arrow up

Podijelite vijest:

FORMIRANJE BAZE PODATAKA O ЖRTVAMA U 20. VIJEKU

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/veljko-djuric1..jpg

BEOGRAD, 4. MARTA /SRNA/ – Srpski istoričar Veljko Đurić Mišina izjavio je da se veličina jednog naroda ogleda u odnosu prema mrtvim precima, te ocijenio da su Srbi u tom pogledu podbacili, jer ne samo da ne znaju tačan broj stradalih u Balkanskim i Prvom svjetskom ratu, nego ni koliko ih je manje nakon NATO agresije nad Srbijom 1999. godine.

Đurić, koji je direktor Muzeja žrtava genocida, rekao je Srni da, ipak, očekuje da će kompletiranje
jedinstvene baze podataka o žrtvama koje je podnio srpski narod u 20. vijeku
“donekle popraviti stvari”.  On je podsjetio da je inicijativu za formiranje jedinstvene baze podataka Muzej žrtava genocida pokrenuo u decembru, da su ga prihvatile brojne institucije, te da je prema državnim institucijama Srbije i Republike Srpske upućena molba da taj posao bude “dignut na nacionalni nivo”.
Đurić je naglasio da će se taj posao obavljati na vremenskom i teritorijalnom principu i da
može potrajati godinama. “Vremenski princip podrazumeva da će baza podataka
biti uspostavljena od četiri dela – Balkanski ratovi, Prvi svetski rat, Drugi svetski
rat i ratovi raspada Jugoslavije, dok lokalni princip znači da će se lokalne institucije
baviti teritorijom koja pokriva njihovu delatnost”, pojasnio je Đurić.
On je naveo da je predviđeno da se u rad na izradi jedinstvene baze podataka uključe predstavnici svih većih arhiva, muzeja, instituta i nevladinih organizacija iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, za koje se pretpostavlja da imaju svoje baze podataka.
Ističući da je vrijeme za ozbiljan posao, Đurić je ocijenio da traganje za razlozima srpske
inertnosti u proteklim decenijama srpski narod ne bi nigdje dovelo.

 

Izvor: srna

 

Vezane vijesti:

SPRIJEČITI REVIZIJU ISTORIJSKE SLIKE DEŠAVANJA U NDH

Prikaz knjige: Veljko Đurić Mišina, Srpska pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941–1945. godine

ĐURIĆ: TIPIČAN PRIMJER ZLOČINA NAD SRBIMA

Izložba o stradanju dece u Jasenovcu

 

 

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​