Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
„… sa Osmanom Rastoderom mogao (je) sarađivati samo onaj koji čini zla i misli kao Osman Rastoder…“
Muslimanska milicija je naziv za paravojne grupacije iz Drugog svjetskog rata, koje su djelovanje pod zaštitom sila nacifašizma na prostoru Bosne i staroraške oblasti, odnosno Sandžaka.
Naoružana od strane Njemaca, Italijana ili ustaša, Milicija je tokom rata počinila strašna zvjerstva protiv srpskog pravoslavnog življa.
Prema određenim podacima, na prostoru Starog Rasa/Sandžaka, od pripadnika Muslimanske milicije, u periodu od početka rata do kraja 1942. godine, spaljeno je preko 140 srpskih sela.
Međutim, poslijeratne vlasti pokretale su sudske postupke isključivo protiv onih pripadnika Milicije koji su se sukobili sa komunistima, ostavljajući tako nekažnjenom ogromnu većinu onih koji su tokom rata palili srpska sela i ubijali srpsko stanovništvo.
Pravda za spaljena srpska sela, hiljade izbjeglih i veliki broj ubijenih Srba, zadovoljena je isključivo kada je nekom od zločinaca suđeno u slučaju da se tokom rata sukobio sa komunistima.
Presuda Ramu Rastoderu od 28. aprila 1945. godine, prvom zamjeniku zloglasnog Osmana Rastodera, slikovit je primjer takve politike komunističkih vlasti, prema kojoj su kao glavni razlozi za donošenje presude navedeni zločini nad konkretnim pripadnicima NOP-a, dok je, uprkos ogromnoj nesrazmjeri zločina, varvarsko ponašanje pomenutog Rama i ostalih pripadnika Muslimanske milicije, pomenuto u presudi usputno i to bez ikakvog obrazloženja koje se tiče razmjere stradanja Srba, iskaza svjedoka i tome slično.
Ramo Rastoder iz Petnjice, od oca Afisa i majke Nemke – rođene Beganović, osuđen je najstrožijom kaznom – strijeljanjem.
Njemu je, prije svega, stavljeno na teret „što je, u mjesecu decembru 1941 godine, kao milicajac u službi okupatora, došao sa jednom grupom milicajaca, čiji je bio starešina u selu Crnišu, radi hvatanja i razoružavanja partizana, kojom je prilikom razoružao 7 ljudi i odnio 7 pušaka, tjerao i pucao nekoliko puta na Bulatovića Ljuba, kao partizana, u namjeri da ga ubije…“
Takođe, on se tereti da je „pokušao da ubije i tukao kundacima Leka Kuča i Bogavca Nova, kao partizane…“.
Optužen je što je, u sadejstvu sa Italijanima, došao sa jednom grupom Muslimanske milicije u selo Babine, uhapsio Milonju-Redža Kuča i predao ga Italijanima, koji su ga odveli u zarobljeništvo. Isto je uradio i u selu Azane kada je prebio, opljačkao i predao Italijanima Dragutina Vukovića. Takođe, zbog toga što je „naišao na jednog ranjenog partizana-komesara čete i istoga pritukao“ u selu Tucanjima.
U presudi, koju donosi predsjednik vijeća Jagoš Šćekić, Ramo je povezan sa Osmanom Rastoderom koji se, u tom trenutku nalazio u bjekstvu.
„Ramo (je) bio policajac odnosno vodnik milicije i kao takav zamjenik ozloglašenog krivca i narodnog neprijatelja Osmana Rastodera kojemu je – Osmanu optuženi Ramo bio desna ruka tj. s kojim je sarađivao u sva zla i neprijateljstva…„, stoji u presudi i dodaje se izjava svjedoka Ličine Ibra:
„… sa Osmanom Rastoderom mogao (je) sarađivati samo onaj koji čini zla i misli kao Osman Rastoder…“
Međutim, istoričar Šerbo Rastoder, rođak Ramov i Osmanov, iako bi trebalo da pristupa prošlosti na objektivan način, gostujući na televiziji A1, u petak 17. jula, potvrdio je svoj stav o Osmanu Rastoderu, koji je iznio prije nekoliko godina, kao istorijskoj ličnosti koja je branila muslimanski živalj, ne kvalifikujući ga kao zločinca, niti pominjući njegove zločine protiv srpskog stanovništva, saradnju sa Italijanima, planove o pripajanju Polimlja i Bihora u sastav Velike Albanije i tome slično.
„U Drugom svjetskom ratu, što se tiče Bihora možemo pričati o Osmanu Rastoderu. On je pripadao muslimanskoj miliciji. Muslimanska milicija nije pokret niti vojska već je to skupina ljudi koji su branili svoj prag. U jednom haosu ljudi se organizuju da brane svoju zemlju, djecu, porodicu. Osman Rastoder je bio na čelu te grupacije„, izjavio je svojevremeno akademik Šerbo Rastoder, pritom, ističući sljedeće:
„Bezočna je laž i kleveta da sam kvalifikovao Osmana Rastodera kao ratnog zločinca“.
Izvor: IN4S
Vezane vijesti:
Sekulić: Rehabilitacija Osmana Rastodera je povampirenje zla!
Muhović organizuje naučni skup o ratnom zločincu Osmanu Rastoderu
