HAN POGLED – NEOTKRIVENI I NEKAŽNjENI USTAŠKI LOGOR SMRTI!

Prema malom broju dostupnih podataka, može se pretpostaviti da se logor sastojao iz tri dijela: ustaškog vojnog uporišta, sabirnog centra i mjesta na kojem su vršene egzekucije.

Izvor: NE ZABORAVIMO – BLOG ; 08. oktobar 2012.

NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima.

FORMIRANjE I LOKACIJA LOGORA
Tokom 1941. godine nova ustaška vlast je u selu Han Pogled, kao važnom strateškom položaju na putu Zvornik-Sarajevo formirala ustaško uporište koje je u nepoznatom periodu ustaške vladavine, između 1941. i 1942. godine, postalo mjesto smrti za hiljade Srba i velikog broja Jevreja čitavog Birča, Han Pijeska i okolnih mjesta.

Tačna lokacija ustaškog uporišta je nepoznata, ali se u knjizi „Han Pijesak-prostor, vrijeme, ljudi“ navodi da se logor nalazio u gustoj šumi i oko Todorovića kuća. [1].

On po svom karakteru nije bio koncetracioni, već je predstavljao vojno uporište koje je u jednom momentu preraslo u mjesto za brze i nažalost efikasne egzekucije, tako da je sabirni centar vjerovatno predstavljala neka pomoćna zgrada protjeranog srpskog stanovništva, koja se nalazila u blizini,  što potvrđuje i Lezo Altarac iz Vlasenice, koji je jedini preživio klanje svoje porodice na Han Pogledi, koji pominje da su vlasenički Jereji bili zatvoreni u štalu iz koje je uspio da pobjegne. [2]

Ustaše bi vjerovatno kako bi koga uhvatili ili uhapsili dovodili do ovog pomoćnog objekta, koji se nalazio na nepoznatoj lokaciji i formirali manje grupe koje su nakon nekog vremena klanjem ubijali i bacali u tri jame na lokalitetu Stublić [3], na imanju porodice Milić.

Sasvim je sigurno da su na ovom mjestu masovna ubistva vršili pripadnici zloglasne ustaške crne legije, tokom svog zločinačkog aprilskog pohoda na istočnu Bosnu 1942. godine, mada je moguće da su ga i ranije koristile i lokalne „domaće“ ustaše kao mjesto egzekucija uhapšenih Srba.

OTKRIVANjE JAMA SMRTI
Samo mjesto stradanja bilo je potpuno nepoznato čak do početka 50-ih godina prošlog vijeka, jer su ga ustaše vjerovatno držale u potpunoj tajnosti, a i sama lokacija na kojoj se nalaze jame bila je obrasla u šumu i gustu šikaru, koja je kasnije iskrčena.

Prema riječima mještana sela Han Pogled, jame su otkrivene sasvim slučajno kada je pas iz sela donio potpuno očuvan dio ljudskog tijela. Nastala je panika, slučaj je prijavnjen vlastima i neko se sjetio ustaške prostitutke, koja je svjedočila o svojim posjetama logoru na Han Pogledi. Tom prilikom je čula od jednog pijanog ustaše kako govori da jedva preklao jednu staricu dole u šumi… Lokacije su pronađene i započeto je iskopavanje.

Na užas prisutnog naroda, tijela su bila posle tolikog vremena dobro očuvana, jer je zemljište na kome se nalaze jame u dolini i djelimično močvarno i vlažno.

Mnogi su prepoznali članove svojih  porodica, započela je stravična kuknjava…

Nastradale Jevreje su prepoznali po gradskoj garderobi, koja se razlikovala od proste seljačke odjeće. Nova komunistička vlast je, umjesto da dostojno sahrani ili bar obilježi mjesto stradanja i pokrene istragu o ovom stravičnom ratnom zločinu, naredila da se jame zatrpaju, a čitava stvar zaboravi. I tako je zaista i bilo. Ni danas se ne zna po čijem nalogu i zašto.

UNIŠTENjE LOGORA 1942. GODINE
Logor-ustaško uporište, čiju je posadu činila jedna ustaška satnija, uništeno je u neuspjelom napadu ustanika na Vlasenicu, 15. juna 1942. godine.

U napadu su učestvovali I bataljon VI proleterske istočno-bosanske brigade, Brainački bataljon Birčanskog NOP odreda, partizanske grupe sa područija oštine Han Pijesak predvođene Svetozarom Kosorićem i Dušanom Jovanovićem i Žeravički bataljon četničkog komadanta Relje Vaskovića, koji je tom prilikom i ranjen.

Jedinice su prikupljene u Malom Polju i na Velikom Igrištu, a izviđačka grupa je upućena da se prikrade ustaškim položajima, iz šume osmotri položaje i napravi skicu bunkera i rovova. Nakon uspješnog osmatranja, napad je započeo 15. juna između 3 i 4 sata ujutru. Prva, Treća i Četvrta četa udarnog bataljona, kao i borci sa Planine i Žeravica su napali na Han Pogled.

Druga četa udarnog bataljona i Birčanski bataljon su postavili zasjedu prema Han Pijesku u selu Čađavica, dok su Brainčani predvođeni Tošom Vujasinovićem dobili zadatak da likvidiraju ustašku posadu kod Ružine vode. Ustaničke jedinice su se neopaženo, pod zaštitom mraka, kroz šumu privukle  ustaškim položajima na Han Pogledi i iznenada uskočile u ustaške rovove.

I pored postignutog iznenađenja vodila se oštra borba, a posebno jak otpor pružan je iz kuće u kojoj se nalazio ustaški štab.

Juriš je bio nezadrživ, padali su bunker za bunkerom, rov za rovom, zgrada za zgradom. Ustaše su bježale prema Han Pijesku i Vlasenice,  ostavivši iza sebe 10 mrtvih. Ustanički gubici su iznosili 6 poginulih, 1 nestao i dvojica ranjenih boraca. Tom prilikom zaplenjeno je 1 teški mitraljez, 2 puškomitraljeza, preko 30 pušaka, 20.000 metaka, kao i određenu količinu obuće, odjeće, hrane i druge opreme. Zasjeda prema Han Pijesku je već u ranim jutarnjim časovima odbili napad Njemaca i ustaša, koji su pošli u pomoć opkoljenoj Vlasenici. Oslobodioci ustaškog logora su se nakon završene akcije i neprijateljskog bombardovanja povukli u šume Igrišta prema Grabovom polju. [4] U selu Han Pogled na izvoru „Ružina voda“, koji se nalazi oko 300-400 metara od samog logora i jama, na mjestu spomenika iz I svjetskog rata, u avgustu 1952. godine podignuta je spomen ploča, kao svjedočanstvo uništenja ustaškog uporišta.

Na spomen ploči stoji natpis:

„15. juna 1942 godine borci I bataljona VI proleterske istočno-bosanske brigade i brainačkog bataljona Birčanskog NOP odreda uništili su u jurišu ustaško uporište na Han Pogledu“. 

O logoru, jamama, stradalima, kao i učešću četničkog bataljona u napadu ne piše ništa.

BROJ ŽRTAVA USTAŠKOG LOGORA NA HAN POGLEDI
Prema procjenama starijih mještana Han Pogledi, koji su imali priliku da prisustvuju otkopavanju lokacija i kasnijem zataškavanju zločina,  u jamama danas počiva nekoliko hiljada brutalno ubijenih Srba i Jevreja. Velika većina njihovih imena vjerovatno nikada neće biti poznata, jer se ovim pitanjem, kao ni brojem žrtava do sada niko nije bavio.

Prava namjena logora, jame, žrtve i njihova strašna sudbina nisu pomenuti ni u jednoj knjizi o II svjetskom ratu u komunističko-socijalističkom periodu!

Prvi i za sada jedini put u literaturi ovo mjesto i njegova prava namjena navedeni su 2011. godine u publikaciji „Han-Pijesak. Prostor-vrijeme-ljudi“ u kojoj se navodi da je je u jame bačeno oko 700 ljudi. [5]. Lokalna vlast u Vlasenici raspolaže sa podacima da je na ovom strašnom mjestu ubijeno oko 2.000 Srba i Jevreja [6] U svakom slučaju u pitanju su zastrašujuće brojke.

 STRADANjE JEVREJA U LOGORU NA HAN POGLEDI
Komunističke vlasti su ubrzo posle otkrivanja jama smrti proglasile logor na Han Pogledi za tabu temu, tako da danas malo ko u Vlasenici i Han Pijesku, kao i čitavoj ovoj regiji zna za ovo mjesto stravičnog zločina. Tokom 80-ih godina prošlog vijeka posjećivali su ga privatno jevrejski iseljenici iz Amerike – potomci vlaseničkih Jevreja. Na inicijativu porodice Altarac i uz podršku Jevrejske zajednice BiH, na lokaciji je 11.07.2011. godine otkrivena  spomen ploča nastradalim Altarcima, koju su otkrili istaknuti član Jevrejske zajednice i publicista Eli Tauber i načelnik opštine Vlasenica Mladen Popović [7].

Inicijativu za podizanje spomen ploče dala je Flory Kabilio Jagoda, Jevrejka iz SAD čija je majka porijeklom Altarac iz Vlasenice i čija životna priča podsjeća na filmsku...

Rođena je kao Florica Kabilio 21. decembra 1923. godine u Sarajevu. Ubrzo nakon rođenja njena majka Roza Altarac napušta muža i vraća se roditeljima – sefardskim muzičarima Sumbulu i Berti Altarac koji su živjeli u Vlasenici.

Florica je skoro punih 10 godina, sve do 1932. godine živila u Vlasenici, kada se sa majkom seli u Zagreb, gdje kao i mnogi drugi Jevreji 1941. doživljava poniženja, izbacuju je iz škole, prinuđena je da nosi židovsku oznaku itd. Uspjeva da se domogne italijanske teritorije gdje upoznaje američkog Jevrejina i narednika u američkoj vojsci Harry Jagodu, za koga se i udaje.

U SAD iz Italije odlazi u junu 1946. godine.

Dan prije njenog odlaska iz Italije, njena majka Roza dobija pismo od svog brata Leze Altarca u kojem ih obavještava o pokolju nad porodicom Altarac u Vlasenici. U pismu opisuje kako su u maju 1942. godine preostali vlasenički Jevreji opkoljeni i potom zatvoreni u štalu gdje su pogubljeni od strane lokalnih Muslimana pod komandom Njemaca. Nakon zločina njihova tijela su bačena u jame. Samo je Lezo uspio bjekstvom da izbjegne masakr i spase život. [8]

Prema nekim navodima ovaj stravičan zločin se dogodio 6. maja 1942. godine. [9] Lezo Altarac je nakon rata živio u Vlasenici.

Flory Kabilio Jagoda je danas poznata jevrejska muzičarka i interpretatorka tradicionalne jevrejske muzike.

Prilikom otkrivanja spomen ploče izjavila je:

„Emocija je bila strašna, jer išli smo u Vlasenicu i tamo metnuli kamen. Cijelu familiju Altarac su ubili, bacili ih u jednu jamu. Htjela sam da metnem kamen – i to već dugo, a nisam imala priliku da dođem. Ovo je jako bilo, jako važno meni. Što sam starija, više mi je potrebno da mi da mir.“ [10]

Prvi put posle skoro 70 godina pojavio se i za sada jedini novinski članak o ustaškim zločinima i logoru na Han Pogledi u dnevnom listu Nezavisne novine, u kome je najavljena inicijativa za podizanje spomen kompleksa na ovom ovog poručju [11].

Na internet stranici jevrejskog memorijalnog centra Jad Vašem http://db.yadvashem.org/names/nameResults.html?language=en&applid=SAPIR7&queryId=JAGUAR02_3856_556265&page=1 nalaze se sva imena vlaseničkix Jevreja koji su bestijalno pobijeni prilikom divljačkog pohoda Crne legije.

 SPOMENIK SRPSKIM ŽRTVAMA NA HAN POGLEDI

Iako je do sada bilo nekoliko inicijativa za podizanje spomen obilježja srpskim žrtvama na Han Pogledi, do toga na žalost još uvije nije došlo.

Za sada, osim spomenika na „Ružinoj vodi“, na samoj lokaciji pored jedne od jama postoji samo spomen ploča za nastradale članove porodice Todorović iz Dolova na kojoj piše:

„Na ovom mjestu u proljeće 1942. godine je od strane muslimana koji su bili pripadnici ustaških jedinica pobijen veliki broj srpskih porodica među njima i sedam članova porodice Mila Todorovića iz Dolova“.

U planu je i podizanje spomen obilježja u vidu velikog krsta, kao simbola stradanja pravoslavnog srpskog stanovništva.

Iako su ovo inicijative vrijedne svake pohvale, razmjere ovog zločina, kao i poluvjekovno komunističko zataškavanje, su toliko velike i toliko strašne da je pravo rješenje podizanje spomen-kompleksa koji će biti ne samo spomenik srpskim i jevrejskim žrtvama, već i trajna opomena budućim generacijama da ne dozvole da se ovako stravičan zločin više ikada ponovi!

