Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
BEOGRAD, 1. SEPTEMBRA /SRNA/ – Vršilac dužnosti direktora beogradskog Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina upozorava da nema istorijskih osnova za izjednačavanje Jadovna i Jazovke, kako su to nedavno učinili hrvatski zvaničnici obilježavajući Evropski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima.
Priredio: Darko TERZIĆ
„Jugoslovenska, kasnije hrvatska i srpska istoriografija, pune su takozvanih `belih mrlja`, to jest nerazjašnjenih događaja. Zato je lako vršiti reviziju i tumačiti istoriju kako vam je po volji“, rekao je Đurić Mišina za Srnu.
Komemoracija na mjestu sa ustaškim simbolima. (orginalna fotografija preuzeta sa sajta branitej.hr)
On kaže da komunistička vlast „zadobijena“ u građanskom ratu od 1941. do 1945. godine nije dozvoljavala istraživanje zločina u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. „To je učinjeno iz više razloga od kojih je najvažniji u činjenici da je žrtve i zločince trebalo nacionalno identifikovati. U tom slučaju moralo bi se kazati da je učinjen državni zločin nad srpskim narodom, Jevrejima, Romima i drugim stanovnicima NDH. A to je država u kojoj su pripadnici hrvatskog naroda bili nosioci suvereniteta. Taj zločin se ne sme pripisivati isključivo ustašama“, pojašnjava Veljko Đurić Mišina.
On kaže da su Jadovno i Jasenovac bili dio državnog projekta zatiranja srpskog naroda, „a to što su ustaše predvodile zločin nije osnova da se tvrdi da je to bio ustaški zločin“.
Predsjednik Zavičajnog udruženja „Bilogora“ Milan Bastašić kaže za Srnu da je već sam redoslijed posjeta stratištima, pošto je prvo obavljena komemoracija na Jazovci, i odnos prema lokalitetu Jadovno velika uvreda za potomke i poštovaoce žrtava kompleksa logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag.
„Ako je nekome odgovaralo prisustvo `bojovnog` dijela komemorativnog skupa u liku ministra hrvatskih ratnih veterana i uz njega komandanta hrvatske kopnene vojske, za nas Srbe, potomke žrtava, to je uvreda i postupak za žaljenje u ime žrtava“, kaže on.
Bastašić ističe da se zaboravilo da su žrtve u ono vrijeme ubijale uniformisane osobe i sa oružjem hrvatske državne vlasti.
„Da cinizam bude veći, prisutni ministar ratnih veterana i general Hrvatske vojske, koji su svoje pozicije dobili zaslugama u građanskom ratu na području Hrvatske, po djelima ratnika koje su predvodili nisu ništa manje militantni od onih militanata na Jadovnu i Jazovci“, smatra Milan Bastašić.
On poziva hrvatski državni vrh da nađe snage i odgovornosti, pa da odgovori – zašto su pripadnici hrvatskog naroda počinili genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu i zašto su to ponovili od 1991. do 1995. godine, jer bi to bio jedini put ka pomirenju.
„Sve ostalo je, kao i ova neprimjerena komemoracija, samo je pokušaj zataškavanja istine“, smatra Bastašić.
Osnivač Udruženja studenata „Dr Milan Vasić“ iz Banjaluke Predrag Lozo kaže za Srnu da se obilježavanjem Evropskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima na Jazovci i Jadovnu izjednačavaju žrtve holokausta i genocida sa žrtvama totalitarnih režima.
On podsjeća da je kompleks logora smrti Gospić – Jadovno – Pag osnovan već prvog dana uspostavljanja NDH, postojao 132 dana i po dosadašnjim rezultatima istraživanja „progutao“ je 40. 123 žrtve.
„Šta se dešava sa Jasenovcem? Na komemoracijama u Jasenovcu, koji je na hrvatskoj strani, ne prisustvuje niko od porodica stradalih, niti zvaničnika Republike Srpske i Srbije. Hrvati na komemoracijama u Jasenovcu pominju i tzv. `domovinski rat`, a ta ista Hrvatska istjerala je Srbe sa ognjišta i pucala po kolonama Srba“, ističe Lozo.
