Kako je Meron „oprao“ zločine u „Oluji“

Može se reći da je odluka dvojice članova Žalbenog vijeća Haškog tribunala napisala novu, lažnu istoriju ratnih dešavanja u Hrvatskoj tokom devedesetih godina 20. vijeka i stavila tačku na mnogobrojne nikada istražene zločine nad Srbima.

Priredio: Nenad TADIĆ

Hrvatski mediji slave 16. novembar kao dan oslobađanja generala Ante Gotovine i Mladena Markača iz Haga i preinačenje presude kojom su prethodno bili osuđeni na dvodecenijske robije zbog zločina nad Srbima tokom „Oluje“.

Gotovina i Markač prethodno su jednoglasnom odlukom Sudskog vijeća u Hagu osuđeni za učešće u „udruženom zločinačkom poduhvatu“, zajedno sa državnim i vojnim vrhom, te nekadašnjim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom.

Međutim, nakon političkog i medijskog lobiranja, Žalbeno vijeće Haškog suda, pod predsjedavanjem Teodora Merona, preglasavanjem je oslobodilo hrvatske generale i tako, prema mišljenju mnogobrojnih kritičara rada ovog tribunala, „opralo“ hrvatske zločine u „Oluji“ i ratovima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Tom presudom je spasena i Tuđmanova politička zaostavština, čija je politika prvom presudom okarakterisana kao zločinačka.

Nova presuda i oslobađanje hrvatskih generala izazvali su zaprepaštenje kod jednog broja haških sudija i posmatrača rada Trubunala, koji su optužili Merona da je pod pritiskom SAD /koje su pomagale „Oluju“/ učinio sve da presuda bude preinačena.

Ovom presudom, Haški tribunal je izgubio bilo kakvu vjerodostojnost, koja je bila ozbiljno načeta još od oslobađanja nekadašnjeg komandanta terorističke OVK Ramuša Haradinaja i generala muslimanske vojske.

Gotovina je danas „ratna ikona“ Hrvatske, pa se o ovom bivšem pripadniku francuske Legije stranaca, koji je komandovao akcijom „Oluja“, pišu prave bajke i snima film za najpoznatijim hrvatskim glumcima.

Gotovina je sasvim ispunio naredbu tadašnjeg vrhovnog komandanta hrvatske vojske Franje Tuđmana, koji je na sastanku najviših političkih i vojnih funkcionera Hrvatske pred početak akcije „Oluja“ na Brionima izdao precizno naređenje:

„Srbima zadati takav udarac da oni praktično nestanu /iz Hrvatske/“.

Ova naredba zabilježena je i u transkriptima sastanka, a postoji i audio-zapis koji je prezentovan i u Hagu.

Nakon ove presude, sve manje je istraga o brojnim zločinima tokom „Oluje“, jer u hrvatskom društvu vlada uvjerenje da je Hag verifikovao „Oluju“ i oslobodio od odgovornosti veliki broj funkcionera i boraca.

Može se reći da je odluka dvojice članova Žalbenog vijeća Haškog tribunala napisala novu, lažnu istoriju ratnih dešavanja u Hrvatskoj tokom devedesetih godina 20. vijeka i stavila tačku na mnogobrojne nikada istražene zločine nad Srbima, kao i na karakter tih unutrašnjih sukoba.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Đorđe Ivković: „OLUJA“ – dve decenije američke laži …

Operacija Oluja | Hronologija: 138 500 protiv 31 000 | Jadovno …