Izbjegli Srbi iz Hrvatske traže podršku u ostvarivanju prava

BEOGRAD, 29. APRILA – Predstavnici 100 udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske predali su danas srpskom premijeru Mirku Cvetkoviću kopije 45 000 potpisa podrške njihovoj peticiji, sa molbom da Vlada Vlade Srbije podrži njihov prijedlog rezolucije o poštovanju ljudskih prava izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske i da ga uputi u skupštinsku proceduru.

„Smatramo da imamo legitimno pravo da parlament Srbije prvi put u 20 godina donese dokument kojim će afirmisati ugrožena ljudska prava više od pola miliona građana“, rekao je novinarima predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta.

Cilj rezolucije je, kaže Linta, da se pitanje masovnog kršenja ljudskih prava izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske i velikog broja građana iz Hrvatske stavi na dnevni red i da bude jedno od otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.

Od Vlade Srbije se traži da otvori suštinski dijalog sa Hrvatskom s ciljem pronalaženja trajnog i pravičnog rješenja oduzetih imovinskih, stanarskih i drugih stečenih prava izbjeglih Srba iz Hrvatske.

„Osnova tog dijaloga mora da bude Bečki sporazum o sukcesiji, Aneks G, u kojem se vrlo jasno kaže da će svim građanima biti vraćena njihova oduzeta prava, koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine“, rekao je Linta.

On je napomenuo da su izbjeglička udruženja uputila dopis Kabinetu premijera Cvetkovića tačno prije dva mjeseca i pokušavala više puta da uspostave dijalog sa njegovim kabinetom, da ga zamole da ih primi i da otvori dijalog o ovim pitanjima.

„Ali, nažalost, to se nije desilo. Zato smo bili prinuđeni da danas donesemo 45 000 potpisa i prijedlog rezolucije u pisarnicu Vlade Srbije sa očekivanjem i molbom da ipak u narednom peridu Cvetković primi našu delegaciju i shvati značaj rješavanja pitanja za više od 500 000 ljudi čija su prava narušena“, rekao je Linta.

U međuvremenu je, dodao je on, prikupljeno još 15 000 potpisa, tako da sada ima 60 000 potpisa, a potpisivanje traje do kraja maja, dok će tokom juna još jednom poslati drugi paket potpisa prikupljenih u drugom krugu.

Linta je rekao da je posljednjih 20 godina u Hrvatskoj na djelu sistemsko otimanje i uništavanje srpske imovine – kuća, stanova, poslovnih prostora, privrednih objekata, šumskog i poljoprivrednog zemljišta.

On je dodao da u Hrvatskoj postoje i dvostruki standardi po pitanju suđenja za ratne zločine, gdje se primjenjuju teži standardi za Srbe, a lakši za Hrvate i na djelu su etnički motivisana suđenja, u kojima je procesuirano više od 95 odsto Srba, a samo pet odsto Hrvata.

Takođe, dodao je, postoji i više od 600 grobnih mjesta sa posmrtnim ostacima Srba koji nisu ekshumirani, niti identifikovani.

„Pravično rješenje ovih pitanja će doprinijeti jačanju povjerenja i pomirenju dva naroda i jačanju kvalitetne bilateralne saradnje između Srbije i Hrvatske“, ocijenio je Linta.

Potpisi su do sada predati predsjedniku Srbije Borisu Tadiću i predsjednici parlamenta Slavici Đukić Dejanović, ali od njih nije stigla povratna informacija.

Linta ističe da su jedino imali razumijevanje od međunarodnih predstavnika i da su ih primili predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Mevlud Čavušoglu i šef delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer, koji su izrazili razumjevanje za njihove probleme.

„I dalje tražimo da našu delegaciju prime Tadić i Dejanovićeva. Nadamo se da će i nakon presude hrvatskim generalima, u Briselu biti razumijevanja da je, ipak, potrebno otvoriti suštinski dijalog sa Hrvatskom prije zatvaranja Poglavlja 23 i prije potpisivanja ugovora sa Hrvatskom o pristupanju EU“, dodao je Linta.

Izvor: