arrow up

Podijelite vijest:

DANAS NASTAVAK SUĐENJA ZA ZLOČINE NAD SRBIMA

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2012/dretelj.jpg

 U Sudu BiH danas će biti nastavljeno suđenje optuženima za zločine nad Srbima u vojnom zatvoru “Dretelj” kod Čapljine, kada će biti saslušan novi svjedok Tužilaštva.

Prvi svjedok Tužilaštva BiH Halil Bešo izjavio je 3. jula da je u ovom objektu viđao zarobljenike, ali da nije vidio da li su imali povreda.

“U tri navrata sam bio u ‘Dretelju’. Tu su bili ti zatvorenici. Bili su Srbi pritvoreni. Mislim da nisu imali povreda, ali ja to nisam mogao ni vidjeti, bio sam u vozilu. Bilo je i žena, vidio sam kroz prozor žene, mislim da su one bile na spratu”, ispričao je Bešo.

Bešo, koji je od 1. jula do 9. avgusta 1992. godine obavljao funkciju komandanta Vojne policije tzv. Hrvatskih odbrambenih snaga /HOS/ u Stocu, rekao je da je bio ranjen u avgustu 1992. godine, nakon čega je otišao na liječenje. Od kolega je saznao da je na njegovo mjesto u Stocu došao optuženi Edib Buljubašić.

Tužilaštvo BiH, osim Buljubašića, za zločine počinjene 1992. godine u Dretelju tereti Ivana Zeleniku, Srećka Hercega, Ivana Medića i Marinu Grubišić-Fejzić.

Prema optužnici, Zelenika, Herceg, Buljubašić, Medić i Grubišić-Fejzić su 1992. godine učestvovali u zločinima nad više stotina žrtava srpske nacionalnosti sa područja opština Mostar, Ljubuški, Čapljina i Stolac, koje su bile u Dretelju.

U optužnici se navodi da je Zelenika bio oficir HOS-a, Herceg bivši komandant vojnog zatvora “Dretelj”, Buljubašić bivši pripadnik HOS-a i zamjenik komandanta zatvora, a Medić i Grubišić-Fejzić nekadašnji stražari.

Zbog zločina nad Srbima u logoru „Dretelj“ Vrhovni sud Norveške osudio je Mirsada Repka na osam godina zatvora, dok je Ahmeta Makitana, koji je 1992. godine bio čuvar u logoru „Dretelj“, Vrhovni sud Švedske osudio na pet godina zatvora zbog zločina nad srpskim civilima.

Izvor: srna

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​