Kalendar genocida
Naredni događaji
NATO ZLOČIN U VARVARINU
Na današnji dan 1999. godine avioni NATO su kod Varvarina s četiri projektila, ispaljena za manje od pet minuta, srušili most preko Velike Morave i ubili najmanje 11 civila, među kojima Sanju Milenković (16), jednog od najtalentovanijih mladih matematičara u svetu.
Napad je otpočeo u 13.25 časova, pri vedrom vremenu, a most je zbog pijačnog dana u Varvarinu bio pun ljudi. U istom napadu ubijen je i protojerej stavrofor Milivoj Ćirić, prva žrtva NATO agresije među sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, koji je usmrćen na pragu obližnjeg hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Istog dana je u napadu NATO avijacije na konvoj britanskih, italijanskih i portugalskih novinara na putu Prizren-Brezovica ubijen vozač Nebojša Radojević, a dvoje ljudi je ranjeno.
Zločin u Ljeskovom Dubu kod Gacka
U Ljeskovom Dubu je 29. juna 1943. na tri stratišta na najmučkiji način pobijeno 183 ljudi - muškaraca, djece, staraca, žena i trudnica, od kojih 165 žitelja ovog sela i 18 mještana okolnih sela koji su se u trenutku ustaškog terora zatekli na tom mjestu.U samo svanuće, oko 5 časova, pod vodstvom gatačkih ustaša Smaja Dilića i Rama Krvavca, blokirali su selo, dok su njegovi žitelji još spavali. Domaće ustaše i njemački vojnici podijelili su se na grupe-patrole. Grubo su istjerivali iz kuća nemoćne starce, žene i pospanu djecu. One koji su pokušavali da bježe ili nisu htjeli da napuštaju svoja ognjišta ubijali su, bez milosti, na licu mjesta.Među stradalima je bilo 62 djece mlađe od 10 godina. Nisu birana sredstva ni način ubijanja, a 101 lice je zatvoreno u jednu kuću i zapaljeno.Stanovništo Ljeskovog Duba raselilo se, posle rata pa trenutno u ovom gatačkom selu živi samo jedna porodica.
Vezane vijesti:
POČELA GRADNjA HRAMA U LjESKOVOM DUBU
Genocid nad Srbima i Srbijom: Ljeskov Dub, 29. juni 1943. ††
Izvor: Zločini u Hercegovini u Drugom svjetskom ratu (Knjiga 1) - Božidar Čučković, Trebinje 2003. 493-502 -
Bibliotečki fond UG JADOVNO 1941. Banja Luka
Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.
Glina - Srpska pravoslavna crkva
29/Juli - 03/Glina - Srpska pravoslavna crkva "Rođenja Bogorodice" - Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina
Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.
Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.
Ivanović jarak, kod Krnjaka, 29. jula 1941.
Ivanović jarak, kod Krnjaka, 29. jula 1941. ustaše ubile na najokrutniji način 380 Srba s područja Vojnića, Krnjaka i kotara Vrginmost.
Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.
Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.
Maljevac
Maljevac, iMaljevac, između Velike Kladuše i Cetingrada. 29. jula 1941. ustaše masakrirale 84 srpska seljaka.zmeđu Velike Kladuše i Cetingrada. 29. jula 1941. ustaše masakrirale 84 srpska seljaka.
Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.
Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.
2013 - MASOVNA UBISTVA I PLjAČKA U SREBRENIČKOM KRAJU
MASOVNA UBISTVA I PLjAČKA U SREBRENIČKOM KRAJU
U srebreničkom selu Ratkovići 21. juna 1992. godine muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice ubile su na svirep način 24-oro Srba, većinom civila. Upali su u Ratkoviće i ubijali, pljačkali i palili sve što su zatekli u, uglavnom, staračkim domaćinstvima...
Priredila: Jasna VEJZOVIĆ-TADIĆ
BIJELjINA, 26. JUNA /SRNA/ - U selu Čemerno, u opštini Ilijaš, 10. juna 1992. godine pripadnici muslimanskih snaga svirepo su ubili 32 srpska civila.
Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su selo Čemerno rano ujutro 10. juna 1992. godine. Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, ranili su troje seljaka i sravnili selo sa zemljom.
Od 10. juna 1992. godine u selu Čemerno više niko ne živi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske 8. marta 2007. godine podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka, osumnjičenih za ove zločine.
Na lokalitetu Buna 15. juna 1992. godine poginulo je 18 srpskih boraca i civila - tog dana počeo je egzodus Srba iz Mostara i okoline. Za tri dana na Buni je nestalo 28 Srba, a od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali.
Istog dana granatiran je i zapaljen najljepši pravoslavni hram na ovim prostorima - Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru, koja je nedugo potom i minirana.
U selu Kološići, kod Visokog, 20. juna 1992. godine na rodnom ognjištu ubijeno je šestoro članova porodice Vuković - Boško /1927/, njegova supruga Draginja /1924/, njihov sin Rajko /1948/, unuk Miodrag /sin Rajkov/ i rođaci Zdravko i Jelenko. Poznate su ubice, a kazne za zločin - nema.
U srebreničkom selu Ratkovići 21. juna 1992. godine muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice ubile su na svirep način 24-oro Srba, većinom civila. Upali su u Ratkoviće i ubijali, pljačkali i palili sve što su zatekli u, uglavnom, staračkim domaćinstvima.
Svirepo su ubijali žene, starce, čak i slijepa i gluvonijema lica, a potom su ih palili u njihovim kućama. Među ubijenim bilo je i šest starica. Ni za ovaj, kao i za sve ostale zločine počinjene nad Srbima u srednjem Podrinju, još niko nije pravosnažno osuđen.
Na Petrovdan, 12. jula 1992. godine, pripadnici takozvane Armije RBiH napali su čisto srpska sela Sase i Zalazje koja pripadaju opštini Srebrenica i ubili 69 civila. Zalazje je uništeno do temelja. U više porodica /Jeremić, Vujadinović, Rakić.../ u odbrani sela izginuli su gotovo svi muškarci.
Šezdeset devet stanovnika bukvičkog kraja, u tadašnjoj opštini Brčko, 14. septembra 1992. godine ubili su pripadnici paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica.
Tog dana više od 130 kuća je popaljeno, a zarobljeno oko 1.500 Srba i odvedeno u jedan od 21 logora, koliko ih je bilo na području tadašnje opštine Brčko.
U selu Serdare kod Kotor-Varoša 17. septembra 1992. godine pripadnici hrvatsko-muslimanskih snaga ubili su 16 Srba - najmlađa žrtva zločina u Serdarima imala je četiri godine, a najstarija 60 godina.
U napadu muslimansko-hrvatskih snaga na Serdare u zoru 17. septembra ubijeni su Branko /60/, Bosiljka /53/, Jelenko /31/, Radmila /21/, Slavko /60/, Danka /54/, Drago /47/, Mirko /31/, Slaviša /22/ i Spomenka Serdar /19/, Ljubica /40/, Slobodanka /12/ i Snježana Tepić /4/, Nikola Dukić /40/, te Slavko /55/ i Slavojka Bencuz /21/.
Za ovaj zločin pred Sudom BiH u toku je suđenje nekadašnjim pripadnicima Teritorijalne odbrane Kotor-Varoša Fikretu Planinčiću, Rasimu Lišančiću, Seadu Menzilu i Mirsadu Vatraču.
U Papratnoj njivi kod Foče pripadnici "Zelenih beretki" ubili su 20. septembra 1992. godine 32 srpska civila i 10 vojnika. Porodice nastradalih tvrde da su poznata imena počinalaca, među kojima su i njihove komšije.
Pripadnici "Zelenih beretki" iz zasjede su zapucali na kamion u kojem su bila 42 Srbina koji su putovali iz Kalinovika prema Foči. Među stradalima su bili žene, djeca i starci.
U Podravanju kod Srebrenice 24. septembra 1992. godine ubijeno je 21 lice - srpski vojnici i civili. Jake muslimanske snage iz Srebrenice i Žepe, sinhronizovanom akcijom, opkolile su ovo planinsko srpsko selo i presjekle jedinu putnu komunikaciju prema Milićima.
U Bjelovcu i susjednim selima Sikirić i Loznička Rijeka 14. decembra 1992. godine ubijeno je 109 Srba.
U logor u Srebrenicu odvedene su žene, civili Dostana i Mira Filipović, te sedmomjesečni Nemanja i trogodišnja Olivera Filipović, kao i devetogodišnji Brano Vučetić - kome su toga dana ubijeni otac Radovan i brat Milenko, dok je majku izgubio tri mjeseca ranije.
Oni su odvedeni u Srebrenicu, gdje su zlostavljani i gladovali dva mjeseca dok nisu razmijenjeni. Starica Božana Ostojić još se vodi kao nestala. Najmlađa žrtva bio je 15-godišnji Slobodan Petrović, a najstarije 88-godišnja Dostana Matić i 81-godišnja Zlata Jovanović, koje su ubijene na kućnom pragu.
Tužilaštvo BiH još nije podiglo optužnicu za ubistva i masakriranja civila u Bjelovcu iako su mu na raspolaganju dokumentacija i brojna svjedočenja. /