arrow up

Podijelite vijest:

Evropska Hrvatska plaća za Pavelićeve zločine

Nezavisna država Hrvatska je postojala i mora imati pravog naslednika. Ako se utvrdi da je to današnja Hrvatska, možda će pred američkim sudovima morati da žrtvama ustaških logora isplati milionsku nadoknadu materijalne i nematerijalne štete.

Ulaz u logor Jasenovac Foto: Javno vlasništvo
Ulaz u logor Jasenovac
Foto: Javno vlasništvo

Dobro je da se neko setio da takav problem stavi na tapet na takav način, kaže za Sputnjik Branislav Tapušković komentarišući tužbu koja je Hrvatskoj stigla za nadoknadu štete u visini od 3,5 milijardi dolara koju su Srbi, Romi i Jevreji pretrpeli tokom Drugog svetskog rata u logorima NDH, a za koju tužioci tvrde da je Hrvatska njena pravna naslednica.

Čije cipele nosiš?

Hrvatska je, navodi Tapušković, tvrdila da se sve što se događalo od 1991. pa do 1995. zasniva na onome što je bilo ostvareno još u vreme Anta Pavelića.

„Dakle, ako je neka tužba trebalo da dođe na svoje mesto, to je upravo ta tužba. Genocid ne zastareva“, tvrdi Tapušković.

Postupak je, inače, pokrenulo nekoliko osoba u maju prošle godine pred Okružnim sudom u Čikagu, a isplata nadoknade se traži za žrtve, njihove naslednike i rodbinu. Reč je o nadoknadi ne samo materijalne štete, vezane za oduzetu imovinu, nego i nematerijalne štete koju su pretrpele žrtve ustaških logora.

Nezvanično tumačenje članice EU — Hrvatske, jeste da tužba nema osnova pošto ona nije naslednica NDH, pa ne može ni da odgovara za štetu koja je počinjena pod tim režimom. Hrvatska počiva na temeljima suverenosti izraženim u odlukama ZAVNOH-a, nasuprot proglašenju NDH, nezvanično je tumačenje zvaničnog Zagreba.

Nezavisnu državu Hrvatsku je, naglašava za Sputnjik advokat Zoran Жivanović, međunarodno priznalo oko 15 tadašnjih država u Evropi i širom sveta. Vrlo je teško zamisliti, precizira on, da takva država može da nestane, a da niko ne odgovara za njena prava i njene obaveze.

„Prema nekoj logici, to bi trebalo da bude današnja Hrvatska, jer ne znam ko bi drugi mogao da preuzme prava i obaveze NDH, koje je ona imala kao međunarodno-pravni subjekt“, sugeriše Жivanović.

U krajnjoj liniji, ističe Жivanović, NDH je imala i imovinu, organe… I mora da postoji sukcesor, a ko je to, razrešiće američki sud.

Čudno pišu reč „antifašizam

„Činjenica da sud u Čikagu nije odmah odbacio tužbu nalazeći joj procesno pravne nedostatke, već je prihvatio da o njoj raspravlja, znači da sud nalazi da je tužba na jedan način dovoljno dobra da bi se o njoj moglo raspravljati“, zaključuje Жivanović.

Ovakva vrsta tužbe, prema mišljenju Branislava Tapuškovića, nikad ne bi prošla pred sudovima na prostoru bivše Jugoslavije.

Istovremeno, ovaj advokat kaže da ne može da je detaljnije komentariše jer nije potpuno upoznat sa predmetom i time na osnovu čega je zasnovan pred američkim pravosuđem.

Međutim, Tapušković tezu na kojoj Hrvatska osporava tužbu vidi kao besmislenu.

„Oni se sad pozivaju na antifašizam, a imali su nešto malo Hrvata u onim partizanskim jedinicama. Sad to okreću kao da su veći antifašisti od svih na svetu, a njihove NDH jedinice su se borile na ruskom frontu u sastavu fašističke Nemačke“, kategoričan je Tapušković.

Autor: Nenad Zorić

Izvor: SPUTNIK

Oznake: NDH, Hrvatska, Tužba za naknadu štete, sud u Čikagu, antifašizam

Vezane vijesti:

Жrtve ustaškog režima traže od Hrvatske 3,5 milijardi dolara

Od Hrvatske traže 3,5 milijardi dolara odštete za Srbe, Rome i Jevreje žrtve NDH

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​