, dnevni informativno-ideološki list Foto iz knjige „Kolaboracionistička štampa u Srbiji 1941–1944”

Kolaboracionistička štampa: Manipulacije informacijama (5)

Krijući se iza namere da čitalaštvu ponudi pouzdanu i konkretnu informaciju, redakcija „Obnove” zapravo je sarađivala s okupatorom Aleksandar Stojanović Značajno mesto u sadržaju „Novog vremena” imala je sportska rubrika, koja je često objavljivana na zasebnoj stranici i sa raskošnim ilustracijama. Ovaj list redovno je objavljivao redosled programa na radiju, kao i najave kulturnih i društvenih dešavanja u Beogradu i unutrašnjosti. U najvećem broju izdanja postojali su i mali oglasi, kao i „lične i porodične vesti” – informacije o veridbama, venčanjima, sahranama, proslavama krsnih slava i slično – te čitulje i pomeni. Neretko su objavljivani i dodatni kulturnoobrazovni sadržaji, poput lekcija nemačkog jezika ili popularnih romana u nastavcima. Analizom sadržaja

U nacističkim logorima širom Norveške bilo zarobljeno više od 4.000 Jugoslovena Foto: pixabay.com

Srpsko-norveško sećanje na stradale

Tradicionalno, kao decenijama unazad, u Gornjem Milanovcu je održan Marš prijateljstva u znak sećanja na više od 4.000 jugoslovenskih rodoljuba, među kojima je bilo najviše Srba koji su u periodu od 1942. do 1945. godine bili zarobljeni u nacističkim logorima u Norveškoj. To je period stradanja srpskih interniraca, ali i vreme kada je u najtežim uslovima rođeno prijateljstvo između norveškog i jugoslovenskih naroda, koje danas neguje Društvo srpsko-norveškog prijateljstva. Pored članova tog društva, među Norvežanima koji svake godine ovim povodom dolaze u Gornji Milanovac bili su i Laponci, čija je zastava uoči početka marša kroz rudničko-takovski kraj dodata norveškoj i srpskoj zastavi. – Cela sledeća godina u Norveškoj biće u

„Novo vreme”, najtiražniji list u okupiranoj srbiji 1941–1944. Foto iz knjige „Kolaboracionistička štampa u Srbiji 1941–1944”

Kolaboracionistička štampa: Prenošenje poruka okupatora (4)

Informacije o stanju na frontovima i političkim prilikama u delovima Evrope koje je okupirala Osovina bile su strogo kontrolisane i često nisu odgovarale stanju na terenu Aleksandar Stojanović Prvi urednik „Novog vremena” bio je Predrag Milojević, bivši novinar „Politike” i šef Centralnog pres­biroa. Na mestu urednika proveo je manje od tri meseca, jer se već 3. avgusta, kada je objavljen 78. broj lista, povukao iz redakcije. Milojević (1901–1999) je pripadao samom vrhu jugoslovenskog i svetskog novinarstva, a njegova blistava karijera potrajala je i u posleratnim decenijama. Bio jedan od prvih stranih novinara koji su razgovarali sa Adolfom Hitlerom, a tokom karijere intervjuisao je i Musolinija, Čerčila, Čemberlena, izveštavao sa lica

„opštinske novine”, naslovna strana prvog okupacionog broja

Kolaboracionistička štampa: Aprilska šala protiv lažnog pisanja (3)

Pripadnicima jevrejske i romske nacionalnosti ili licima koja su u braku s njima bilo je zabranjeno izdavanje i štampanje propagandnih knjiga i spisa Aleksandar Stojanović Molbe za izdavanje štampanih materijala trebalo je podnositi Propagandnom odeljenju „S” i uz njih priložiti: ime i adresu autora, članski broj kod Novinarskog udruženja, ime i adresu izdavača, ime i adresu štamparije. Pripadnicima jevrejske i romske nacionalnosti ili licima koja su u braku sa njima, bilo je zabranjeno izdavanje i štampanje propagandnih knjiga i spisa. „Službene novine” bile su zvanično glasilo vlasti Saveta komesara, a potom i Nedićeve vlade. Pravo uređivanja i izdavanja ovog lista imalo je Ministarstvo prosvete. Prvenstvena funkcija „Službenih novina” sastojala se

NAJNOVIJE VIJESTI

SVEMOĆNI

VIS (Vokalno izbjeglički sastav) MLADIĆI – (Official Music Video) Жene, starci, djeca

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.