fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (2)

(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb 2011.)

Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 27. avgusta 2016.godine.

Nedjelja 11. maja – u toku dana

… Istoga dana u subotu poslije primljenog brzojava, obavljen je navečer u bolnici dogovor koji je nazvan „tajni uži sastanak“ ustaških prvaka u stanu liječnice dr Vejvoda. Na taj sastanak iz Zagreba došao je jedan ustaša-emigrant koji je trebao sa prisutnima dogovoriti sve detalje. Predložio je da se sastavi lista onih Srba koje poslije hapšenja treba likvidirati a to bi trebali biti oni koji su se isticali u bivšoj državi kao neprijatelji Hrvata, zatiratelji hrvatstva itd. Nakon dužeg dogovaranja i različitih prijedloga – koga ubiti, koga ostaviti, jer možda nisu svi Srbi u Glini toliko krivi da ih sve treba pobiti pa sve do prijedloga – treba sve likvidirati, izgleda da je i bez konkretnog glasanja zajednički dogovor bio – treba sve likvidirati i s tim dogovorom su se tu večer razišli…

Sastanak veće skupine ustaša održan je i u nedjelju 11 maja prije podne u glinskoj bolnici kod ravnatelja bolnice dr Reboka gdje je konačno prenesen dogovor ustaškog vodstva održan sinoć kako bi svi bili upoznati što je dogovoreno i što će tko dalje raditi…

Već u nedjelju prije podne 11. maja nekima je bilo poznato što će se dogoditi. Iza toga bilo je vrlo ozbiljnih savjeta i upozorenja pojedinim Srbima da bi se trebali skloniti, pa i sakriti. Takvih nekoliko upozorenja bilo je vrlo indikativno, ali ih neki, na žalost, nisu smatrali ozbiljnim…

Poslije podne te nedjelje 11. maja oko 17 sati u Glinu su stigla 2 siva autobusa ustaša – u svakom oko 25 osoba u ustaškim uniformama do tada u Glini neviđenim. Bile su to neke čudne „žute“ uniforme onih ustaša-emigranata koji su se iz Italije sa Pavelićem vratili u zemlju 15. aprila… Glinom su se provezli pjevajući ustaške pjesme. Izgleda da je sa tim ustašama iz Zagreba došlo i nekoliko petrinjskih ustaša (Dujo Krpan, Šulentić, Janeković) i Fagetovi ustaše iz Siska, kako bi sa glinskim ustašama bili sigurni da će moći obaviti posao za koji su bili poslani… Bili su i u stanu dr Reboka, glinskog logornika da se jave da su stigli prema dogovoru. Završili su zajedno u ustaškom logoru pokraj hotela Kasina i tu je obavljen zadnji dogovor prije mraka i stvoren plan akcije koja je krenula te večeri.

Hapšenja u noći s nedjelje 11. na ponedjeljak 12. maja

U nedjelju navečer ustaški tabornik Gline, Nikica Vidaković iskoristio je odobrenje za mobilizaciju pa je pozvao jedan broj Hrvata da tu noć moraju biti dežurni na glinskim ulicama dok su glinske ustaše sa ustašama-emigrantima i stražarima-pandurima počeli iz kuća gdje su stanovali Srbi, odvoditi sve odrasle muške osobe „od 16 do 60 godina“. Tom prilikom govorili su da moraju sa njima ići „na preslušanje“ i da će poslije toga svi biti pušteni kućama. Ovo su naročito naglašavali, da se rodbina ne bi uznemirila i da ne bi bilo otpora prilikom hapšenja. Naređeno im je da se obuku i spreme i da ne trebaju nositi puno stvari jer će brzo biti poslije preslušanja pušteni kućama. I sada se pamte te ustaše-emigranti koji se kreću po kućama uz snenu djecu… Neku djecu oko 14 godina su pitali koliko imaju godina da vide da li i njih trebaju odvesti ili ne.

Radi sigurnosti te večeri na ulicama Gline bila je isključena struja iz javne rasvjete kako se ne bi iz kuća moglo vidjeti koga sve odvode i da sve ostane u što je moguće većoj tajnosti. Hapšenje je počelo navečer odmah poslije sumraka kako bi se stiglo sve do jutra odvesti. Počelo je od okolnih naselja Pjevaca, Podunavaca i Bogunovića prema centru s jedne i od Selišta s druge strane, i išlo od srpske kuće do kuće koje su pokazivali domaći ustaše i stražari. Hapšenje većine obavljeno je do oko 5 sati ujutro ali je u toku dana bilo naknadnih hapšenja jer su neki upozoravali da se pogleda da li su neki uhapšeni, tako da je u Glini hapšenje završeno tek u toku ponedjeljka 12. maja poslijepodne.

U toku noći prilikom hapšenja bilo je nekoliko incidenata. Oko pola noći ustaša Šima Naglić sa jednim ustašom-emigrantom kucao je na vrata pekara Ilije Letića pored pravoslavne crkve da im otvore vrata. Kada se Letić obukao i izašao… čuo se pucanj. Odmah pred kućom ubijen je Ilija Letić, sin Dušan bio je tada ranjen, a dva su njegova šegrta Rade i Slavko bili od ustaša ranjeni, i ustaša-emigrant ih je dokrajčio odmah bajonetom. Sve se to događalo uz prisustvo Ilijine žene Marije i 7-godišnjeg sina Đoke te dvije sestre, a trećeg šegrta Luku, kada su doznali da je Hrvat, nisu dirali. Ubrzo su došli ustaše s kamionom i sve mrtve i ranjenog Dušana utovarili i odvezli…

Svi uhapšeni te noći i sljedećeg dana sprovedeni su u zatvor koji se nalazio u zgradi žandarmerije i s njima su popunjavali sve prostorije tako da su sve bile pune a veći broj bio je i u dvorištu u kome su stražarili naoružani ustaše.

Prilikom hapšenja neki od ustaša iskoristili su priliku da i opljačkaju uhapšene. Od žene Joce Grebljanovića uzeli su oko 30.000 dinara i to im nije bilo dosta pa su odnijeli i duhana u vrijednosti oko 2500 dinara. Od Slavka Stojanovića-Peleša, uglednog glinskog trgovca sa dugom trgovačkom tradicijom u obitelji (djed Petar bio je među onima koji su u Glini 1846. godine u njihovoj kući prvi pjevali hrvatsku himnu Lijepa naša u zboru sa Josifom Runjaninom), uzeo je ustaša Stjepan Hanih mali kofer pun zlata, briljanata i drugih dragocjenosti vrijedan oko 5 miliona dinara…

Ponedjeljak 12. maja

… Još dan prije, predveče u nedjelju 11. maja došlo je nekoliko glinskih ustaša u Prekopu (selo nedaleko od Gline – nap. S. L.) da se tamo dogovore sa hrvatskim seljacima da sutra u ponedjeljak treba početi kopanje velike zajedničke jame uz desnu obalu rijeke Gline… gdje će pokopati strijeljane… Nikola Lipak-Čuklje čak je dobrovoljno dao svoju zemlju da se to na njoj obavi jer će u proljeće na tom mjestu zasijati kukuruz pa će tu bolje roditi usjevi…

(U Glini je u ponedeljak, 12. maja, uhapšeno oko 20 radnika koji su to jutro došli na posao. Pored njih, uhapšeni su i Petar Medić, krojač Stevo Badrić, krojač Stanko Jakšić i njegov sin Branko koji nisu bili uhapšeni u toku noći pa su po njih to poslepodne došli ustaše Slavko Papa i Pavao Kalajdžić, zatim Dragan i Milan Ratković, sinovi ranije ubijenog beležnika Ratkovića, Mihajlo Letić, penzionisani šumar, otac ranije ubijenog Ilije Letića… – nap. S. L.)

Noć 13. maja – glinska Bartolomejska noć

Nije utvrđeno vrijeme kada su iz suda počeli u noći 13. maja odvoziti na strijeljanje ali je to moralo početi vjerovatno oko, ili iza ponoći, jer su zadnji doveženi do mjesta egzekucije pred jutro. Ovo se zaključuje iz izjava jedinog spašenog Nikice Samardžije kao i činjenice da se je u noći s vremena na vrijeme čula nedaleka mitraljeska i puščana paljba, iz čega je kasnije zaključeno da su zapravo tada bili ubijeni.

I te noći kada su ih odvozili, glinske ulice bile su cijele noći bez javne rasvjete da se ne bi vidjelo kako se zatvoreni prevoze iz zatvora kamionima. U zatvoru su uhapšeni prvo u toku noći vezani po dva s rukama na leđima i potom sa dva kamiona koji su imali cerade naizmjenično prevažani do mjesta strijeljanja. Procjenjuje se i prema nekim izjavama smatra točnim da su kamioni imali oko 15 prevoženja i u svakom kamionu se uz uhapšene vozilo i po nekoliko do zuba naoružanih ustaša.

Kako je koji od kamiona dolazio u Prekopu tako su oni vezani skidani sa kamiona i odvođeni nedaleko do iskopanih jama. Tu su bili odmah po redu strijeljani u samim jamama ili pored njih i po strijeljanju su sami padali u jamu. Samo strijeljanje su vršili ustaše-emigranti koji su sa tim zadatkom i došli u Glinu ali su sa njima bili i pojedini glinske ustaše kao Nikica Vidaković koji je vodio cijeli postupak likvidacije, zatim Nikola Lipak-Čuklje i neki drugi.

O događajima poslije hapšenja i u zatvoru sve do početka strijeljanja ostali su iskazi jedinog preživjelog Nikice Samardžije. Još u zatvoru Nikica se dogovarao i predlagao da se ustašu koji ih tu čuva odmah napadne i razoruža ali to nije prihvaćeno i tako je pokušaj oslobađanja pa makar i po cijenu žrtava odmah otpao…

(Nastaviće se)

(Priredio: S. L. INTERMAGAZIN)

Izvor: Intermagazin

 

Vezane vijesti:

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (1)

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. Godine (3)

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (4)

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (5)

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Svedočanstvo Ljubana Jednjaka! (6)

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine (7)

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Spisak pobijenih koji su mlađi od 18 godina! (8)

Feljton: Pokolji Srba u Glini 1941. godine! Spisak pobijenih starijih od 60 godina! (9)

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: