Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Uprkos svemu što je doživio, uprkos silnim nevinim žrtvama i strahotama istrebljenja kroz koje je prošao, srpski narod u livanjskom kraju je ipak ostao vjeran svetom zavjetu: ko tebe kamenom, ti njega hljebom. Odrekao se osvete, odrekao se zakona zub za zub, glavu za glavu, odrekao čak i kletvi i grkih riječi i smogao snage za oprost.
Možda je u tom pogledu za ilustraciju najupečatljiviji proglas hrvatskom narodu iz 1944. godine kada je počelo svođenje ratnih računa i utvrđivanje koliko je ko okrvavio ruke. Pošto u tom proglasu ima nešto svevremnje, valja ga citirati u cjelini:
NARODIMA HRVATSKE
Došlo je vrijeme da podnesu zasluženu kaznu svi oni koji su našu zemlju u ovom ratu zalili nevinom krvlju i zapalili naše domove i naselja. Htjeli su naš narod istrijebiti i uništiti, a sada će im taj isti narod suditi.
Nijedno zlodjelo fašističkih zlotvora i njihovih sluga ne smije ostati nekažnjeno.
Da bismo zlotvore priveli zasluženoj kazni, osnovane su posebne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača po općinama, kotarevima, okruzima, sve do ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Ove komisije će sakupiti podatke i predati ih narodnom sudu koji će zločincima suditi.
Svi građani treba da pomognu komisiju i narodnu vlast u tom poslu.Dužnost je i pravo svakog građanina da komisiji dostavi sve što zna o zločinu bez obzira na to da li se radi o petokolonaškom radu neprijatelja prije same okupacije ili o zločinima počinjenim za vrijeme okupacije.
Treba prijaviti svaki zločin, svako zlostavljanje, svaki progon naših građana, svako ubistvo, tjelesnu povredu, otimačinu, paljevinu, uništavanje, oštećenje, svako ograničavanje slobode, raseljavanje, svaku saradnju sa neprijateljem, svaki rad protivu naroda u njegovoj borbi za slobodu. Po tome će se zločincima suditi. To će biti temelj za ustaanovljenje ratne štete.
Mi nismo zaboravili ono što nam je neprijatelj učinio, nismo zaboravili patnje i boli što ih je nanio našim naseljima i među našim narodima. Nismo zaboravili masovne grobove naših žrtava, naše popaljene, opljačkane i razorene domove, našu ubijenu djecu, žene, starce i našu braću u muževnoj dobi koji traže da kaznimo zločince.
NE ZABORAVI! Naš narod kažnjava zločince, palikuće, ubojice i sve njihove pomagače. Pravedni neka se ne boje! Ni djeca najkrvavijeg koljača ne mogu odgovarati za zlodjela svoga oca. Za to odgovaraju samo koljači. Naš je narod suviše mnogo propatio da bi se svetio na nevinima.
Na svima nama je danas da pokažemo zločincima da sva zlodjela pamtimo, da ništa nismo zaboravili i da nećemo nikada zaboraviti.
Žrtve u jamama i bezdanima traže pravednu kaznu!
Sjetite se spaljenih domova!
Mislite na grobove nevinih žrtava!
Sjetite se poklane djece!
Ne zaboravite na strahote logora!
Sjetite se Jasenovca, Stare Gradiške, Jadovna, Blagaja i glinske crkve!
Pred sud s oskrvniteljima naših narodnih svetinja!
Nekažnjeni zločinac je vješita opasnost!
Prijavljujte počinjene zločine!
Prijavljujte počinitelje zločina nad narodom!
Prijavljujte zločine okupatora i njihovih pomagača!
Narod će sam suditi svojim izrodima!
Samo zločinci odgovaraju za svoja nedjela!
Ne zaboravljamo klanja i nasilja nad našim narodom!
Ne zaboravite žrtve zagrebačkog „Sing-singa”, ustaške nadzorne službe, Savske ceste i ostalih ustaških mučilišta!
Zločince pred narodni sud!
Deca koljača nisu odgovorna za zlodjela svoga oca!
Kaznimo zločince zbog naših potomaka!
Nikakve samilosti prema ubicama naše djece!
Nevine porodice ne odgovaraju za zločine svojih članova!
Tko ljubi domovinu, taj mrzi izdajicu!
Prd sud s koljačima!!!
Smrt fašizmu — Sloboda narodu!
9. rujna 1944.
ZEMALjSKA KOMISIJA ZA UTVRĐIVANjE ZLOČINA
OKUPATORA I NjIHOVIH POMAGAČA
Zahvaljujući dobroti autora, preneseno iz knjige:
Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“
Knjiga je posvećena ustaškim pokoljima nad Srbima u Livnu i okolini, odnosno u selima na rubu Livanjskog polja, počinjenim u proljeće i ljeto 1941. godine, a ponovljenim i u najnovijim ratnim sukobima na tom području, posebno tokom 1992. i 1993. godine. To je priča o 1587 žrtava, pretežno djece i nejači, mučenih i na najzverskiji način pobijenih na gubilištima u okolini Livna. O tome govore preživjeli sa tih gubilišta, posebno preživjeli iz nekoliko jama, čije je kazivanje svojevremeno inspirisalo i Ivana Gorana Kovačića da napiše svoju glasovitu poemu „Jama“. O tome govore ne samo Srbi, žrtve ustaškog genocida, nego i brojni inovjerci – Hrvati i Muslimani, časni i čestiti ljudi koji u tim ljutim vremenima, kako 1941. tako i devedesetih godina prošlog vijeka, nisu gledali ko se kako krsti i šta je kome na glavi. Knjiga je stoga strašno svjedočanstvo o zlu, optužba za sva vremena, ali i trajni dokument o veličajnim primjerima dobrotvorstva i žrtvovanja čovjeka za čovjeka. Izdavač knjige „Ognjena Marija Livanjska“ (četvrto dopunjeno i prošireno izdanje) je kompanija „Nidda Verlag GmbH“, odnosno „Vesti“, najtiražnija dnevna novina u dijaspori.
Biografski podaci o autoru:
Rođen u selu Osreci – Manastir Morača, 15. oktobra 1945. godine. Završio Filološki fakultet u Beogradu, grupu za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost. Tri godine potom radio kao profesor u gimnaziji „Slobodan Princip – Seljo u Sokocu na Romaniji, a onda se posvetio novinarstvu (počeo u sarajevskom „Oslobođenju“, zatim u TANJUG-u, „Politici Ekspres“, „Ilustrovanoj Politici“, „Politici“ i sada u Frankfurtskim „Vestima“).
Do sada objavljene knjige:
– „MIJAT I MOJSIJE“ (1988).
– „DO SMRTI I NATRAG“ (1988),
– „OGNjENA MARIJA LIVANjSKA“ (tri izdanja od 1991. do 1997),
– „NEDOHODU U POHODE“ (1994),
– „ZEKO MALI“ (tri izdanja od 1997. do 2001),
– „ŽIVOT NA SEDAM ŽICA“ (1998),
– „NIKAD KRAJA TAMNICAMA“ (2002),
– „ZADUŽBINA PATRIJARHA I VEZIRA“ (2006),
– „RIJEČ SKUPLjA OD ŽIVOTA“ (2006).
Priredio i zbornik „125 GODINA NOVINARSTVA I 50 GODINA UDRUŽENjA NOVINARA CRNE GORE“ (1996. godine).
Vezane vijesti:
Promocija knjige „Ognjena Marija Livanjska“ u Hramu Svetog Trifuna u Beogradu
SLUŽEN PARASTOS SRBIMA BAČENIM U JAMU RAVNI DOLAC
Promocija knjige „OGNjENA MARIJA LIVANjSKA“ u Svetosavskom kulturnom klubu u Banja Luci
