arrow up

Podijelite vijest:

Grad bez spomen-ploče nakon sedam decenija

veljic2.jpg

Memorijalno društvo “Racija 1942” i Društvo za očuvanje sjećanja na holokaust uputili su danas najoštriji protest gradonačelniku Novog Sada Igoru Pavličiću, što ni poslije sedam decenija od “Novosadske racije” grad nema spomen-ploču na novosadskom kupalištu “Štrand” na Dunavu.

Kako navode ta društva, spomen-obilježje se moralo podići kao znak vječnog sjećanja da su na tom mjestu mađarski fašisti u januaru 1942. godine pobili i pod led Dunava bacili više od 4 000 nedužnih Srba, Jevreja i Roma.

“Vrhunska uvreda nedužnih žrtava neviđenog fašističkog terora jeste da smo i 23. januar dočekali bez spomen-obeležja. Vi i grad niste pokazali volju da se, makar i simbolično, odužite žrtvama najvećeg zločina u istoriji grada posle sedam decenija skrivanja, falsifikovanja i manipulacija njihovom tragedijom”, navodi se u današnjem saopštenju, koje je potpisao direkotor Društva za očuvanje sjećanja na holokaust Aleksandar Veljić.

Društva koja baštine očuvanje na sjećanje na najveći zločin u istoriji Novog Sada skreću pažnju Pavličiću da su on i gradske vlasti prije nekoliko dana od Budimpešte doživjeli veliki “šamar” i pretpjeli veliki civilizacijski poraz, pošto je 20. januara u Budimpešti otkrivena spomen-ploča Ministarstva pravde Mađarske povodom 70 godina od zloglasne racije.

“Nažalost, samo zbog nebrige Vas i Vaših saradnika grad još nema spomen-obeležja iako se u njemu taj neviđeni zločin desio”, navodi se u saopštenju.

Ova društva su još 24. jula uputila molbu gradskim vlastima da postave spomen-ploču da stratište na “Štrandu” ne bi ostalo neobilježeno i
70 godina poslije nezapamćenog zločina.

Na danas popularnom novosadkom kupalištu “Štrand” pripadnici mađarske fašističke okupacione vojske su od 20. do 23. januara 1942. godine ubili više od 4 000 nedužnih Srba, Jevreja, kao i Roma.

Mađarski fašisti su nedužne žrtve na “Štrandu” muškarce, žene, nemoćnu djecu i starce, na temperaturi od minus 30 stepeni skidali gole, pucali im u potiljak, a zatim bacali pod led Dunava.

Izvor: srna

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​