Sedamdeset godina od kraja Drugog svjetskog rata među Srbima se slavodobitno najavljuje film o Jasenovcu.
Zamislite da su tako radili Jevreji, kod kojih je svaki reditelj, šta god mu bilo uže interesovanje, snimio jedan film o holokaustu?
Dok se zvanične institucije srpskih državno – pravnih entiteta natežu oko ovog pitanja, par grupa ljudi uradili su ono što su osjećali, ne čekajući institucije.
Prvi je kraktkometražni film Đurđevak crveni, koji kombinuje priču o nastanku pjesme Đurđevdan i svetom Vukašinu. Ova priča nam je posebno dirljiva, jer je Frontal dao skromni doprinos da se ova priča, za koju je dosta ljudi po malo znalo, ugnijezdi u kolektivnu svijest. Reditelj Hadži aleksandar Đurović je u domenu onoga što su njegova interesovanja dao svoj doprinos. Ovaj film bio je među nagrađenim na festivalu „Svjetlost svijetu“ u ruskom Jaroslavlju.
– Snimajući film „Đurđevak crveni“, trudio sam se, svim snagama, da stvorim delo posle čijeg gledanja će se svi zamisliti i zapitati koliko toga ne znamo a trebalo bi da znamo, koliko toga zaboravljamo a trebalo bi da pamtimo i na kraju, koliko lako i olako prihvatamo stvari koje nam se serviraju a ne bismo smeli – kaže Đurović.
U filmu je pjesma Đurđevdan obrađena u novom arnažamnu, prema pretpostavci kako je mogla da izgleda prije 70 godina, u ojkaškom stilu. Međutim, ona je vjerovatno izgledala slično kao i danas, kao jedna od verzija teksta na muziku koja se svirala povodom romskog praznika Ederlezi (Romi imaju svoje riječi, koje su potpuno drugačijeg značenja).
DJURDJEVAK CRVENI (THE BLOODY LILLY OF THE VALLEY) 2014 from Aleksandrija Film on Vimeo.
Jasenovac i starac mučenik Vukašin dobijaju još jednu filmsku priču, a autor Milan Zarić, odrastao je u Švajcarskoj. Iako se po tom podatku prije očekuje da se bavi organizacijom turbo folk koncerata, on je odlučio da isfinansira film, bez ikakvog učešća zvaničnih srpskih kulturnih institucija. Nije želio da neko na taj način umiješa, uspori ili utiče na projekat.
Izvor: FRONTAL
Vezane vijesti: