arrow up

Podijelite vijest:

KARDINALOVA KARDINALNA POGREŠKA

Alen_Budaj
Alen Budaj

Čitava Hrvatska više od pola stoljeća očekivala je posjet prvog čovjeka »Crkve u Hrvata« balkanskom Auschwitzu – hrvatskom Jasenovcu.

Konačno, on se u četvrtak 24. rujna 2009. godine i dogodio, no umjesto isprike, dubokog naklona žrtvama i tihe molitve, kardinal se retorikom rigidnog hrvatskog desničara obrušio na Tita, hrvatski antifašistički partizanski pokret i komuniste od kojih je velika većina ostavila svoje kosti upravo na jasenovačkom tlu; naposlijetku izjednačio je komunizam s fašizmom i nacizmom.

Između ostaloga kazao je, spominjući hrabrim svjedokom najuzornijeg blaženog Alojzija Stepinca i ovo: »Жrtve u jasenovačkom logoru vape za istinom, one vape za istinom i o našemu Blaženiku«.

Zato istine radi, spomenimo i neke historiografske činjenice od kojih se bježi kao vrag od tamjana. »Katolički list« br. 25., tečaj 92. u četvrtak 26. lipnja 1941. na naslovnici u skladu s nalogom ustaškog ministra Artukovića donosi slijedeću ustašku odredbu: »Poglavnikova izvanredna zakonska odredba i zapovijed«; gdje se između ostalog kaže:

»Budući Жidovi šire lažne vijesti u svrhu uznemiravanja pučanstva te svojim poznatim spekulativnim načinima smetaju i otežavaju opskrbu pučanstva, to se kolektivno za to smatraju odgovornima i prema tome će se proti njima postupati i spremati ih povrh kazneno pravne odgovornosti uzatočenička zbirališta pod vedrim nebom«.

Iako je ministar unutarnjih poslova dr. Andrija Artuković 26. lipnja 1941. dao »Nalog« u svezi Poglavnikave izvanredne odredbe i zapovijedi o obavezi objavljivanja iste u svim novinama, putem radio postaja, plakatiranja po gradovima i proglašavanju po općinskim poglavarstvima, dok se vjerske vlasti samo »umoljavaju« da ovu odredbu daju proglasiti po duhovnim pastirima, »Katolički list« promptno i bez zadrške objavljuje slijedeću preporuku:

»Daje se na znanje veleč. pastoralnom svećenstvu koje neka gornju Zakonsku odredbu proglasi narodu sa propovjedaonice u prvi dan, kada se narod u punom broju skupi u crkvi. t Alojzije, v. r. nadbiskup«.

Na prijedlog ministra pravosuđa i bogoštovlja NDH dr. Pavla Cankija svojom odredbom oč. broj 111-Zsl- 1944., pod tek. br. 552-Zsl. Stepinac Alojziju, nadbiskupu zagrebačkom dodjeljen je 1944. godine od Poglavnika »Red za zasluge – Velered sa zviezdom«, uz slijedeće obrazloženje u službenom NDH glasilu »Narodnim novinama «:

»Što se kao metropolit zagrebački odlučno uz protivio odnarodnjivanju međumurskog hrvatskog pučanstva posredstvom stranih svećenika i što je prosvjedovao zbog neprijateljskog bombardiranja nezaštićenog zagrebačkog građanstva. Što je kao nadbiskup razkrinkavao u zemlji i izvan zemlje odmetnike s područja Nezavisne države Hrvatske«.

Rimokatolička crkva u Hrvatskaj se nikad nije odrekla tog odlikovanja koje je ustaški krvnik Pavelić dodjelio katoličkom poglavaru, niti su predsjednici Hrvatske biskupske konferencije taj čin odbacili ili se od njega ogradili, pa slijedom toga Stepinac iako ga se danas smatra ili naziva »blaženikam«, ostaje (u povijesti i danas) »zaslužnim« građaninom jedne kvislinške fašističke tvorevine s rasnim zakonodavstvom.

Zbog mnogih »zasluga« koje su on, njegovi biskupi i svećenstvo činili u korist ustaške NDH kardinal je učinio kardinalnu pogrešku kada je izostavio toliko željenu ispriku žrtvama, no on je usred Jasenovca ponudio revanšizam i povijesni revizionizam rigidne hrvatske desnice.

Takav čin doista vrijeđa žrtve ustaškog terora i njihove potomke te je korak unatrag u priznavanju i suočavanju Rimokatoličke crkve s povijesnom istinom i prihvaćanjem moralne odgovornosti za nedjela i propuste jednog dijela katoličkog klera u najcrnjim vremenima hrvatske povijesti.

Posjet primasa hrvatske Rimokatoličke crkve Jasenovcu stoga nema povijesnu važnost jer nije ispunio očekivanja potomaka žrtava i hrvatske antifašističke tradicije kao temeljne vrijednosti hrvatske državnosti.

Alen Budaj, direktor Margelova instituta, Zagreb
Objavljeno u zagrebačkom listu “Glas antifašista”, br.64 od 01.11.2009.

Margelov institut

 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​