Jadovno-da se ne zaboravi i ne ponovi

Po drugi put u Jadovnom održana je komemoracija žrtvama prvog ustaškog terora 1941. godine kada je u samo dva mjeseca pogubljeno 40 123 žrtve. Komemorativni skup uveličao je predsjednik Srbije Boris Tadić. Pred 2 000 potomaka i poštovaoca žrtava antifašizma otkriven je i spomenik čiju je obnovu iniciralo Srpsko narodno vijeće, a financirala Vlada Hrvatske.
Obilježavanje 70-godišnjice Jadovnog počelo je liturgijom kod Šaranove jame, jedne od 32 jame u koje su ustaše bacale svoje žrtve, ubijene na najbrutalnije načine ili još polužive. Liturgiju u jutarnjim satima služio je vladika gornjokarlovački Gerasim uz sasluženje sveštenstva i monaštva svoje eparhije. U prisustvu uzvanika arhimandrit Danilo Ljubotina služio je pomen, dok je molitvu za mrtve govorio rabin zagrebački Luciano Prelević.
Uz brojne vjernike svijeće u svojim rukama imali su i predsjednik Srbije Boris Tadić, predsjednik SNV Milorad Pupovac, ambasador Srbije Stanimir Vukićević i drugi istaknuti gosti koji su se nakon verskog obreda poklonili žrtvama pred jamom.
Ovom prilikom Milorad Pupovac i izaslanik premijerke Jadranke Kosor, ministar kulture Jasen Mesić otkrili su spomenik rada kipara Ratka Petrića koji je postavljen 1988. godine, ali je ubrzo, početkom devedesetih uništen.

Politika sjećanja koja neće dijeliti
Posebnu pažnju okupljenih posjetioca i novinara u Jadovnom izazvao je dolazak predsjednika Srbije Borisa Tadića koji je odao poštu stradalim žrtvama zajedno sa majkom Nevenkom, rodom iz ličkog sela Raduč, čiji su otac, a Tadićev djed Strahinja Kićanović i njegov brat Dušan bili žrtve ovog zloglasnog logora smrti.

Po drugi put u Jadovnom održana je komemoracija žrtvama prvog ustaškog terora 1941. godine kada je u samo dva mjeseca pogubljeno 40 123 žrtve. Komemorativni skup uveličao je predsjednik Srbije Boris Tadić. Pred 2 000 potomaka i poštovaoca žrtava antifašizma otkriven je i spomenik čiju je obnovu iniciralo Srpsko narodno vijeće, a financirala Vlada Hrvatske
Obilježavanje 70-godišnjice Jadovnog počelo je liturgijom kod Šaranove jame, jedne od 32 jame u koje su ustaše bacale svoje žrtve, ubijene na najbrutalnije načine ili još polužive. Liturgiju u jutarnjim satima služio je vladika gornjokarlovački Gerasim uz sasluženje sveštenstva i monaštva svoje eparhije. U prisustvu uzvanika arhimandrit Danilo Ljubotina služio je pomen, dok je molitvu za mrtve govorio rabin zagrebački Luciano Prelević.
Uz brojne vjernike svijeće u svojim rukama imali su i predsjednik Srbije Boris Tadić, predsjednik SNV Milorad Pupovac, ambasador Srbije Stanimir Vukićević i drugi istaknuti gosti koji su se nakon verskog obreda poklonili žrtvama pred jamom.
Ovom prilikom Milorad Pupovac i izaslanik premijerke Jadranke Kosor, ministar kulture Jasen Mesić otkrili su spomenik rada kipara Ratka Petrića koji je postavljen 1988. godine, ali je ubrzo, početkom devedesetih uništen.

Politika sjećanja koja neće dijeliti
Posebnu pažnju okupljenih posjetioca i novinara u Jadovnom izazvao je dolazak predsjednika Srbije Borisa Tadića koji je odao poštu stradalim žrtvama zajedno sa majkom Nevenkom, rodom iz ličkog sela Raduč, čiji su otac, a Tadićev djed Strahinja Kićanović i njegov brat Dušan bili žrtve ovog zloglasnog logora smrti.

