arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Hrvatska revizija i srpska amnezija

Nakon višedecenijske revizije istorije srpsko-hrvatskih odnosa, hrvatsko društvo je na pragu potpune rehabilitacije fašističke tvorevine Nezavisne države Hrvatske. Revizija se odigravala u kontinuitetu sa različitim intenzitetom, praktično od 1945. godine, tj. od sloma te zloglasne države. U tom vremenu su ustaški koljači najpre postali pripadnici hrvatskih oružanih snaga, pa na kraju hrvatski vitezovi.

Susret Dragana Markovića Palme i Milana Bandića u Zagrebu (Foto Beta/Hina/Admir Buljubašić)
Susret Dragana Markovića Palme i Milana Bandića u Zagrebu (Foto Beta/Hina/Admir Buljubašić)

Hrvatski koncentracioni logori su od gubilišta srpskog i jevrejskog naroda postali „rehabilitacioni centri“, gde su se navodno rehabilitovali i kulturno uzdizali Srbi, Jevreji i ostali nepoćudni narodi. Za sve ono što su Hrvati učinili Srbima, oni su optužili Srbe. Tako su Srbi od žrtava postali agresori a natprosečno učestvovanje Srba u antifašističkom pokretu u Drugom svetskom ratu na prostoru avnojevske Hrvatske postalo je hrvatska vrednost.

U vreme hrvatske revizije, Srbi su imali amneziju prouzrokovanu mitom jugoslovenstva. Srbima je gotovo nepoznato da za prosečnog Hrvata, Jugoslavija predstavlja „Veliku Srbiju“. Zato su tamo Srbi jugoslavenskog opredeljenja nepoželjni i predstavljaju stalni remetilački faktor, čak i kada su tamo sada svedeni na minimum. Tu činjenicu javnost u Srbiji ne shvata i često na taj problem gleda sa mondijalističkih pozicija.

Kada je reč o srpsko-hrvatskim oružanim sukobima, u kojima je stradao veliki broj Srba, Srbi prave nerazumnu simetriju, gde najpre optužuju sebe i vlastito rukovodstvo, a onda usput i hrvatsko. Za Hrvate tu nikada nije bilo dileme – krivicu su isključivo prebacivali na srpski narod i srpsko rukovodstvo. Dok Srbi taj oružani sukob smatraju građanskim ratom, Hrvati to definišu „velikosrpskom agresijom“ države Srbije na državu Hrvatsku, iako one u tom vremenu nisu postojale kao međunarodnopravni faktor.

U tom vrtlogu izmenjenih vrednosti istorijskih činjenica u hrvatskoj ofanzivi i srpskoj defanzivi, Srbi iz Hrvatske su kao krunski svedoci hrvatskih zločina zauvek postali nepoželjni u Hrvatskoj, a često neshvaćeni u Srbiji.

Da nema povremenih histeričnih šovinističkih ispada hrvatskih političara, razmaženih branitelja i pevača Tompsona, teško da bi se u srpskim medijima pričalo o srpskom stradanju u Jadovnom, Jasenovcu, „Bljesku“ i „Oluji“.

Da je Dragan Marković Palma studirao u Zagrebu 1971. i živeo 1991. godine, ne bi mu palo na pamet da na socrealistički način pravi pomirenje Srba i Hrvata i nudi stipendije hrvatskim studentima na račun građana Jagodine. Možda je njegov san bio igranje srpskog kola sa Bandićem na zagrebačkom jezeru Jarun, ali to se nije ostvarilo, i ovo mu je najverovatnije poslednji službeni boravak u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj u celini.

Vreme je da se Srbi probude iz jugoslovenskog sna, i da bar za početak popišu svoje žrtve i gubilišta i na taj način potomcima ostave trag o svom bivstvovanju i stradanju na prostoru Hrvatske u dvadesetom veku.

Đorđe Pražić,
Novi Beograd

Izvor: POLITIKA

NAJNOVIJE VIJESTI

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​