arrow up

Podijelite vijest:

Dvije decenije od NATO bombardovanja zgrade RTS-a

U NATO bombardovanju zgrade Radio-televizije Srbije /RTS/ u Beogradu prije 20 godina poginulo je 16 radnika te medijske kuće.

Sjećanje na NATO bombardovanje RTS-a Foto: TANJUG
Sjećanje na NATO bombardovanje RTS-a Foto: TANJUG

Zgrada RTS-a pogođena je 23. aprila 1999. godine u 2.06 časova i to je bio prvi slučaj da je medijska kuća proglašena legitimnim vojnim ciljem, podsjećaju iz RTS-a.

Međunarodna organizacija za ljudska prava “Hjuman rajts voč” 2000. godine je saopštila da nije bilo opravdanja za bombardovanje televizije.

Bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović 2002. godine osuđen je na 10 godina zatvora jer nije poštovao naređenje tadašnje Savezne vlade da ljude i tehniku izmjesti iz objekata u Aberdarevoj i Hilandarskoj ulici.

Čelnici NATO-a tvrdili su da je napad bio opravdan, a specijalna komisija Haškog tribunala, koja je ispitivala i slučaj bombardovanja RTS-a, nije predložila Tužilaštvu da pokrene krivični postupak.

Kao znak sjećanja na poginule u Tašmajdanskom parku, kod zgrade RTS-a i spomenika “Zašto?”, porodice i prijatelji stradalih i ove godine postaviće pitanje zašto su oni poginuli.

U napadu NATO-a, u noći između 22. i 23. aprila, poginuli su Jelica Munitlak /27/, šminker, Ksenija Banković /27/, video-mikser, Darko Stoimenovski /25/, tehničar u razmjeni, i Nebojša Stojanović /26/, tehničar u masteru.

Poginuli su i Dragorad Dragojević /27/, radnik obezbjeđenja, Dragan Tasić /29/, električar, Aleksandar Deletić /30/, kamerman, Slaviša Stevanović /32/, tehničar, Siniša Medić /32/, dizajner programa, i Ivan Stukalo /33/, tehničar.

Poginuli su Dejan Marković /39/, radnik obezbjeđenja, Milan Joksimović /47/, radnik obezbjeđenja, Branislav Jovanović /50/, tehničar u masteru, Milovan Janković /59/, precizni mehaničar, Tomislav Mitrović /61/, režiser programa, i Slobodan Jontić /54/, monter.

Večeras će biti održan komemorativni skup, a prije toga RTS, zajedno sa Udruženjem novinara Srbije organizuje Međunarodnu konferenciju “Kraj nekažnjivosti za zločine nad novinarima”.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​