On pita zašto na našoj donjogradinskoj strani nije urađeno više da se grobna polja ispitaju, da se izvrše ekshumacije i da li su one uopšte predviđene projektom izgradnje Spomen-područja.
„Kako reče nedavno u okviru manifestacije posvećene ženi-gorostasu Diani Budisavljević uvaženi gospodin Arie Livne, mi u Gradini nismo napravili nijednu kapelu!?“, dodao je Lozo.
Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić kaže za Srnu da je odlazak nad Šaranovu jamu tek nakon komemoracije nad jamom Jazovka čin bez primjera u evropskim razmjerama.
„Ako je među pripadnicima ustaškog pokreta, bačenim u jamu Jazovka i bio poneko ko nije okrvavio ruke, u Šaranovoj jami su ljeta 1941. pobijeni sve do jednog nevini ljudi. Zamislite kako bi reagovala svjetska javnost da je njemački kancelar Angela Merkel, prije svog nedavnog odlaska u Dahau, prvo otišla u Drezden, koji su saveznici krajem rata bombardovali i do temelja srušili. Šta bi se desilo da je rekla da su za nju žrtve Drezdena i Dahaua jednake?“, pita Bastašić.
On dodaje da ni u jednoj vijesti o ovom skupu nije navedeno da je neko od organizatora ili učesnika pomenuo da je Spomen-ploča na Pagu za više od 8.000 žrtava, Srba i Jevreja, sredinom jula uništena, i to treći put.
„Niko do sada nije ni zatražio od lokalne zajednice, županijskih ili državnih hrvatskih vlasti da obnove Spomen-ploču. To svakako ne bi bio značajan novčani trošak, ali bi bio dobrodošao znak da Hrvatska ne prihvata rezultat vandalskog čina, rušenja spomenika žrtvama genocida. Žalosna je činjenica da ni predstavnici najviših političkih tijela srpskog i jevrejskog naroda u Hrvatskoj, osim apela da se nađu počinioci, nisu tražili obnovu ploče“, dodaje Bastašić.
On je ocijenio da je i za žrtve i za njihove potomke duboko uvredljiva izjava člana Predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Ivana Fumića da komemoraciju na Jadovnu „ne mogu organizovati nikako neki sa strane koji onda daju neprimjerene izjave koje štete i Hrvatima i Srbima i međusobnim odnosima“.
„Aludirajući na Udruženje potomaka žrtava `Jadovno 1941.` iz Banjaluke, visoki funkcioner nekadašnjeg SUBNOR-a osporio je potomcima žrtava neotuđivo ljudsko i civilizacijsko pravo da održavaju komemoracije na mjestima stradanja svojih predaka. Zamislite da se Jevrejima koji ne žive u Poljskoj ospori pravo da održavaju komemoracije u Aušvicu“, kaže Bastašić.
Direktor jevrejske nevladine organizacije Margelov institut iz Zagreba Alen Budaj smatra da, povodom uništavanja Spomen-ploče na Pagu, treba uputiti pismo EU, jer ako EU ima fondove kojima štiti mjesta nacističkih koncentracionih logora, onda ima i načine da zaštiti i ovo stratište Jevreja i Srba koje očito neko nastoji da baci u zaborav.
„O rušenju spomen-ploče na Pagu na mjestu konclogora u hrvatskim medijima muk, a lokalna i državna vlast takođe ćuti, kao i policija, državno tužilaštvo i kulturne institucije“, kaže Budaj za Srnu.
Komentarišući izjavu Ivana Fumića da komemoraciju na Jadovnu „ne mogu organizovati nikako neki sa strane“, Budaj je podsjetio da je inicijativa za komemoraciju na Jadovnu došla iz Banjaluke, a ne iz Zagreba.
„Hrvatski antifašisti se oko jame Jazovka posipaju pepelom za zločine svojih drugova i ne smeta im ustaška ikonografija i ustaška čvrsta riječ koja se na tim mjestima gromoglasno izgovara, a smeta im govor iz Jadovna“, zaključuje Budaj.
Izvor: 
Vezane vijesti:
