Graditi zajedničko građansko društvo

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac sa tradicionalnog božićnog prijema SNV-a na kom se okupio cijeli državni vrh, većina ministara nove vlade, pripadnici srpske zajednice i velik broj ličnosti iz javnog života Hrvatske, poručio je da se s tog mjesta treba govoriti o onima koji se plaše, onima koji promoviraju podjele i koriste govor mržnje, ali i o onih nekoliko desetina hiljada ljudi koji još žive u izbjeglištvu bez riješenih elementarnih ljudskih prava.

Predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Sabora Boris Šprem, premijer Zoran Milanović, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac i protojerej stavrofor Slobodan Lalić ovom prilikom izrazili su potrebu razvoja i poboljšanja hrvatsko-srpskih odnosa.

– Ova je godine slična ’90. -oj i 2000. godini kad su učinjene velike političke promjene, ali u ovu godinu ulazimo s mnogo manje energije, vjere i očekivanja jer smo tu energiju potrošili u proteklih 20 godina, a mnogo puta smo bili iznevjereni, pogotovo kad smo imali nerealna očekivanja, naglasio je Milorad Pupovac.

Mržnja ne smije biti pogonsko gorivo

– Ni nakon 22 godine nismo se oslobodili straha i mržnje, ljudi se još plaše da se izjasne, a mnogi potiču podjele i koriste govor mržnje. Zbog toga bi danas trebalo govoriti o onima koji se plaše, onima koji promoviraju podjele i koriste govor mržnje, ali i o onih nekoliko desetina hiljada ljudi koji još žive u izbjeglištvu bez riješenih elementarnih ljudskih prava, poručio je Pupovac.

– Hrvatska danas ne bi bila ono što jeste da nije bilo doprinosa Srba u svim područjima njenog razvoja, rekao je Josipović i podsjetivši na izjavu Nikole Tesle danu uoči Drugog svjetskog rata da bi „mržnja kad bi se pretvorila u električnu energiju, osvijetlila sve naše gradove i sela“, ali da mržnja ne smije biti pogonsko gorivo već to mora biti poštovanje, razumijevanje i građenje zajedničke budućnosti.

Ukazujući na srpski doprinos historiji i sadašnjosti Hrvatske, Josipović je naglasio da se on može vidjeti šetnjom ulicama, čitanjem knjiga i zbirki pjesama ili šetnjom arkadama na Mirogoju gdje su sahranjeni istaknuti umovi oba naroda.

– Moramo graditi zajedničko građansko društvo, istakao je premijer Milanović i ponovio da je zadatak vlade kojoj je na čelu stvaranje države u kojoj se nitko ne plaši.

Težiti zajedničkom životu

– Za odnos Hrvata i Srbe ne treba koristi ni riječ tolerancija jer podrazumijeva otpornost na nešto sa strane, ali ni riječ suživot nije dovoljno dobra jer sugerira nijemo nametanje, pa je zato pojam život ono čemu treba težiti. Volio bih da zaživi Teslina rečenica „Ponosan sam srpskim rodom i hrvatskom domovinom, podvukao je premijer Milanović prije nego što je, kao i ostali čestitao Božić tradicionalnim pozdravom: Mir Božji, Hristos se rodi!

Na tradicionalnom prijemu SNV-a podijeljene su i nagrade za istaknute članove srpske zajednice, kao i za osobe iz hrvatskog društvenog života koji su svojim radom i primjerom doprinijeli razvoju dobrosusjedskih i međuljudskih odnosa dva naroda. Nagrada „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa i razvoju multietničnosti i multikulturalnosti dodijeljena je predsjednicima Hrvatske i Srbije Ivi Josipoviću i Borisu Tadiću, a nagrada će im biti uručena prilikom prvog posjeta predsjednika Srbije.

Nagradu „Nikola Tesla“ za razvoj srpskih institucija dobili su dosadašnji vicepremijer Slobodan Uzelac i posthumno Miloš Vojnović, jedan od osnivača i prvi predsjednik Zajedničkog veća općina.

Nagradu „Diana Budisavljević“ nazvanu po ženi koja je 1942. od smrti u ustaškim logorima spasila na hiljade srpske djece s Kozare, a koja se dodjeljuje za humanizam, posthumno je dobila Darinka Janjanin, dugogodišnja uporna i hrabra riječka aktivistkinja za ljudska prava i jednakost.

Antifašisti Josip Boljkovac i Rade Bulat podijelili su nagradu „Gojko Nikoliš“ nazvanu po kordunaškom antifašisti, liječniku i književniku, a koja se dodjeljuje za očuvanje tekovina antifašizma. U Vojnovićevo ime nagrada je uručena njegovoj supruzi Nadi, dok je za Darinku nagradu primio Đuro Budisavljević iz riječkog pododbora „Prosvjete“.

U ime nagrađenih zahvalio se Slobodan Uzelac, a nakon službenog dijela programa lomljena je česnica. Tko je bio tako taličan da je zagrizao novčić koji se tradicionalno stavlja u tu pogaču, ne zna se.

Ostatci mračnih sila prošlosti

Neposredno prije početka prijema ispred Novinarskog doma okupilo se desetak članova Hrvatske čiste stranke prava koji su demonstrirali zbog dodjele nagrada Bulatu i Boljkovcu.

– Ja sam antifašista od 1941. godine i dobio sam nagradu za učešće od NOB, odnosno na strani antifašističkih pobjedničkih sila, ali i za sve što sam uradio poslije, rekao je Boljkovac i naglasio činjenicu da je Bulat kao Srbin ratovao u hrvatskim, a on kao Hrvat u srpskim krajevima.

– Ne znam tko demonstrira, ali to su ostaci mračnih sila prošlosti, a što bi drugo bili, rekao je i dodao da bi u Njemačkoj za takve proteste i poruke završili u zatvoru.

– Boljkovac i Bulat su Hrvat i Srbin koji simboliziraju ono što je predstavljalo zajedništvo za slobodu, ali su i svjedoci odnosa prema antifašizmu u Hrvatskoj i njegovog osporavanja i negiranja, zbog čega im SNV dodjeljuje ovu nagradu, rekao je Pupovac.

Tema izjava učesnika ovogodišnjeg prijema bilo je i pitanje odnosa Srbije i Hrvatske, kao i međusobnih tužbi za genocid pri čemu je naglašeno da su one rezultat starih politika koje su se na taj način htjele ukopati da ne odu u prošlost.

Po riječima predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, prošle dvije-tri godine ostvaren je značajan pomak nabolje, iako ima još uvijek mnogo otvorenih pitanja, prije svega problem nestalih lica, i Srba i Hrvata, za čije se sudbine ne zna.

Sa tužbom ili bez tužbe?

– Pitanje granice, kulturnih dobara, sukcesije… sve su to ozbiljna pitanja za koje ljudi dobre volje mogu naći prihvatljivo rješenje za obje strane, rekao je Josipović i naglasio da vlade dviju zemalja moraju iznijeti glavninu tog posla.

– Pitanje tužbi ima simboličku vrijednost. Hrvatska je pokrenula tužbu kad su odnosi dvije zemlje bili gotovo na nuli, kad nije postojala perspektiva, ne samo rješavanja problema, nego i ostvarenja legitimnih hrvatskih interesa, kad nije bilo suradnje Srbije s Hagom i kad nije bilo govora o tome da bi se zajednički radilo na pronalaženju nestalih, podsjetio je Josipović.

– Danas su okolnosti drugačije i mislim da je bitno prvo procijeniti možemo li uspjeti u sporu i da li možemo lakše i bolje ostvariti naše interese tužbom ili bez tužbe, zaključio je predsjednik Hrvatske.

Premijer Milanović odnose dvije zemlje je ocijenio kao solidne, ali s velikim prostorom za napredak. – Bio je rat, bili smo napadnuti. Danas je Srbija prostor gdje se govori sličnim, međusobno razumljivim jezikom i gdje postoji značajan prostor za hrvatske kompanije. To su naši interesi, bez velike patetike. Dvije zemlje trebaju biti dobri susjedi i partneri i ako to postignemo, to je velika stvar, rekao je Milanović i zaključio da od daljnjeg razgovora sa Beogradom zavisi sudbina tužbe.

Piše i snimio: Nenad Jovanović

Izvor: