Dejan Ristić, istoričar: Sjećanje na logore smrti i dalje dominantno političko, a ne ljudsko pitanje

Beograd – Jasenovac mora da postane mjesto koje okuplja sve one koji iskreno žale za precima koji su stradali u sistemu logora smrti, ali i sve pripadnike savremene generacije koji imaju znanje i svijest o onome šta se tamo dogodilo, rekao je istoričar Dejan Ristić.

Ristić, koji je i bivši direktor Narodne biblioteke Srbije, ukazao je da odvojeno obilježavanje godišnjice proboja iz Jasenovca šalje poruku da je sjećanje na Jasenovac i dalje dominantno političko, a ne dominantno ljudsko /pitanje/ – što bi trebalo da bude.

On je za Radio-televiziju Srbije rekao je da postavljanje table pripadnicima HOS-a sa upisanim ustaškim pozdravom „Za dom spremni“ predstavlja lošu poruku koju Hrvatska šalje prije svega svojim građanima, ali i regionu.

Ristić je ocijenio skandaloznom odluku da se nagrada grada Zagreba dodijeli Jakovu Sedlaru za dokumentarni film „Jasenovac – istina“ i ukazao da „to govori o stanju duha u jednoj zemlji ako autor jednog takvog ostvarenja može da dobije godišnju nagradu glavnog grada te zemlje“.

„Najblaže rečeno ona je sporna, skandalozna. Ako neko napravi igrano-dokumentarno ostvarenje na temu Jasenovca i pritom svesno minimizira broj žrtava i ne samo da ga minimizira, nego i menja karakter tog mesta od logora smrti u radni logor, ne da ne zaslužuje nagradu, nego javnu i svaku drugu osudu“, rekao je Ristić.

Kada je riječ o radu mješovite pravoslavno-rimokatoličke komisije o odgovornosti kardinala Alojzija Stepinca tokom i nakon Drugog svjetskog rata, Ristić je uvjeren da će njen rad doprinijeti objektivnijem sagledavanju kontroverzne ličnosti kakav je Stepinac bio.

„U kojoj meri će ona uticati na konačnu odluku pape – to je teško reći. Moje mišljenje je da ovaj papa neće kanonizovati Stepinca za svog pontifikata, ali to je pretpostavka na osnovu njegovih postupaka“, zaključio je Ristić.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Istoričar Dejan Ristić: Hitler uništio knjige da zatre srpsko …

Izgon Crkve sa Kosmeta 1945-1950. | Jadovno 1941.

Nepoznato o bombardovanju Narodne biblioteke Srbije: Dan …