Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Otvaranje izložbe 20.06.2012. u 18 časova
Filozofski fakultet, II sprat,
hol studijskog programa Istorije, Banjaluka
postavka od 20.06. do 20.07.2012.
Proces vizualizacije jadovničkog stradanja u obliku izložbene postavke jeste jedan skroman pokušaj da se sačuva i njeguje uspomena na žrtve kompleksa logora Gospić – Jadovno – Pag. Obim i monstruoznost izvršenih zločina, ali i činjenica da se dugo o tome nije nikako, ili bar ne adekvatno, „govorilo“ samo su činjenice koje nameću jednu dodatnu odgovornost, kako ljudsku, moralnu tako i onu stručnu i naučnu. Kompleksan pristup determinisan istorijskom i metodologijom memoralizacije uopšte, uslovljen vrstom i obimom istorijskih izvora, ali i specifičnošću odabranog medija rezultirali su, koncepcijski i sadržajno, jednom cjelinom za koju se nadamo da je blizu ili bar teži što realnijem prikazivanju istine, koju svi zajedno dugujemo našim stradalim precima, nama samima, ali najviše pokoljenjima koji dolaze.
Izvod iz recenzije
(…) Nikada nije tačno utvrđeno koliko je Srba ubijeno u NDH (1941-1945). Ipak, novija istraživanja, posebno entuzijasta mlađe generacije, ulivaju nadu da će proučavanje ove problematike dovesti do približno tačnih podataka. Izložba o kompleksu ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag 1941. predstavlja skroman, ali vrijedan korak ka željenom cilju. Obilje fotografija i dokumenata, koji činjenično svjedoče o jednom o najužasnijih srpskih stratišta uz edukativni značaj koji je primaran i nezaobilazan imaju i istraživački karakter. (…)
Mr Goran Latinović
Tematski krenuvši sa posezanjem u dalju prošlost i pogledom na razvoj ideologije i procesa koji su rezultirali nastankom Nezavisne Države Hrvatske, preko cjeline koja prikazuje svu monstruoznost i neljudskost zločinačkog uma ostvarenog u kompleksu logora Gospić-Jadovno-Pag 1941. Godine dolazimo do suštinskog dijela izložbe. Ime, lik, nacionalni i vjerski identitet žrtve zbog koga je i stradala, kao i surove životne priče i uspomene na njih lišene pregrube igre licitacije velikim brojevima i surovog svođenja na statistički podatak jesu suština vraćanja dostojanstva i rehumanizacije. Nastojali smo da ova izložba u obliku i obimu u kojem je, naravno, moguće to i postigne, a da istovremeno ne zanemarimo ni druge potrebne sadržaje. Sljedeći dio izložbe govori o načinu obilježavanja ovih strašnih zločina u periodu 1945-1991, kako onih sistemskih tako i onih koji to nisu, i pomaže nam da svatimo da je neadekvatno i nekompletno razotkrivanje i osuda zločina i zločinaca na svojevrstan način nastavak zla, kao i negiranje i zataškavanje sa kojim je, nažalost, jadovnička žrtva bila i jeste suočena. Taj dio ukazuje nam da je bilo i svijetlih primjera sjećanja na jadovničku ranu, doduše rijetkih, na koje danas „kalemimo“ i naš pomen i težnju za kulturalnim pamćenjem.
Izlazna cjelina izložbe govori o sadašnjosti i stvarnosti, o nastojanju potomaka i poštovalaca žrtava da se odagna zaborav i skrnavljenje stradalništva koje će, nadamo se, biti bar za milimetar više i jasnije osvijetljeno ovom izložbom. Takođe, vjerujemo da će ovo pomoći da zajedno shvatimo koliko je Jadovno, kao i ostala, nažalost, brojna stratišta, dio identiteta svih nas i koliko smo dužni da ih ne zaboravimo…
Autori: Predrag Lozo, Dragoslav Ilić, dr Dušan Bastašić
Banjaluka, 20.06.2012.
Vezane vijesti:
OTVORENA IZLOŽBA „MOJE JADOVNO“
This research project/publication has been supported by a grant from the Conference on Jewish Material Claims Against Germany.
