arrow up

Podijelite vijest:

Hajka zbog dokumentarca o masakru u Dvoru: Kosanoviću pretnja otkazom

Medijska hajka u Hrvatskoj povodom danskog dokumentarca o masakru u Dvoru. Samo formalni propust ili lov na ideološke neistomišljenike?

Scena iz danskog dokumentarnog filma o zločinu u Dvoru
Scena iz danskog dokumentarnog filma o
zločinu u Dvoru

EPILOG medijske hajke koju je izazvalo pismo novinara i urednika HRT Dražena Majića, povodom danskog dokumentarnog filma o masakru u Dvoru, mogao bi da bude otkaz novinaru HTV Saši Kosanoviću koji je pomagao danskoj ekipi!

Kosanovića je rukovodstvo HRT pozvalo da se izjasni o odluci vanrednog otkaza “vlastitom krivnjom”, koja je utvrđena u formalnom propustu odn. nedostatku službenog i potpisanog odobrenja HTV da učestvuje u projektima izvan matične kuće. Kosanoviću je ovaj posao ponudio njegov tadašnji nadređeni, sada već bivši urednik Dokumentarnog programa HTV Robert Zuber.

Kakvu poruku javni medijski servis šalje vanrednim otkazom jednom od svojih viđenijih reportera? Samo kao pritisak na sve one koji ne dele ideologiju novoimenovanog rukovodstva kuće. Među novinarima HTV već vlada strah od mogućih novih otkaza i nezdrava atmosfera u kojoj je nemoguće obavljati bilo kakav kvalitetan posao.

Službeno, HRT ne želi ništa da komentiraše.

Inače, u pismu koje je Dražen Majić uputio Nadzornom odboru i Programskom veću HRT i saborskom Odboru za informisanje u martu ove godine, navodi se da je film koji govori o smaknuću devet civila, psihičkih bolesnika iz bolnice u Petrinji, “propagandni uradak Save Štrpca”, srpskog advokata i nekadašnjeg sudije zadarskog Okružnog suda.

Na koji način je takva “zavera” mogla biti izvedena u danskoj produkciji, pitanje je kojim se nije previše zamarao, već se više zadržao na sumnjivoj saradnji sa “Nukleus filmom” koji je koproducent “spornog dokumentarca”. Spornog valjda jer se u njemu pojavljuju i hrvatska i srpska strana koje se međusobno optužuju za ovaj zločin čiji počinioci nisu otkriveni ni posle 20 godina.

Sam film bavi se intimnim preispitivanjem zapovednika danskog bataljona UN koji se vraća na poprište zločina i razgovara sa svim akterima. On traži odgovore na pitanja koja ga muče, koja muče i dansku javnost koja želi da zna zbog čega njihovi vojnici nisu branili živote civila i pucali na napadače.

Pitanje koje bi mučilo i hrvatsku javnost kad bi se o njemu javno smelo progovoriti, a sudeći prema posledicama s kojima se nosi novinar samo zbog svog učestvovanja u projektu, očigledno se ne sme.

BEZ UPIRANJA PRSTOM

PREMA tekstu u “Novostima” koji je Saša Kosanović još u septembru prošle godine napisao, dokumentarac se ne bavi utvrđivanjem krivice ili upiranjem prsta u pripadnike hrvatskih ili srpskih jedinica. Na pitanje ko je počinio zločin, odgovor bi trebalo da da Državno tužilaštvo Hrvatske, koje sa srpskim tužilaštvom za ratne zločine navodno istražuje šta se dogodilo, iako ta istraga veoma sporo napreduje.

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Dokumentarac o zločinu u Dvoru podigao prašinu u Hrvatskoj …

15 minuta – Masakr u Dvoru

Zločin u Dvoru na Uni pred licem sveta | Jadovno 1941.

Branitelje boli istina o masakru | Jadovno 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​