fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Holandija pamti srpske žrtve

Publikacija koja čuva sećanje na stradanja srpskih vojnika iz Prvog svetskog rata na holandskom tlu predstavljena je u Muzeju srpske diplomatije

Februar 1919: pomoćna bolnica za srpske vojnike u Roterdamu (Foto H. A. van Oudgarden)
Februar 1919: pomoćna bolnica za srpske vojnike u Roterdamu (Foto H. A. van Oudgarden)

Uoči 11. novembra – Dana primirja u Prvom svetskom ratu – i to u godini kada se obeležava vek od uspostavljanja diplomatskih odnosa Srbije i Holandije, u Muzeju srpske diplomatije je predstavljena publikacija „Srpski vojnici iz Prvog svetskog rata preminuli u Holandiji”. Autori ove brošure su jedna Srpkinja – filolog Tatjana Vendrig – i dvojica Holanđana – Tatjanin suprug Fabijan Vendrig, politikolog, kao i Džon Stinen, savetnik u holandskoj vladi. Oni su na pedesetak stranica predstavili istorijske činjenice o tome kako je Holandija posle rata prihvatila mnoge ratne zarobljenike kako bi im, u saradnji sa savezničkim državama, omogućila repatrijaciju. Među njima je bilo i oko 5.000 Srba, od kojih se 91 nije vratio u otadžbinu, već su preminuli u Holandiji.

Ova brošura, kako je istaknuto, predstavlja još jedno svedočanstvo o prijateljstvu srpskog i holandskog naroda, čiji je najčuveniji simbol doktor Arijus van Tinhoven, koji je u Prvom svetskom ratu pomagao ranjenima i bolesnima u Srbiji i ostavio zapise o stradanjima naše zemlje. Na njegove zasluge je podsetio i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, koji je istakao da je za Srbiju, koja pamti, važno da se Holandija seća srpskih žrtava u Prvom svetskom ratu i ne prepušta ih zaboravu ni posle sto godina. On je ukazao da je u Prvom svetskom ratu upravo sa Zapada dolazio najveći broj medicinskih misija i pojedinaca koji su nesebično pomagali srpskom narodu.

„To su bili ljudi iz intelektualne elite i avangarde svojih zemalja – žene lekari, forenzičari, dobrovoljci koji su išli na prvu borbenu liniju zajedno sa Srbima”, istakao je Dačić.

A krajem rata, na drugoj strani Evrope, u Van Tinhovenovoj otadžbini Holandiji odlučeno je da ta zemlja primi ratne zarobljenike po okončanju sukoba, podsetio je holandski ambasador u Beogradu Henk van den Dul.

„Moja zemlja je u ratu ostala neutralna, što je omogućilo jednom broju Srba da u njoj nađu utočište. Nisu svi imali sreću da se vrate kući i ova brošura nam prikazuje sliku o tim ljudima. Ona govori o odnosima Srbije i Holandije i našoj zajedničkoj prošlosti, a srećan sam da se ti odnosi nastavljaju”, istakao je ambasador.

U publikaciji se nalaze pisma koje su srpski zarobljenici slali porodicama, odlomci iz njihovih dnevnika, fotografije… Tu je i spisak ličnih podataka za svakog od 91 preminulog srpskog vojnika. Među njima je bilo i onih koji su u toku rata uspevali da pobegnu iz logora i dokopaju se neutralne holandske teritorije, gde su umirali jer im je zdravlje već bilo načeto usled loših uslova u zatočeništvu. Međutim, najviše ih je preminulo posle rata, od novembra 1918. do februara 1919, kad je Holandija otvorila granice za dotadašnje zatočenike. Sećanje na njih u toj zemlji čuva spomenik na groblju u mestu Garderen, s imenima 64 preminula srpska ratnika, koji je prema rečima Fabijana Vendriga podstakao istraživanje.

„Kada sam 2012. otkrio spomenik u Garderenu bio sam iznenađen da takvo obeležje postoji u Holandiji. Hteo sam da saznam više o tome i kontaktirao sam sa srpskom dijasporom i ambasadom. Tadašnji konzul Marko Brkić nam je pomogao da pristupimo arhivama Holandije i Srbije”, rekao je on.

O trudu troje autora svedoči i to što su u istraživanju pronašli 11 potomaka preminulih vojnika s kojima su stupili u kontakt, od kojih su neki prisustvovali prezentaciji. Događaj su svojim prisustvom uveličali i dr Ivana Lučić, potomak vojvode Stepe Stepanovića, kao i predstavnici diplomatskog kora, kao i prof. dr Jelica Novaković Lopušina, koordinator Udruženja „Arijus van Tinhofen”.

Autor: Dimitrije Bukvić

Izvor: POLITIKA

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: