arrow up

Podijelite vijest:

Deklaracijom štite ćirilicu

Opština Bajina Bašta finansira sportske klubove, nevladine organizacije i medije ako u svojim aktivnostima koriste isključivo naše nacionalno pismo

D. Stojanović
D. Stojanović

Skupština opštine Bajina Bašta na martovskoj sednici donela je Deklaraciju o zaštiti i negovanju ćirilice kako bi se popularizovalo korišćenje ovog pisma. Upravo zbog toga od 24. do 26. maja obeležiće se Dani Ćirila i Metodija, i to manifestacijom posvećenom srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.

Kako za „Politiku” objašnjava zamenik predsednika opštine Bajina Bašta Petar Petrović, ovom deklaracijom opštinska uprava, javna preduzeća i ustanove obavezali su se da svoje poslovanje obavljaju na ćirilici.

„Imali smo ideju i da firmama čiji su nazivi napisani na ćirilici, kao i onima koji u poslovanju koriste ovo pismo obezbedimo određene olakšice, međutim, to nije u skladu s ustavom, jer su oba pisma, i ćirilica i latinica, ravnopravna. To je razlog zbog kojeg ta ideja nije sprovedena”, pojašnjava Petrović.

Iako je to činila i bez deklaracija, biblioteka u Bajinoj Bašti „Miloš Trebinjac” obavezala se da će u najvećem procentu nabavljati knjige koje su štampane na ćirilici. A sportski klubovi, nevladine organizacije i mediji koji dobiju novac iz lokalne kase moraće da u aktivnostima koje finansira opština koriste isključivo ćirilično pismo.

„Formirano je i radno telo koje će jednom godišnje podnositi izveštaj skupštini o realizovanim aktivnostima i eventualnim problemima sa sprovođenjem mera za zaštitu ćirilice”, dodaje Petrović.

Kako objašnjava naš sagovornik, cilj je da se deci objasni važnost ćirilice, pa se zbog toga najavljena manifestacija najvećim delom i održava u Osnovnoj školi „Sveti Sava”.

„Ćirilica je nit koja povezuje skoro svu srpsku pismenost od njenih početaka do danas, bilo da se odnosi na crkvenoslovenski ili na srpski narodni jezički izraz. Ona je kroz vekove bila svedok kontinuiteta i identiteta srpskog jezika i književnosti, srpske kulture, istorije, pokazatelj koliko je srpsko nasleđe bogato i utemeljeno”, zaključuje Petrović.

Autor: V.M.A.

Izvor: POLITIKA

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​