Detalj izložbe “Nezaborav za nestale“
Predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“ Dragana Đukić rekla je danas u Beogradu da je, prema evidenciji ovog udruženja, i dalje nepoznata sudbina 2.000 Srba koji su nestali u Hrvatskoj tokom proteklog rata.
Ona je na izložbi pod nazivom „Nezaborav za nestale“, koja je danas otvorena u Domu Vojske u Beogradu, istakla da je Udruženje nezadovoljno dinamikom u dosadašnjem procesu rješavanja sudbine nestalih u Hrvatskoj jer se ni dvije decenije od stradanja Srba u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“ problemi izbjeglih i raseljenih ne smanjuju, a proces ekshumacija i identifikacija predugo traje.
„Žalosno je da i poslije 20 godina u Hrvatskoj još ima 15 registrovanih grobnica sa oko 220 tijela stradalih u pomenutim akcijama. Kada će onda doći na red skrivene lokacije ukopanih žrtava od 1991-1995?“, pita Đukićeva.
Ona je ocijenila da obilježavanje mjesta srpskih stradalnika i postavljanje spomen-obilježja prati otpor hrvatske strane i tamošnje javnosti jer se izbegava podsjećanje na to da su žrtve Srbi.
„Pitanje nestalih se često ističe u susretima najviših zvaničnika Srbije i Hrvatske, ali, nažalost, realizacija ne prati data obećanja“, rekla je Đukićeva i apelovala na nadležne organe, nevladine i druge organizacije da stradali što prije budu identifikovani.
Istoričar Milan Gulić podsjetio je da je 20. vijek za Srbe u Hrvatskoj bio pun iskušenja – od Austrougarske, preko Nezavisne Države Hrvatske i logora koji su je obilježili do građanskog rata i progona Srba iz Krajine devedesetih godina s ciljem da se teritorija očisti od srpskog življa.
On je istakao da je srpski narod poslije „Oluje“ i „Bljeska“ izgubio i nešto što se brojkama ne može iskazati – svoju autentičnu kulturu, između ostalog.
Gulić je podsjetio da je, prema popisu iz 1991. godine, u Hrvatskoj živjelo 580.000 Srba i 106.000 onih koji su se deklarisali kao Jugosloveni, ali su bili srpskog porijekla, da bi popisom iz 2011. godine, koji je sproveden u Hrvatskoj, bilo registrovano oko 200.000 Srba u toj zemlji.
„Nešto ih živi u gradovima ili Slavoniji, a zanemariv je broj onih koji su se vratili u Krajinu“, rekao je Gulić.
Izložba „Nezaborav za nestale“, osim fotografija stanovništva koje se sprema da izbjegne iz Krajine u Srbiju 1995. godine, sadrži i fotografije spaljenih kuća u Kistanju tokom te godine.
Jedan dio izložbe obiluje fotografijama i snimcima seljaka koje su ustaše 1942. godine sprovele u Jasenovac. Izložene su i fotografije izbjeglih majki sa djecom u prihvatnim centrima u Srbiji poslije operacije „Oluja“.
Tokom izložbe sa razglasa su čitana imena onih koji su do sada identifikovani kao poginuli u Hrvatskoj u periodu od 1991-1995. godine.
Vezane vijesti:
Pozivnica za multimedijalni program “Nezaborav za nestale“
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA POSLIJE „OLUJE“ OSTALA PUSTA
PATRIJARH IRINEJ SLUŽIO PARASTOS U CRKVI SVETOG MARKA U BEOGRADU