arrow up

Podijelite vijest:

Izbeglički problem stavljen ad akta

Miodrag LintaBeograd – Države regiona spremaju se da potpišu dokument kojim praktično stavljaju izbeglička imovinska pitanja ‘ad akta’, kažu predstavnici izbegličkih udruženja.

Miodrag Linta, predsednik Koalicije izbegličkih udruženja, je za B92 rekao da taj problem ne pogađa samo izbeglice u Srbiji, već i sve one koji imaju bilo kakvu imovinu ili materijalna potraživanja u državama bivše Jugoslavije.

Linta kao i ostali predstavnici izbegličkih udruženja već tri dana odlaze u Predsedništvo Srbije i traže da ih predsednik primi kako bi mu predstavli stav države po ovom pitanju. Iako je prijem zatražen pre dve nedelje, iz Kabineta još nije stigao odgovor.

„Svakog dana mi ostavljamo na pisarnici naše pismo u kome tražimo prijem i obrazlažemo problem, ali odgovora nema“, rekao je Linta za veb B92 i najavio da će se to nastaviti do konferencije koja u Beogradu počinje 7. novembra.

Za tada je u Beogradu zakazana konferencija ministara spoljnih poslova Srbije, Hrvatske, BIH i Crne Gore, na kojoj će biti potpisana Deklaracija koja sadrži izjavu iz koje proizlazi da je izbegličko pitanje na Balkanu završeno.

„Ukoliko se potpiše takva deklaracija, to znači da države smatraju da izbegličko pitanje u državama bivše Jugoslavije više nije problem i da o rešavanju imovinskih pitanja neće više pregovarati države nego da se to ostavlja pojedincima“, rekao je Linta.

On je dodao da je nekoliko desetina građana pokušalo da ostvari svoja prava sudskim putem u Hrvatskoj, ali da su većinom izgubili slučajeve i umesto da dobiju imovinu ili penziju morali da plate velike sudske troškove.

Linta navodi da u Bečkom sporazumu o podeli imovine bivše SFRJ postoji Aneks G, kojim se regulišu imovinska i stečena prava građana koji su izbegli, ali da srpska delegacija u pregovorima o tom sporazuma koji je ratifikovan u parlamentima u regionu nije pregovarala o tom Aneksu.

„Delegacija koju je predvodio Gašo Knežević o tom aneksu nije pregovarala i ne znamo zašto“, rekao je Linta.

On je dodao da od državnih organa traže odgovor zbog čega se potpisuje ovakva deklaracija.

„Ako hoće da se mi žrtvujemo zbog nekog lažnog poverenja i pomirenja u regiona neka nam kažu tako, a ne da potpisuju da je izbegličko pitanje rešeno“, rekao je on.

Izvor: B92.net

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​