Neadekvatan odnos prema partizanima
Predsjednik SNV Milorad Pupovac naglasio je da se u Jadovnom odaje počast prvim žrtvama ustaškog režima koje su zatvarane i ubijane, žrtvama genocida nad Srbima i Židovima i obračuna s antifašistima Hrvatima.
– Na ovom mjestu prije 20 godina bio je srušen spomenik, ali se time ipak nije zatrlo sjećanje na žrtve i suočavanje s politikom u kojoj se nije vjerovalo u mogućnost zajedničkog života bez isključivosti. Politiku sjećanja na brojeve žrtava moramo zamijeniti politikom sjećanja na žrtve i počinioce, ustvrdio je Pupovac i podsjetio da danas ne postoji adekvatan odnos društva prema partizanima koji su se suprotstavljali političkoj ideji NDH.
– Devedesetih je oživjela matica zla – politike koja je tvrdila da razni narodi nikad ne mogu živjeti zajedno, ali i politike u kojoj su žrtve postale predmet manipulacija, a mnogi nedužni stradali jer ih se povezivalo s počiniocima zločina, naglasio je Pupovac.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Ratko Maričić rekao je da je ustaški režim od početka planirao istrebljenje Srba, Židova, Roma i svih neistomišljenika i da je Jadovno bilo jedno od mjesta gdje su se likvidacije odvijale.
– Povijesna je ironija što su zločine u Jadovnom spriječili Talijani reokupirajući dijelove Hrvatske koje im je Pavelić ustupio Rimskim ugovorima, rekao je Maričić i dodao da SABA RH vodi računa o svim stratištima međutim da se historija uči napreskokce što onemogućava mladima da sagledaju uzroke i posljedice Drugog svjetskog rata i ulogu antifašizma.
– NDH je bila utemeljena na zločinu i u ideji i u realizaciji, a tu činjenicu nikakva naknadna reinterpretacija ne može promijeniti, poručio je Maričić i pročitao izjavu počasnog predsjednika SABA i bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji je naveo da okupljanje u Jadovnom nije robovanje prošlosti kako to neki kažu, već da je „važno da se sjećamo u vremenu devalviranih vrijednosti“. Mesić je naveo da stradanja nisu bila jednonacionalna i da i počast mora odavati svim žrtvama.

Tako divne šume, a poprište užasa
Predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus pohvalio je obnovu središnjeg spomenika kod Šaranove jame i ukazao na potrebu obnove nekoliko hiljada spomenika koji su srušeni u zadnjih 20 godina.
Generalni sekretar Svjetske unije Makabi Macab Carasse rekao je da ne može zamisliti da su tako divne šume i kraj bili poprišta užasa i poručio je da se zločini nikad ne mogu zaboraviti i da se sve što ljudi unište može obnoviti, što je potkrepio primjerom društva Makabi čiji su skoro svi članovi 1941. završili u Jadovnom, dok Unija danas broji 400.000 članova u 600 židovskih zajednica u 60 zemalja.

Pred govornicom u Jadovnom Dušan Bastašić, predsjednik udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke podsjetio je na zločine koji su činjeni u Jadovnom i drugim logorima i brojku od 40.123 žrtve do koje je došao historičar Đuro Zatezalo, među kojima je i 739 žrtava s otoka Paga koje su nakon odlaska ustaša 1941. godine sakupili, spalili i sahranili talijanski vojnici. Bastašić je ustvrdio i da se ignorira legalna i legitimna inicijativa srpskih i židovskih organizacija o zakonski propisanom odnosu prema mjestima masovnih zločina, dajući primjer neobilježavanja samog mjesta gdje je bio logor Jadovno, kao i činjenicom da je spomen ploča koja je lani postavljena u uvali Slana na Pagu skinuta dva dana nakon toga.
Također, pred okupljenima Bastašić je kritizirao službenu tezu u Hrvatskoj da je rat s hrvatske strane bio nastavak antifašističke borbe i pitao da je zaista tako bilo, zar bi devedesetih godina bilo srušeno hiljada spomenika NOB-a.
Komemoraciju u Jadovnom organiziralo je Srpsko narodno vijeće u suradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom-Eparhijom gornjokarlovačkom, Koordinacijom židovskih općina RH, Udruženjem Jadovno 1941 i Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH.

Nenad Jovanović

Izvor: SNV NOVOSTI