Halilović i Karkelja bili pripadnici izviđačko-diverzantskog voda

U nastavku suđenja bivšim pripadnicima takozvane Armije BiH za zločine nad srpskim ratnim zarobljenicima u Goraždu 1992. godine, svjedok odbrane Hasan Salihić potvrdio je da su optuženi Senad Halilović i Suljo Karkelja u septembru 1992. učestvovali u borbama na desnoj obali Drine.

Salihić je pred Okružnim sudom u Istočnom Sarajevu rekao da su Halilović i Karkelja bili pripadnici izviđačko-diverzantskog voda 31. Drinske brigade, čiji zadatak je bio izviđanje terena na području Ljeskovika.

Prema izjavi svjedoka, sjedište ove brigade bilo je u hotelu „Gradina“ u Goraždu, koji se od Policijske stanice nalazio na udaljenosti dva do tri kilometra.

On je potvrdio da su se, u večernjim časovima 17. septembra, sa borbenih položaja povukli po naredbi, te da su se u kasnim večernjim časovima vratili u Goražde.

„U Goražde nas je vratio Hasan Bećo, koji je vozio kamion. Senad Halilović, Suljo Karkelja i ja otišli smo u kasarnu, u hotel, a ostali su se vratili svojim kućama“, izjavio je Salihić.

Bivši načelnik Štaba Prve Drinske brigade Nedžib Bašić potvrdio je da su im tokom operacije „Drina“ polovinom septembra 1992. kao ispomoć pristigli pripadnici izviđačko-diverzantskog i protivdiverzantskog voda 31. Drinske brigade.

„Oni su upućivani na izviđanje u Ljeskovik, a 16. septembra, u jutarnjim časovima počela su borbena dejstva, koja su trajala cijeli dan. Naveče smo se povukli u Ljeskovik, odatle u Sabu, pa u Goražde“, dodao je Bašić.

Tokom svjedočenja on je rekao da u okviru akcije „Krug“, koja je sprovedena u avgustu 1992. godine s ciljem „oslobađanja“ lijeve obale Drine, na Trovrhu nije učestvovala njegova brigada.

„U tom dijelu nije učestvovala moja brigada i to nije bila moja zona odgovornosti. Tamo su bile gradske jedinice. U mojoj brigadi nije bilo zarobljenika, za druge ne znam“, izjavio je Bašić.

Svjedok Salem Adžem je naveo da je kao pripadnik tehničkog voda 31. Drinske brigade limom obložio tri kombija za prevoz hrane i ranjenika sa jedne obale Drine na drugu.

„U maju smo u Vitkovićima obložili dva `Opresina` kombija. Sa limom debljine 10 do 12 milimetara obložili smo unutrašnjost, kabinu i spoljnu stranu vozila, a jedini otvor koji smo ostavljali bio je kod vozača“, objasnio je Adžem, koji je dodao da je dalji rođak optuženog Muhameda Adžema.

Svjedok je rekao da su se vozila često kvarila i da je prvi kombi ubrzo zapaljen, a da je nedugo zatim, vozač drugog kombija Mujo Hamzić pogođen kroz otvor i sa vozilom sletio niz liticu.

„U Goraždu smo iz pošte uzeli treći kombi, koji smo takođe obložili. U upotrebi je bio do kraja avgusta, kada je oslobođena lijeva strana Drine“, izjavio je Adžem.

On je naveo da su kombije koristili „svi kome su trebali“ i da ne zna da li su vozači bili vojna ili civilna lica.

I svjedok Ahmo Alikadić radio je na istim poslovima, kao i Hamzić. On je objasnio da su vozila, zbog limova, bila jako teška, da nisu bila brza i da nisu mogla ići daleko, te da su se često kvarila.

Prema njegovim riječima, vozili su ih dežurni vozači, a pripadala su svima kojima su trebala.

Za optužene je samo naveo da ih zna iz viđenja.

Nekadašnje pripadnike takozvane Armije BiH Muhameda Adžema, Omera Uglješu, Senada Halilovića i Sulju Karkelja, Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tereti za učešće u ubistvima ratnih zarobljenika Boška i Đoke Lasice, Njegoša Ćehe, Koje Vukovića, Branislava i Budimira Todorovića, Tioslava Radovića i Ratomira Klačara.

Oni su zarobljeni u avgustu 1992. godine na brdu Trovrh, kod Goražda, odvedeni u goraždansku policijsku stanicu, gdje su i ubijeni.

Suđenje se nastavlja 14. jula kada bi trebala biti saslušana još četiri svjedoka odbrane.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Svjedočenje o zatočenim Srbima u Goraždu | Jadovno 1941.

Završen dokazni postupak za zločine nad Srbima u Goraždu …

Svjedočenje o zatočenim Srbima u Goraždu | Jadovno 1941.

Zločin na Trovrhu