arrow up

Podijelite vijest:

Draža, sud, Jasenovac

Draža je, u novoj Jugoslaviji, kao ratni zločinac trebao Hrvatima i to su im srpski komunisti darovali

Ratko Dmitrović

Ratko Dmitrović

REHABILITACIJA Draže Mihailovića ne može izbrisati zlodela četničkog pokreta počinjena u saradnji s nacistima i fašistima tokom Drugog svetskog rata koja su na ovim prostorima donela velike patnje i stradanja – izjavila je predsednica Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, 14. maja, oko 11 sati, te odmah otišla do Blajburga (devedesetak minuta vožnje od Zagreba) i tamo položila cveće na spomenik ustaškim zločincima koji su na tom mestu stradali maja 1945. godine. Može li ovo da se razume, i kako? Poručuje li Kolinda, rečima i delima, da je Draža bio fašista a Pavelić nije, da su četnici bili saradnici nacista a ustaše saradnici, šta znam, Engleza, Amerikanaca? Neupućen posmatrač mogao bi iz predočenog izvući baš takav zaključak.

Kako je Dragoljub Mihailović, skupa sa četničkim pokretom, postao ratni zločinac i da li je bio ratni zločinac? Hajdemo na činjenice i logiku. Draža je vodio pokret čiji su pripadnici činili zločine, čak strašne zločine. Tačno. A koji to oružani pokret na ovim prostorima za vreme Drugog svetskog rata nije činio zločine? Ostavimo na stranu ustaše, to su monstrumi, poremećene zveri, najstrašniji krvoloci koje poznaje Evropa, pa da vidimo da li su zločine činili, na primer, komunisti, partizani? Jesu, to više niko ne spori. Samo u Beogradu i okolini, za svega nekoliko meseci, 1944/1945. ubili su najmanje 30.000 Srba, pripadnika intelektualnog, kulturnog, privrednog sloja srpskog društva koje se ni do danas nije oporavilo.

Komunistima je, po osvajanju vlasti trebao balans između dva najveća naroda nove države; tako su Srbi dobili „fašiste“ na čelu s Mihailovićem. Izjednačeni su ustaše i četnici. U potpunosti, u svemu. Komunisti su u toj postavci bili anđeli, milosrdnici, oslobodioci, spasioci.

Tek početkom devedesetih bivši Jugosloveni saznali su da je Loznica bila prvi od Nemaca oslobođeni grad u porobljenoj Evropi i da su ga, krajem avgusta 1941. godine oslobodili četnici Draže Mihailovića, pod komandom potpukovnika Veselina Misite; da je 1942. godine u Americi snimljena radio-drama „Četnici“ u kojoj glume velike filmske zvezde Orson Vels i Vinsent Prajs; da je Holivud za vreme Drugog svetskog rata snimio film „Četnici – borbena gerila“; da je najpoznatiji svetski magazin „Tajm“ 1942. na naslovnoj strani objavio portret Draže Mihailovića s naslovom „Orao Jugoslavije“; da je Dražu odlikovao američki predsednik Truman… O tome se ćutalo 45 godina. Zbog onog balansa.

Komunisti, srpski i hrvatski, reći će da je Draža sarađivao s Nemcima. A oni, komunisti? Osam dana nakon proglašenja NDH u Zagrebu je potpisan sporazum između ustaša Budaka i Lorkovića na jednoj i komunista Bakarića i Hebranga na drugoj strani.

Titovi partizani nikada nisu čak ni pokušali da napadnu, oslobode, unište logor Jasenovac. Misli li neko da je to bilo slučajno?

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Rehabilitacija – pomirenje ili otvaranje starih rana?

Rehabilitovan Draža Mihailović

Ratko Dmitrović

Jasenovac – Jadovno 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​