USTAŠKI ZLOČINCI I KOLjAČI U LOGORU SMRTI NA HAN POGLEDI
Do sada se ovim logorom niko nije ni bavio, tako da su imena ustaških zlikovaca i njihove sudbine još uvijek nepoznanica. Međutim u studiji Zdravka Antića „Zločini nad Srbima i Jevrejima u istočnoj Bosni 1941/42. godine“, koju je 1993. godine objavio Balkanološki institut Srpske akademija nauka i umjetnosti, kod odgovornih za klanje porodice Todorović iz Dolova, kao i masovno ubistvo vlaseničkih Jevreja 1942. godine navedeno je sledeće:

„Sve navedene zločine izvršile su ustaše pod komandom Rafaela Bobana, a pomagali su mu Ivanović Silvije, učitelj Seko Mujo, Jukić Saratan, nadporučnik Zličarić Ante, a od lokalnih ustaša Musić (Ahmeta) Meho iz Vlasenice.“ 

U ovoj studiji se navodi da su Jevreji pobijeni na mjestu Ploče, koje nešto niže od Han Pogledi prema Vlasenici, ali zasigurno se zna da se ovaj zločin desio upravo na Han Pogledi.  [12]

Rafael Boban je poznati ustaša, rodom iz Gruda i  jedan od komandanata Crne Legije. [13]

Zličarić Ante bi mogao da bude Zličarić Anton, činovnik Napretkove zadruge iz Travnika, koji je odmah nakon formiranja tzv. NDH postao član ustaškog stožera u Mostaru. [14]

Za ostale navedene zločince trenutno ne postoje precizniji podaci.

NE ZABORAVIMO!

Izvori i literatura:

1. Han Pijesak. prostor-vrijeme-ljudi“, S. Sokanović i drugi, Han Pijesak, 2011.
2. http://digitalassets.ushmm.org/photoarchives/detail.aspx?id=1131531&search=RESCUERS&index=2186
3. http://www.opstina-vlasenica.org/?p=1269
4. „Šesta proleterska istočno-bosanska brigada“, R. Petrovar, S. Trikić, Beograd, 1982, „Birač u NOB-u“, Dr Z. Antonić, J. Perić, Tuzla, 1982. godine, 
   Han Pijesak. prostor-vrijeme-ljudi“, S. Sokanović i drugi, Han Pijesak, 2011
5. Han Pijesak. prostor-vrijeme-ljudi“, S. Sokanović i drugi, Han Pijesak, 2011
6. http://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Otkrivena-spomen-ploca-porodici-Altarac-koju-je-ubila-Franceticeva-Crna-legija-97229.html
7. http://www.opstina-vlasenica.org/?p=1269
8. http://digitalassets.ushmm.org/photoarchives/detail.aspx?id=1131531&search=RESCUERS&index=2186
9. http://elmundosefarad.wikidot.com/jevreji-u-malim-mestima-u-bosni-i-hercegovini
10. http://www.slobodnaevropa.org/content/flora_jagoda_kuce_su_se_promijenile_ali_ljudi_isti/24266940.html, http://triosefardi.com/author/howard/
11. http://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Otkrivena-spomen-ploca-porodici-Altarac-koju-je-ubila-Franceticeva-Crna-legija-97229.html
12. „Zločin nad Srbima i Jevrejima u istočnoj Bosni 1941/42. godine“, Z. Antonić, 1993, Beograd
13. Više na strani http://nezaboravimo.blogspot.com/2012/10/ii-ustaske-crne-legije_8.html
14. Hercegovina u NOB, knjiga 2, 1986, Beograd
15. VA NDH k312 f1 d57 

Napomena redakcije portala Jadovno 1941:

Na internet sajtu NE ZABORAVIMO – BLOG navedeno je slijedeće upozorenje: „Sadržaj ovog bloga zaštićen je autorskim pravima. Kopiranje, korišćenje i distribucija cjelokupnog materijala ili bilo kog dijela sadržaja ovog bloga su dozvoljeni isključivo uz pismenu saglasnog autora!„

Pošto se na navedenom sajtu ne nalaze kontakt podaci autora, traženu saglasnost nismo uspjeli zatražiti. Ipak, zbog vrijednih podataka iznijetih u prilogu, odlučili smo se objaviti ga. Pozivamo autora priloga da kontaktira redakciju portala na adresi: udruzenje@jadovno.com .