arrow up

Podijelite vijest:

HRIZOSTOM: POVRATAK NA OGNJIŠTE MORALNA OBAVEZA SVAKOG SRBINA

Hrizostom-episkop.jpg

BANJALUKA, 8. MAJA /SRNA/ – Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovači Hrizostom apelovao je na sve prognane iz ove eparhije da se odluče za povratak na svoja ognjišta i imanja.

“Vaše opredjeljenje i odluka za povratak na svoje i obnovu svega onoga što su naši očevi, đedovi, prađedovi i slavni preci stvarali pitanje je istorijske i moralne obaveza svakog Srbina, ma gdje bio i ma čime se bavio”, naveo je vladika Hrizostom.

On je istakao da je Međunarodna konferencija za izbjeglice, prognane i raseljena lica, koja je nedavno održana u Sarajevu, posljednja prilika i šansa svim prognanima i raseljenim licima da ostvare osnovna ljudska prava, a to je pravo na vraćanje imovine, na obnovu oštećenih, zapaljenih i devastiranih domova i ekonomskih dobara.

“Opredjeljenje i odluka za povratak je moralna satisfakcija svim poginulim za slobodu, za mir, za istorijsko pravo srpskog naroda na ovim srpsko-krajiškim prostorima, svim palim u borbama za slobodu krajiških prostora počevši od onih protiv Turaka pa sve do palih u posljednjem otadžbinskom ratu 1992-1995. godine”, naveo je vladika Hrizostom.

On je ocijenio da opredjeljenje i odluka za povratak znače veliku žrtvu, velika odricanja i veliki trud, saopšteno je iz Eparhije bihaćko-petrovačke.

“Neka niko lakomisleno ne pomisli da će neko drugi umjesto nas i za nas raditi. Ne, braćo i sestre, niko ne treba raditi za nas ili radi nas. Čuvajmo svoje dostojanstvo i ponos”, poručuje vladika Hrizostom.

Episkop bihaćko-petrovački naglasio je da povratak i obnova iziskuju strpljenje, rad, trud i napor.

“Najneprimjerenije je samo kukati nad svojom sudbinom i ponavljati kako nam je teško, kako nam niko ne pomaže. Uradimo nešto za sebe pa će nam i drugi pomoći, iako je to teško treba znati da je to cijena novog zadovoljstva, odnosno iznovnog stvaralaštva”, zaključio je vladika Hrizostom.

 

 

 

Izvor: srna

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​