fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Gorka sudbina svih Gavrilovih spomen-ploča

Kao što je Ga­vri­lo Prin­cip i po­sle smr­ti okle­ve­tan od ne­pri­ja­te­lja, ta­ko su i spo­men-obe­lež­ja o nje­mu, re­klo bi se, do­ži­ve­la istu, gor­ku sud­bi­nu.

Gavrilo Princip

Gavrilo Princip


Ne­mač­ki fi­rer Adolf Hi­tler, pro­sla­vlja­ju­ći svoj 52. ro­đen­dan, 20. apri­la 1941. go­di­ne, do­bio je kao ro­đen­dan­ski po­klon je­di­ni rat­ni tro­fej iz ras­ko­ma­da­ne Ju­go­sla­vi­je: spo­men-plo­ču Ga­vri­lu Prin­ci­pu, do­ne­tu iz oku­pi­ra­nog Sa­ra­je­va. Ski­da­nje ove plo­če sni­mlje­no je film­skom ka­me­rom, a sni­mak je u film­skom žur­na­lu emi­to­van ši­rom po­ko­re­ne Evro­pe. Čin ski­da­nja plo­če pra­tio je glas ne­mač­kog spi­ke­ra da se „na ovom isto­rij­skom me­stu Ga­vri­lo Prin­cip iz­bo­rio za slo­bo­du Sr­bi­je”.

Na ski­nu­toj plo­či, me­đu­tim, ni­je po­mi­nja­no ni srp­stvo, ni Sr­bi­ja. Ći­ri­li­com je pi­sa­lo: „Na ovom isto­rij­skom me­stu Ga­vri­lo Prin­cip na­vi­je­sti slo­bo­du na Vi­dov­dan 15/28. jun 1914. go­di­ne”.Da bi iro­ni­ja bi­la ve­ća, ovu spo­men-plo­ču, 2. fe­bru­a­ra 1930, ni­je (iz spolj­no­po­li­tič­kih i unu­tra­šnjih raz­lo­ga) po­sta­vi­la Kra­lje­vi­na Ju­go­sla­vi­ja, ne­go su je sa­mo­i­ni­ci­ja­tiv­no po­sta­vi­li i, bez pri­su­stva dr­žav­nih zva­nič­ni­ka, ot­kri­li Prin­ci­po­vi pri­ja­te­lji i ro­đa­ci mla­do­bo­sa­na­ca.

Po­sle oslo­bo­đe­nja, u pri­su­stvu vo­de­ćih lju­di Re­pu­bli­ke Bo­sne iHer­ce­go­vi­ne u so­ci­ja­li­stič­koj Ju­go­sla­vi­ji, u Sa­ra­je­vu je ot­kri­ve­na no­va spo­men-plo­ča, na ko­joj je zlat­nim slo­vi­ma pi­sa­lo: „U znak vje­či­te za­hval­no­sti Ga­vri­lu Prin­ci­pu i nje­go­vim dru­go­vi­ma, bor­ci­ma pro­tiv ger­man­skog osva­ja­ča, po­sve­ću­je ovu plo­ču omla­di­na Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne – Sa­ra­je­vo, 7. maj 1945.go­di­ne.”

Ovu plo­ču za­me­ni­la je no­va, ko­ja je na me­stu aten­ta­ta po­sta­vlje­na ve­ro­vat­no 28. ju­na 1953, ka­da je u Sa­ra­je­vu otvo­ren Mu­zej Mla­de Bo­sne. Na spo­men-plo­či je pi­sa­lo: „Sa ovo­ga mje­sta 28. ju­na 1914. go­di­ne Ga­vri­lo Prin­cip svo­jim puc­njem iz­ra­zi na­rod­ni pro­test pro­tiv ti­ra­ni­je i vje­kov­nu te­žnju na­ših na­ro­da za slo­bo­dom”.

Go­di­ne 1992, u vre­me gra­đan­skog ra­ta u Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni, spo­men-plo­ča je na­sil­no uklo­nje­na. Tek 12 go­di­na ka­sni­je, 2004, sa­ra­jev­ske vla­sti po­sta­vi­le su no­vu plo­ču, na ko­joj je la­ti­ni­com, „do­ma­ćim” i en­gle­skim je­zi­kom, za­pi­sa­no: „Sa ovog mje­sta 28. ju­na 1914. Ga­vri­lo Prin­cip je iz­vr­šio aten­tat na austro­u­gar­skog pre­sto­lo­na­sled­ni­ka Fran­ca Fer­di­nan­da i nje­go­vu su­pru­gu So­fi­ju.”

 

Izvor: POLITIKA

 

Vezane vijesti:

Ličnost 2014. godine: Gavrilo Princip – Jadovno 1941.

Godišnjica smrti Gavrila Principa: Heroji nikad ne umiru …

Za koga je Gavrilo Princip terorista? – Jadovno 1941.

Prvi svjetski rat – Jadovno 1941.

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: