Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja 27. januara, koji je prije šest godina ustanovila Generalna skupština UN, francuski predsjednik Nikola Sarkozi naglasio je da je Pariz odlučan u namjeri da očuva sjećanje na holokaust.
„Francuska je odlučna da ispuni dužnost očuvanja sjećanja na holokaust i da ga prenese na nove generacije u Francuskoj i širom svijeta. Dok su svjedoci holokausta, većinom preminuli, međunarodna zajednica ima dužnost da očuva živim sjećanje tako da čovječanstvo više nikada ne doživi sličnu tragediju“, navodi u svom saopštenju, francuski predsjednik.
U saopštenju se dodaje da je dužnost održavanja sjećanja na holokaust kolektivna odgovornost i da se moraju odbaciti svi oblici trivijalizacije.
Francuski predsjednik istakao je da se sjećanjem na holokaust, podsjeća na varvarstvo na koje je čovjek sposoban, ali isto tako i na činove otpora i solidarnosti između ljudi suočenih sa istrebljenjem.
Britanski premijer Dejvid Kameron i njegov zamjenik Nik Kleg potpisali su u Predstavničkom domu parlamenta „Knjigu posvećenosti sjećanju na holokaust“ u kojoj se potpisnici obavezuju da će se svojom posvećenošću suprotstaviti svim vrstama predrasuda.
Kameron i Kleg svoje stavili su potpise tokom posjete Dauning stritu osnivača i predsjednika Jevrejskog savjeta Komonvelta lorda Džejnera i jednog od preživjelih holokausta Bena Helfgota.
Lider britanske Laburističke stranke i opozicije Ed Miliband, koji je i ranije u javnosti govorio o bjekstvu roditelja od nacista, takođe se upisao u knjigu, ističući da se mora održati sjećanje na holokaust jer to je podsjećanje na užasan genocid počinjen protiv Jevreja i da je to dužnost prema ubijenima.
Njemački magazin „Štern“ objavio je nedavno izvještaj u kojem se navodi da jedan od pet mladih Nijemaca nema pojma o tome da je Aušvic bio nacistički logor smrti.
Prema rezultatima ankete, iako je 90 odsto ispitanih znalo šta je bio Aušvic, taj naziv, bukvalno ništa nije značio za 21 odsto mladih životne dobi između 18 i 29 godina. Rezultati su pokazali da skoro trećina od 1 002 ispitana nije znao da se Aušvic nalazi u današnjoj Poljskoj.
Nacisti su otvorili Aušvic nakon invazije na Poljsku 1939. godine što je i bio neposredna povod za izbijanje Drugog svjetskog rata. U logor su prvo dovođeni Poljaci i politički zatvorenici.
Početkom primjene plana o „Konačnom rješenju“ nacisti su izgradili i Birkenau. Nijemci su, potom, transportovali ljude u stočnim vagonima iz svih dijelova Evrope i usmrtili su najmanje 1,1 miliona ljudi u gasnim komorama ili na neki drugi varvarski način.
Izvor: 
