arrow up

Podijelite vijest:

Jasenovac – najčuvenija hrvatska „pobeda“ u 20. veku

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/stratista/jasenovac/pobednici-iz-jasenovca.jpg

Ko se Boga ne boji i ljudi ne stidi, taj može veličati najgore zločine kao pobede.

Pre neku godinu (beogradski Kurir, 11. decembar 2006, 5), mogli smo od Stipe Mesića saznati da su “u Drugom svjetskom ratu Hrvati dva puta pobijedili i mi nemamo razloga nikom se ispričavati… Mi smo dva puta pobijedili, a svi drugi samo jednom. Mi smo pobijedili 10. travnja (10. aprila 1941. godine, na čelu s Antom Pavelićem – IP), kad su nam sile osovine priznale Hrvatsku, i pobijedili smo poslije rata (uz Josipa Broza – IP), jer smo se našli… opet s pobjednicima”.

I pogrešio je, dakako, budući da su Hrvati izvojevali mnogo više pobeda, od kojih je najčuvenija ona u Jasenovcu, u kome su “pobijedili” više od milion “borbenih” logoraša, skoro sve Srba. Beogradska Duga od 22. 2. – 7. 3. 1986, na 6. strani, citirajući Potvrdu komande mjesta Novska o 5. juna 1945. godine, kojom “Potvrđujemo primitak dokumenata koji su bili zakopani u logoru Jasenovac koji je pronašao drug poručnik Isidor Levi i predao ovoj Komandi, a koja dokumenta sadrže spisak pobijenih lica u logoru Jasenovac”, objavljuje i svedočenje Isidora Levija da je u tim spiskovima bilo više od milion imena.

Mimo toga, mora se reći i da su Hrvatima nepravedno zaboravljene pobede iz Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648), koje su u Nemačkoj postale poslovične: “Sačuvaj nas, Bože, kuge, gladi i Hrvata”, a o kojima pišu, primera radi, Dragoslav Stranjaković u knjiziNajveći zločini današnjice: Patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941 – 1945, Gornji Milanovac 1991, 24, Veljko Đ. Đurić u knjizi Ustaše i pravoslavlje: Hrvatska pravoslavna crkva, Beograd 1989, 91-94. i Dragoljub Petrović u knjizi Zlovremenik, Podgorica 2011, 197.

Autor: Ilija Petrović, istoričar

Izvor: SRBEL.NET

Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. ovgusta 2012. godine.

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​