„Dani sjećanja“ – Haški tribunal politički sud (VIDEO)

Predavanjem o iskustvima i radu Haškog tribunala nastavljeni su „Dani sjećanja“, kao pomen srpskim žrtvama u 20. vijeku. Sud u Hagu očigledno primjenjuje dvostruke aršine- činjenica da su Srbi do sada osuđeni na blizu 800 godina zatvora i pet doživotnih, dok je za zločine nad Srbima izrečeno tek 45 godina zatvora, potvrđuju da je ovaj sud politički i da nije ispunio nijedan cilj zbog kojeg je osnovan, poručeno je sa predavanja.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je da je Haški tribunal politički sud.

„Haški tribunal je politički sud gdje su sudije i sudsko vijeće više tužioci nego što su tužioci sami tužioci u tom procesu, što mnogo otežava rad odbrani i doprinosi presudama kakve ih oni izriču“, istakao je Kojić na predavanju.

Kojić je podsjetio da je Haški tribunal na početku svog rada utvrdio da je u proteklom ratu u BiH stradalo 22.000 Srba, dok je Republički centar do sada utvrdio 29.021 srpsku žrtvu.

Prema njegovim riječima, Haški triubunal umanjio je srpske žrtve za više od 21 odsto i odmah na početku pokazao kakav će biti njegov rad.

„Haški tribunal nije ispunio nijedan cilj koji je bio zacrtan njihovim osnivačkim aktima, niti su svi zločinci izvedeni pred lice pravde, nije zadovoljena pravda i nije došlo do pomirenja među narodima“, zaključio je Kojić.

Šef tima odbrane generala Ratka Mladića u Haškom tribunalu Branko Lukić rekao je da su njegova iskustva u radu Haškog tribunala veoma loša.

„Haški tribunal je nelegalno osnovan odlukom Savjeta bezbjednosti UN, a ne Generalne skupštine UN, kao što je trebalo da se desi i njegov rad je upitan“, istakao je Lukić.

Prema Lukićevim riječima, tim odbrane generala Mladića u svom radu jedinu pomoć od Republike Srpske imao je u ljudstvu i prostoru, kao i od kabineta predsjednika Srpske Milorada Dodika i posredstvom Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

On je dodao da je Mladićeva odbrana imala ograničen pristup ratnoj arhivi Vojske Republike Srpske u banjalučkoj kasarni „Kozara“, koja se nalazi pod nadzorom Ministarstva odbrane BiH.

Lukić navodi da je odbrana imala dovoljno dokumentacije, ali da je problem u načinu optuživanja, ističući da je gotovo nemoguće odbraniti se od haške optužbe za udruženi zločinački poduhvat.

„Na taj način je, prema teoriji tužioca, optužen svaki Srbin, stariji od 16 godina koji je bio na teritoriji Republike Srpske u periodu od 1992. do 1995. godine“, rekao je Lukić i dodao da je to zločinački način optuživanja.

Darko Mladić, koji je danas prisustvovao predavanju, rekao je da njegov otac – general Mladić, ponovo ima zdravstvenih problema, da je porodica zabrinuta jer postoje indicije da nije pravilno liječen i da će uskoro postaviti pitanje Mladićevog liječenja u Hagu i njegove sposobnosti da tamo bude.

„Prethodni vikend general Mladić je imao jednu ozbiljnu zdravstvenu krizu koja je ličila na neki moždani udar, a tamo su ga liječili gledajući mu srce i pluća“, naveo je Darko Mladić.

On je dodao da je porodica tek prije tri sedmice dobila kompletnu medicinsku dokumentaciju generala Mladića, da trenutno doktori analiziraju izvještaj o tome kako su ga liječili u Haškom tribunalu.

Mladićev sin je podsjetio da su mnogi ljudi umrli od raka u Haškom tribunalu ili ubrzo nakon što su pušteni kući.

U Banjaluci je juče počela trodnevna manifestacija „Dani sjećanja“ koju, kao svojevrstan pomen srpskim žrtvama u 20. vijeku s posebnim osvrtom na protekli rat u BiH, organizuje Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Pamćenje i sjećanje bitni su uslovi za očuvanje srpskog identiteta, posebno ako se ima na umu da srpskom narodu dugo i uporno, sistemski, pokušavaju nametnuti neki drugi identitet, izjavio je sinoć predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na memorijalnoj akademiji.

Dokumentarno-igrani film Radio-televizije Srbije „Zločin bez kazne – stradanje Srba u srednjem Podrinju“, autora Slađane Zarić, premijerno je večeras prikazan u Banjaluci u okviru „Dana sjećanja“.

„Film je pokušaj da se od zaborava otrgnu tragične priče o stradanju Srba u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, ali i svojevrstan apel za pravdu“, istakla je Zarićeva.

Ona je rekla da film donosi priču o zločinima počinjenim nad Srbima u srednjem Podrinju od 1992. do 1993. godine, a da su u potresnim svjedočenjima opisana stradanja i ubistva srpskih civila i vojnika, za koja još niko nije odgovarao.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je novinarima prije projekcije filma da oni koji su činili zločin nad srpskim narodom nisu procesuirani, što pokazuje da je sve što je rađeno „bilo prema direktivama velikih“.

„Sve dosadašnje presude takođe su dirigovane tako da su pripadnici srpskog korpusa `debelo` osuđivani, a oni koji su činili zločine sa hrvatske i tada muslimanske strane nisu procesuirani, niti kažnjeni“, ukazao je Savanović.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin rekao je da Srbi pokazuju da su iz „tužnog i teškog 20. veka“ izvukli pouke – da ako ne budu govorili o zločinu nad njima i svojim stradanjima neće niko drugi.

„Mi Srbi očekujemo da će o zlu koje nam se dešava govoriti neko drugi i da će se neko drugi sećati srpskih žrtava. Srbi su naučili da ćute o zločinima koje su pretrpeli, nadajući se da se, ako budu dovoljno dugo ćutali, ti zločini više nikada neće ponoviti“, naglasoo je Vulin.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica Milorad Kojić rekao je da je u svjetskoj javnosti plasirana jednostrana priča kada se spominje Podrinje, gdje se događaji vežu samo za jul 1995. godine.

„Ne možemo zaboraviti da su od 1992. do 1995. godine na području srednjeg Podrinja stradala 2.482 lica srpske nacionalnosti, od kojih 197 žena i 47 djece. Djeca su stradala na najmonstruoznije načine. Prisjetimo se malog Slobodana Ilića, stradanja djece Dimitrijević ubijenih snajperom, što znači da je neko svjesno i namjerno činio taj zločin“, naveo je Kojić.

U Kulturnom centru Banski dvor u srijedu, 15. marta, u 18.00 časova biće održana promocija monografije „Naša ispovijest – žene žrtve rata iz Republike Srpske 1992-1995“.

Ove godine u planu Centra je i promocija publikacije „Hronologija događaja u bivšoj Jugoslaviji 1989-1995. godine“ i „Istorijski pregled ratnih dešavanja“, a biće predstavljena i publikacija o NATO bomabrdovanju Srpske.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Oznake: Banjaluka, Dan sjeđanja, predavanje, Haški tribunal, Zločin bez kazne, NATO bombardovanje Srpske

Vezane vijesti:

Pamćenje i sjećanje – uslovi za očuvanje srpskog identiteta

Sutra premijera filma „Zločin bez kazne“

Banjaluka: „Dani sjećanja“, pomen srpskim žrtvama 20. vijeka